a oš ARINA PLAĆENA U GOTOVI 3 DušskO i i e 2 1992 ab 120 VAČKA Hi CIJENA OVOM BROJU Dia, 2.— “ omindina | moralna krizu PLEMENITO OSJEĆANJE TREBA POSTAVITI PROTIV CINIZMA in SUŠTINU PROTIV IZGLEDA M Mi smo opetovano imali prigodu bh, da ukažemo na neosporno značaj- M: EP oomi dale xosežne osnove, koje ita- "| lijanski fašizam provodi kroz om- na ladinske organizacije, sa jednim i uš najslavnijim ciljem: stvaranje | oonove generacije koja će kt dašizmu i nacijonalnim hk idealima Italije osigu- | oorati veliku budućnost. M ori mo i danas opetujemo, ba | da bi bilo nepolitički i djetinski m omalovažavati sredstva i metode mm protivnika, Naprotiv nama, viš: Pe 1 nežo ma komu drujomu, treba vo- 1 | (diti računa o meicćama i srži feči- uu stičkog S odgoja. — U pogledima E lašističkih vrhova na odgoj i ulogu šo iašističkte omladine ima mnogo m pouke koju treba realno i bez| na svakog sentimentalnog rezervisa- šk nja ocjeniti. Sigurno je da ćemo 0- ši sjetiti, da nam od svega toga nešto | ofai,ja danamiialiti nesmi- uda je. Osjetiti ćemo također sigurno, | da je inama. potrebno pleme- «.nito osjećanje postaviti protiv cinizma, suštinu protiv izgleda. a r mo sh pai "Pod naslovom »Omladina i ka m ora ln a kri za« »Lavoro Fa- “scista« (Rim) piše ove zanimive i “ značajne retkez ĐĐ > Prilikom. stvaranja umiverzitetskog nacionalnog djela, ponova se počelo se da integralno fašističko vaspita- nje, naročito s toga što se na univer- ozitetu vide za sada samo strukture pravog fašizma. Mi se nadamo, ako Se dobro stvar uputi i pruži prilika svojim sposobnostima, a u granicama discipline i fašizma, da ćemo moći kroz koju godinu da računamo na novu generaciju koja će biti sposob- na da primi poslove i da nastavi u pravcu razvitka i napretka Musolini- jeve Italije. Ne će nikada biti suviše staranje i vaspitanje da bi se umiver: orijen- koji daje Danas .Raročito je potrebno voditi računa o "FK omoralnim. elementima koji igraju | glavnu ulogu u egzistenciji naroda i a SSA ROOM | MARIJA GATIĆ = CAVTAT OBRAD BERDOVIĆ 3 irgovac 4] DUBROVNIK Vjenčani 25 februara 1932 govoriti o omladini i o potrebi da joj. donošenju postojećega budžeta. Što omladini da se slobodno razvija u | ( bosti današnje. Trebaće vratiti 0s- Mjesto svake druge. obavjesti Uporedo sa sve većim razvijanjem : privrednodruštvenih odnosa razvi- Jaju se i umnožavaju zadaci i dužno- sti države. Na taj način može se sa sigurnošću ustvrditi da su funkcije. Giževe danas mnogo veće nego rani- je i da su u stalnom porastu. Ranije se država starala poglavito o spolj- | noj 1 unutrašnjoj bezbjednosti, zatim | ' stavništvo od dinara 44.621.130. kao | je preduzela dužnost narodnog pro- svećivanja, dok je najzad bila primo- | rana diferenciranjem društvenih od- nosa da se sve više i više miješa u ekonomski život društva. Sljetstve- no tome, danas država ima velike. EFrivređne i socijalne zadatke. Tako, naprimjer, ona ima da štiti ekonoim-. ski slabijega i da se stara o općem privrednom unapređivanju. Ovo ona čini ne samo pomoću zakona, nego i podizanjem, održavanjem i aktivisa- njem raznih pirvrednih ustanova, so- obraćajnih, = poljoprivrednih, = indu- strijskih i t. d. Sve ove ustanove u državnoj upravi, razumije se, služe općim interesima, te za svoje održa- vanje i pravilno funkcionisanje izi- skuju mnoge izdatke. Na taj način država je danas primorana da čini i. mnogo veće rashode nego što ih je. ranije činila; “fo saopeskkjj i Aki, s obzirom na teške ekonom- ske prilike koje sada. vladaju u svi-. jetu, sve su države, pa i Jugoslavija, prinuđene :da -u svojim rashodima sprovedu načelo najstrožije štednje. | Međutim, ređukcija državnih rasho-| da ima svoje prirodne granice, pre-| “ko kojih ako bi prešla dovela bi sa- mim tim u pitanje pravilno fukcioni- sanje države i njenih organa. Imajući to u vidu, Kraljevska vlada se nače- lom stroge štednje rukovodila pri se tiče predloga državnog budžeta za 1932-33, u njemu je redukcija ras-. hoda sprovedena u znatno jačoj mje- Od kako je teška kriza obuzela evro-američki svijet, od kako pri- vrednom sklopu tog svijeta predstoji neizbježna promjena, preobraženje ako ne propast, sve više se iz tabora mirotvorno raspoloženih i nastroje- nih ukazuje na nacionalizam kao os- novni uzrok sveg tog vrenja, svih ne“ mirnih poteza, sveg neredovnog pri: vrednog života, Dodaje se, istina, uz 13.210,303.954 dinara, . godišnjega. Ako se, usto, obzir vanredni i naknadni krediti u. ZA ZDRAVI N tu riječ još i dodatak »pretjerani« ili koji ponekad donose posljedice današnja kriza, iako je prouzrokova- | na većinom ekonomskim faktorima i monetarnim pokolebanim ravnote- žama, ipak učinili su u njoj svoje 1 moralni elementi. Nije dovoljno da ozdrave ekonomski elementi, nego treba i moralni. > : Da se bolje izrazimo, današnja kriza ne će biti sasvim savladana ne- onoga dana kada se urede svi du- ite carine i t. d., i kada govi, reparacije, I se u isto vrijeme postigne moralni preokret i, da se bolje izrazimo, kad zavlada moral i pobjedi mane i sla- TE || materijalnom smislu. Tako naprimjer Prediog državnog budžeta KA. > S sa am i &š ik i š “4. | ri Dok postojeći | budžet * iznosi | budžet za) 1932-33 predviđa svega sumu od di-| nara 11.400.000.000, dakle za | 1.810.303.954 dinara manje od ovo-| uzmu u! sumi od dinara 463.000.000, zatim | krediti predviđeni za Narodno pret- i povećanje kredita po službi držav- , onih dugova u iznosu od 338.415.255, ' dinara, — onda izlazi da je novi bu- džet prema postojećemu smanjen vi- še od 21% milijarde dinara, t. j. za či-| tavu. '.. Ovdje treba istaći još i to da je smanjivanje budžeta izvišeno u svima razdjelima, sem u razdjelu. državnih dugova. Smanjenje u bu- džetu državne administracije iznosi 971.451.584 dinara, a u budžetu dr- žavnih privrednih preduzeća dinara 838.852.370. Što znače ova smanje-| nja? Ona znače da će država i dalje vršiti svoje funkcije, iako usljed da-.| našnjih privrednih prilika u nešto: smanjenom obimu. Među mnogim prednostima redukcije državnih ras- | hoda treba ubrojiti još i tu što će se poresko opterećenje naroda svesti: na što iži nivo, žavnim potrebama, novi budžet sa- održi sve neizbježne državne rashode. . Smanjenja su izvršena i kod ličnih i kod materijalnih rashoda: kod prvih redukcijom osoblja ili smanjenjem prinadležnosti, a kod drugih izostav- ljanjem investicija i mnogih rashoda koji se mogu odložiti za bolja vre- mena. Budžetska ravnoteža, bez koje se “ne može zamisliti financiska pa i pri- vredna čvrstina zemlje, izvedena je u novom predlogu budžeta u potpu-. nosti, tako da su svi rashodi pokri- koju danas svi uviđaju i o kojoj da- nas govore i oni koji su ranije odri- cali svaku pomisao o nekoj bolesti ili o nekoj krizi. Sa stanovišta Evropljana t. j. onih ljudi u Evropi koji su prvo pripad- zici Evrope pa onda tek, u drugom redu, pripadnici nacije, nacionalizam dima, podrediti ovima akciju, posta- viti na časno mjesto pošteni C protiv nepoštenog arivizma; postavi- ti plemenita osjećanja protiv ciniz- ma, suštinu protiv izgleda; jednom riječi, diskvalifikovati ove karakte- ristične načine dekadenskog doba, a dati vrijednost načinu i postupku onih jakih i poštenih vremena. S toga je potrebno otpočeti sa omladinom ako se hoće da to zahva- ti najšire zone u narodu. Moralna re- konstrukcija, koju fašizam hoće, mo-7, ći će da ostvari kao osnovni akt fa- šističke revolucije, koji će se iz dana u dan afirmirati kao univerzalna ideja i ko glavna novno dostojanstvo mislima i meto- o / norma za svjetsku budućnost. veliki zadatak veni prihodima. Naročito vodeći ra- čuna o sadašnjoj privrednoj situaciji, predlog budžeta sastavljen je na os- novu najnovijih i iscrpno provjerenih podataka. Pored izloženog ireba ovdje kon- statovati da je Vlada do krajnih gra- nica mogućnosti gledala da izvede što veću redukciju u budžetu poreza. Tako je u novom budžetu izvršene smanjenje predviđenih prihoda od neposrednih poreza za dinara 431. milijun.Od same zemljarine prihod je predviđen za 100.000.000 dinara ma- nje nego u prošloj godini. Također, od posrednih poreza predviđeno je dinara 316.000.000 manje, a od mo- nopola dinara 101.000.000 manje ne- $0 u prošloj godini. Što se tiče repa- racionih prihoda, oni uopće nijesu predviđeni, iako se s pravom inože očekivati da će se Jugoslaviji za taj nezasluženi gubitak dati ma u kojoj formi naknada. Za vrijeme debate o predlogu budžeta, Vlada će podnijeti Narodnom pretstavništvu na pretre- sanje i još neke mjere koje će imati za cilj olakšanje poreskog optereće- nja naroda kao i uvođenje izvjesnih reformi u naplati nekih državnih daž bina. Te mjere izvešće se izmjenama Vodeći računa o svim. bitnim: dr“? dopunama Zakona o neposrednim porezima, Zakona o taksama i o dr- žavnoj trošarini. Usto, vadiće se ve- likog računa o snižavanju poreskih opterećenja samoupravnih tijela. Stabilizacija dinara jedan je od najvažnijih zadataka koga je izvela Kraljevska vlada, i tu stabilnost Vla- da će se starati da nadalje očuva. | Bužetska ravnoteža, stabilnost valu-- (te i aktivni trgovački bilans svijetli su momenti u općoj privrednoj situ: | aciji naše zemlje. Na taj način naša država ide sigurnim. putevima svo- | joj velikoj budućnosti procvata i na- ; pretka. ' se govori o »boljoj 4 goroj strani« na-. cionalizma: ali, uglavnom, nacionali- zam se podvlači kao krivac bolesti, je zlo i prepreka da se ostvare E. S. D. (evropske sjedinjene države). Na- cionalizam kao individualizam koji | se opire svakom ulaženju u veće, ve- like uopšte cjeline. Nacionalizam kao poslovna sebičnost koja nipošto |ne dozvoljava šire, opet poslovne, zajednice ljudske. Prebacuju mu us- kost shvatanja, samoživost djelova- nja, napadački zamah, neobuzdane posebne prohtjeve. Dopustilo bi mu se, međutim, da se održi kao jedna varianta duhovna, jedna osobena od- lika civilizacionog rada u okviru ve- će privredne zajednice. To bi bila njegova bolja, a one prve osobine bi“ le bi njegova gora strana. (o U ovakvom shvatanju stvari po- trebno je ukazati na neke osnovne duhovne istine i neke nedosljednosti. Nacionalizam Zapada izraz je po- slovne posebnosti i sebičnosti jer je | Zarata uopće_i poslovne posebnosti i sebičnosti, pa je pošao, | polazeći koji se oti: u ruj od stanovišta da je čovjek