g sk bana o POGTARANA, PLAČBNA U GOTOVU SE am pa To 13 a ap m.) u a RO v AČ ša i aii Zo u imi poredak u > dugoslov. = fevkdnvtni skujetina: Sokojs nj Društva Dubrovnik. ai Pikaik zaključku upravnog odbora mjesnog. Sokolskog Društva bilo je božvano cjelokupno članstvo na iž- vanrednu: glavnu skupštinu zbog pri- | manja rešolucije sa kojom se traži da Savez isposluje. izmjene u Zakonu o Sokolu Kr, Jugoslavije, kako bi. se sokolstvo opet povratilo | na svoju pravu. demokratsku. bazu sa slobod- nim biranjem uprava. 4 Članstvo je pokazalo veliki . inte. res za ovu skupštini pak su pažlji- vo salušana razlaganja brata starje- šine. Jednoglasno i bez debate pri- ihvaćena je ova revolucija: < ć »Razmotrivši prilike koje. da- nas vladaju u: našem sokolstvu, smatramo apsolutnom nuždom za. moliti, Savez Sokola Kraljevine i Jugoslavije, da poradi sa svim mo- “'gućim sredstvima, da se Sokolstvu, * "izmjenama u zakonu o osnutku “Sokola Kraljevine Jugoslavije, p o- ovrati. prvašnje demo- okratsko i jedino pravo 2 Sokolsko sređenje. U pr- , vom redu slobodno biranje, a ne i više | imenovanje koliko društvenih | “ad župekih, toliko i saveznih upta- | : va. Nadalje: da se pravilnikoni pro- ja tomi: kako. bi te reforme jednovreme- | | nosa novim. budžetom mogle stupiti in snagu., Glavni cilj zakonske osno- | u Ovu. je rezoluciju. tinietvo! prolije“ dne i e + "piše: tajno | «glasovanje, ako to za“ otražii jedan člatie dilo. glavnoj skupštini sokolske župe star, a ova je jednoglasno zaklju- čila da je proslijedi Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije. . di poKako smo iz najpouzdanijeg “vrela obaviješteni, : većina je župa . broj društava: prihvatilo: šeik rezo-: luciju, pak se je nadati da će nakon Savezne | glavne skupštine .nastati | mmačajne promjene . u istoriji našeg Sokolstva. m «a vojna doda EN Dubrovniku hedjel ja. večer, stavila: irad rumunjska vojna. delegacija, hko- is prošle sedmice u Splitu preda dokovima. o voća g puka Kralj Karo elegaciji | še nalaže: Potpukovnik Ale ksandar | Orešanu, komandant Kraljevoj puka | u Bukdreštu; potpukov, Manuel Ko- | slinsky; rumunjski vojni (izaslanik u Beo gradu: major: Ilija :Krectilesko . i rodite Petar: Stanesku. < Clano- vi delegacije odsjeli su u Hotel “Im- | Periali, a zadržali su se u Dubrovni- | ku adva“ dana. Praćeni. od pie Š Krstića; oni su razgledali grad . da Koli ku Kotorsku. - NA. gruškoj. sta a nj Pot ik " Orešanu »Put- uz ša dnik đa io: god ai bivšeg bez. je. naš dove, znamenitosti, Učinili su i Ba izleta u \ našu okolicu iu Bo-| u! a g. j Motaša. odlična. predavačica = : Pi: Dubrovnik 1 marta 1932 33 godinu predviđeno je cijelokupno zima sa 4.345 miliona dinara, štva. Prema prošlogodišnjem budže. predviđa dakle smanjenje poreskog opistećenja“ za 147 miliona dinara, ik za 53 dinara na glavu. poreskog opterećenja preko 137. Tako opterećenja znatno, ipak od jednake, a možda još od veće važnosti jesu reforme neposrednih poreza, koje je predložio g. Ministar “finansija Na- rodnom Pretstavništvu. osnova »o izmjenama i iz nosi o neposrednim porezima i zakona o porezu na neženjena lica i poreskom oslobođenju djece« oglašena je hitnom i ona će se rješavali jednowremeno sa budže- ve jest, da. ses jedne strane zakon ski omogući. smanjenje izvjesnih ne- posrednih poreza, a s druge podjela poreskih tereta. (Privredne prilike“ u: .novno nalažu rgeaadni tok šodađaja na. Dale. Ed istoku i u Ženevi nametnuo se | cijelome svijetu kao izvanredno gra- divo za razmišljanje, za utjehu i i srdž. “bu u isti mah, za razvijanje spašono- .snih ili mračnih misli. I odista isto- vremenost pucanja na Istoku i dugih ogovota na Zapadu, ne može a da. ne udari o svijest čovjeku — kada je &na čišta od svake »teze« bila -tre: nutno praktički opravdana. Krije se, ipak, jedna. gorčina _u osmjehu (kojim se propraća ta. veselo. tužna upornost tako suprotnih događanja, tamo na Dalekom Istoku i ovdje“ na tako bliskom nam: Zapadu. Sumnje nema da se položajem u Evropi koristi Japan u | nomskom nadiranju na aziski.konti« jena i da to nadiranje sada sprovodi rumunj. vojnog atašea u Beogradu iv sa svojim rdovima učinio je na nas - Med oo utisak. Obašao sam ve- lik dio, Evrope. ali ovakovih ljepota "nisam nigdje vidio, | Inače gdjegod smo došli bili smo | najsrdačnije primljeni«. tu, koji je to poresko opterećenje bio | predvidio sa 5.592 miliona dinara, ili zemljarine od 10%. 399 dinara na glavu novi budžet lica sa devetero i više. reskim oblicima. Ne radi se. o povi .svom eko«| veličan- i opterećenje naroda državnim pore-- odno- | sno 346 dinara+ na glavu stanovni- Smanjenje. nešto je ovo smanjenje poreskog | Zakonska , dopunama ! zakona o katastru zemljišta, zakona | tereta olakšanje poreskih tereta učilo i vati: i uterdiji jednu najnižu. grani: : cu .za Vejenjivanje prihoda trgovacu: radnicima, To je gledište uopće van diskušije i. joe d izmjena zakona o neposrednim po- | rezima, kojom se smanjuje katastar- i konačno prote- že šestogodišnje oslobođenje cd po- reza pored šljivika i na novo zasađe- ne voćnjake, bez sumnje će biti smanjuje. opterećenje oski čisti prihod za 20%, produžuje i za 1932. god. važenje poreske stope | Barona samim tim i što pravednije. Pravednija raspodjela poreskih Ž : SI da o “IZMJENE I DOPUNE ZAKONA" o NEPOSREDNIM POREZIMA: “Prema predlogu budžeta za 1932-: zanatlija i građana slobodnih manja. - : zani“ Predložene izmjene 1 | db: za kona. o neposrednim porežima._ sadr: (že još neke: mjere, kojima je cilj“ da. se oporezivanje vrši što pravilnije a Među ovim odredbama naročito imabie da Oslobođenje od poreza na voćnjake . ide za olakšanjem prelaza sa jedne | kulture na drugu, što je potrebno na- “sti samo proižvođač-prodavde + žita. ročito zbog pada cijena žita. Da bi se međutim izvršila, upore- do sa smanjenjem cijelokupnog po- reskog opterećenja, 1 | Drugom : se odredbom reguliše pita“. pravednija raspodjela poreskih te-| reta, potrebno je provesti i neke reforme | u oporezivanju po nekim drugim po- šavanju poreskih stopa, nego samo o iaai Ea sSg5i “se istakne ona, kojom se ovlašćuje dia sa jednodušnim odobrava- , Ministar finansija da reguliše Velas njem. Tom se zakonskom reformom | jše poljoprivrede ' .zemljarinom za 143.7 miliona dinara. naplatu poreza koje je: prodano Privilegovanom:. iz> veznom = akcionarskom društvt. Ovom: odredbom- moći će da se kori- nje rashodovanja poreza, koji su os-. tali na dugu krajem 1928. g. na je-- dan pravičan i za poreske obvezni“ ke podnošljiv način. Ove dvije od. redbe novoga zakona .opet prven- ostveno idu u prilog. poljoprivredi. praviliijem i pravednijera razveziva- | nju tih poreza, Porez na prihod od radrija, preduzeća i samostalnih: za- nimanja bio je, na osnovu :dotađaš- “|njih rezultata, u posljednjem. budžetu | predviđen. strane | obezbjedi : pravilnije. oporezivanje u | izvjesnim. poreskim oblicima, drugim riječima da se izvrši pravednija ras- sa 220. miliona dinara. Uzme li se u obzir da poreskih ob- veznika za ovaj porez u zemlji 320:000, to znači da _ na. jednog po- reskog obveznika otpada svega pro: ima sječno 687. dinara godišnje. Novi za: . zemlji nemi- Ama kon predviđa stoga mjere. kako bi se taj porez mogao (pravilnije razrezi- svim sretstvima rata. Dešava se je- dna, za duh savremene tehničke ci- vilizacije, potpuno obična i savršeno normalna pojava: svrha je prosperitet, sretstva su nasilje. Evastiekhe kušednjatka: škola skoju stu u Japanu izučili jednom divnom čipkošću i velikom brzinom. urodila im plodom.. Urodila je plodom visoka zatorska misija . koju odniješe sob i na Daleki Istok Evropljani. Događaji is, samo su otisak, vi- jerni, duha i c jelanja osnovne evrop- ske misli o čeka i vijeku Taj uspjeli plod > primljena i naučna | (olietja 2 težih * evjeta- i razvijajuu se baš sada, ke ! enevi trude Evropljani da uči po- kušaje i prve praktične | korake na \ putu jednoj konsolidaciji. iz koje tre- ba, najzad, negdje na kraju krajeva, |! da se dod evropsko jedinstvo. Uče- duhu primlje-,|'ni moraju nici, tamo, uspjevaju u nih ičkcijai učitelji, ovdje. - priznati. da su još daleko od osnov - nog preobražavanja svoje misli o svi- i jetu, pdje se i radi o. tom ošnov- Jer O Traže izlaze : puteve tamo gdje ih --- onema.:. eta: izvanredno M putev nom pr eobražanju. jednog shvatanja Tamo gdje svi prirode, dei. u ovaj svijet, : ova da taj. svijet ; pobijedi i id može mišljaju“ teljima civilizacije, dana$: nemoćnim da učenicima prikažu nov ;lik,-novw misao, q nov ideal, ili nemo Nowim zakonom, koji je podnesen na rješavanje Narodnoni Pretstavni: štvu i zakonskom osnovom a izmje. nama i dopunama zakona o državnoj trošarini, koja je baš sada izrađena i koja će također u najskorije vrije- me “bitte. pretresena u Narodnom Pretstavništvu, moći će velikim dije- lom da se ostvare ona opravdana i od cjelokupnog “naroda pozdravljena nastojanja, da se! smanji opće pore: sko opterećenje i ujedno da se izvr- ši pravedna raspodjela poreskih. te- reta prema privrednoj snazi pojedi- nih građanskih redova. ; ia Pitanje je može ki se, i ako: etizirati tehnička , civilizacija? Qsno- vno, pitanje je o tome može li se ili ne može stati na put mašinizmu : čiji je izraz industrijalizam? jedna misao. koja se. rodila u čežnji za savladivanjem svijeta; prostora, ljudi — može li se ta u.0- snovi osvajačka i napadačka, misaa nekako. sada spojiti sa:danas sve šir re. traženim »unošenjem. morala« u ljudske odnose? . Može li a može Njegov da taj svijet okrene? , ie onosn ČIJENA OVOM BROJU Dim, 2.— | sa “priznanicama: : izdatim za žito šR Može li.se. geg ristos : ra se tu radi o jednom okretanju: ka O zamahu. kojim bi se spas g okret proizveo na sreću ijedskog ro: E A da. de li taj:zamah moguć? Kako Mas ovdje, na Zapadu, među uči- 1 i . kako. zamišljaju taj obrt taj okret? T.6#8 kanat < ud koji se | že e nepokolebljiv o misli o miru među + rat ti: —— . traže jek i Poe ioaia gdje iz- jaza i puta nema. ge, u neia- Po na g ra i = " awa «a : oo == > or ša i na PK a madre anjenovre = o je ase Se sa dei u oem PP aa . sre evanheerin ratara oat op Aj OV RK STE“ SERETJTO Prog. VEZI LNK NI NEGRO ima MEP ZK E Pam jasenak = —_— : == od :