Goorse Qashinston 17 U dobu revolucije, proviđenje i je tim 1 pouzdonim shvatanje soi. jalnih i. nacionalnih. problema, još i dnim . posebnim talentom, “a fo je odvažnošću, da radi bez uzmicanja, onako kako je bio uvjeren da treba da adi, nije nikada pogrešno zidao niti inih. savremenika. Skupština _ koja se sastala poslije, lobodilačke revolucije puna _ mudrih odvažnih ljudi, izabrala je Vašingtona ih jednoglasno za prvog presjednika Sje- I dinjenih Država. To je najveća čast koja u revolucionarnom dobu jednog naroda može pasti na glavu jednog vjeka. . Vašington je jedan rijedak “istorijski M primjer gdje su talenti jedne ličnosti, nesmetano od savremenika, svestrano plodno iskorišćeni za dobro naroda i otadžbine. [kae ratnik i vojnik nije. imao neko specijalno iskustvo u prav- | ljenju političkih institucija; njegov genije pa jt odveo pravim putem da zadovolji: u potrebu, i pogodi baš onu mjeru, koju je amerikanski narod očekivao od nove konstitucije. Prvi dani koa asa bili su leški. ezbroj raznih obzira i obaveza iz prošlosti pleo se po njegovom putu. idrom upravom on je to sve savla- WWperiod, izgledalo je kao da raste i nje- Igova smjernost sa njegovim godinama: htio je da se ponovo povuče u miran istekao i drugi period, amerikanski rod mu je i po treći put jednoglasno udio i treću presjedničku stolicu. je odbio, i naskoro zatim umro 1799 god. Izvanredno povjerenje i priznanje ' jednog naroda, odnosno njegovog iz bornog tijela, punog agilnih i sposobnih ljudi, ljudi od visokog talenta, bilo je i izbrisalo svako rivalstvo i zavist ispred t. lika jednog čovjeka. Narod koji je bio u stanju da da takav dokaz svoje političke zrelosti, tako reći u početku svoga zajedničkog političkog života ima, d prava i na politički mir i političku sreću pa i da druge u tom pogledu uputi, Proslava uspomene: Đorđa Vašing- novu klasičnog morala starih anglo- | saksona i manifestaciju čistog naci | onalizma u kome se. traži izraz 1 | nadahnuće za ovo sadašnje doba za- | krivljenog nacionalizma. —— li | moglo poslati amerikanskom narodu || povodio za kolebavim interesima. |fona, znači za amerikanski narod ob-. magljenog morala i podrivenog i is-| : Ira ii | Sig naliz PR) Naša slika prikazuje taj naš najnoviji parobrod ,,Kralj Aleksandar I.“ kako ga — nakon porinuća — remor- : 100-godišnjica r soko Narodi ko likane i ne cijene njihovu uspomerw, kako Nas uči istorija, ubrzo propa- daju. | naše Sokolstvo ako želi da ŽIVI vječno, treba da odaje najdo- stojniju POštu Svojim sokolskim ve- likanima. U toj namjeri pristupa Cijelo slavensko sokolstvo ove go- dine proslavi stogodišnjice rođenja SVO$ osnivača i učitelja Dra. Miro- slava Tirša. Na nama je da svim sila- ma nastojimo pridružiti se prosla- vom duhu samoga Tirša, upoznati se tom prilikom sa životom i radom najvećeg sokola. Samo tako ćemo se dostojno odužiti uspomeni tog našeg sokolskog velikana, ako ne bude sokola među nama koji neće barem nešto da zna o Tiršu, osnivaču sokolstva, preporoditelju Čeha, tvor- cu sokolskog sistema tjelesnog vjež- banja, moralnom učitelju i pedagogu, estetičaru i filozofu. Dr. Miroslav Tirš rodio se 17 sep- tembra 1832 godine u Dečinu u Če- škoslovačkoj, kao sin tamošnjeg lje- kara. Svoje roditelje izgubio je. još u ranoj mladosti, te je. potporom svojih rođaka i vlastitom ustrajnošću i marljivošću uspio da završi svoje srednjoškolske a zatim i visokoškol- ske nauke. Na univerzitetu u Pragu študira ispočetka pravo a zatim pre- lazi na filozofski fakultet, gdje go- dine 1860 biva promovisan na čast! doktora filozofije. sveučilištu, ali je u tome dugo sme- tan prilikama koje su tada vladale. lu Ceškoj. Godine 1881, kada su se prilike poboljšale, postao je privatni docent na praškoj češkoj tehnici iz arhitekture, a istom god. 1883 ostva- rio se je njegov san i on je postao docent a kasnije i vanredni profesor univerziteta u Pragu. Međutim najveći dio svog života Tirš posvećuje radu sokolskom, koji mu je pribavio vječnu slavu i zahval- nost cijelog slavenskog sokolstva. Veliki duh Tiršev našao je u sokol-; stvu svoj pravi. izraz i radom u so- kolu on stvara svoje genialno djelo. Život i rad dr. Miroslava Tirša = — : Dubrovnik 8 marta 1932 tuđinskom, austro-njemačkom vlašću rodne snage koje će ga uzdržati pri ga tjelesno, duševno i moralno krep- i napredak. Tu se pojavljuje Tirš sa Tirš hoće da učini češkog čovjeka duševnog i moralnog zdravlja, a koje mu neće dati da klone i koje će mu uvijek pokazivati samo naprijed k ostvarenju najljepšeg sna, narodne samostalnosti i slobode. Zato češko- Slovački narod s pravom ubraja Tirša među svoje prve narodne budioce i preporoditelje, tvorce današnje slo- bode. lom braćom prvo - sokolsko društvo u Pragu, koje na svojoj prvoj glav- noj skupštini 16. januara 1862. god. izabire za starešinu Jindriha-Fignera, a za prvog zamjenika dr. Miroslava Tirša, koji.je iste godine izabran i, .za prvog načelnika. Kroz dvadeset Tirševa je bila namjera da postane | «proiešorom filozofije na praškom godina razvija. Tirš punom snagom ti sokolu svoj svestrani sokolski rad. U prvom redu nastoji on vaspitati sokolske prednjake te izrađuje prvu češku tjelovježbačku sokolsku ter- minologiju, zatim osniva prvu pred- njačku školu da bi organizovao je- dinstveni rad sviju sokolskih.. dru- štava pri. vježbanju. Sva svoja pre- davanja i študije u tom pravcu sa-|: brao je Tirš u knjizi pod naslovom »Osnovi tjelovježbe“, koja je ujedno prvi naučni sustav tjelesnog vježbanja Međutim Tirš ne smatra jedinim zadatkom sokola tjelesno vježbanje, nego je baš na njegov predlog u- svojeno glavno sokolsko načelo: i »Tužme se“ t.j. ,Jačajmo se“, a koje označi: jačajmo tijelo, jačajmo volju, ođenja tvorca | iskog evanđelja ji ne poštuju svoje ve-j pada u vrijeme kada je češki narod u svojoj istoriji proživljavao tešku morainu i političku krizu. Tlačen poslije tristogodišnjeg ropstva, če- ški je narod pokazivao znake klo- nulosti. Trebalo je organizovati na- zdravlju, vratiti mu snage, učiniti Svojim sokolstvom, koje postavlja sebi kao zadatak i cilj da radi na: takvom preporodu češkog naroda. nesebičnim službenikom ideje, rad-, nikom za narodno dobro, hoće da: organizuje narodne sile tjelesnog, Godine 1861. Tirš osniva sa osta-. .CIJENA OVOM BROJU Din.,2.— jačajmo se u moralu, za odbranu i u bratskoj ljubavi. Rae Jasno, da je ovaj narodni i- slo- venski rad Tiršev naišao na nega-. dovanje i progone austrijske. vlade, : koja je naročito poslije sklopljene . nagodbe sa Mađarskom godine 1867 počela da jače potiskuje sve Slavene u Austriji. Dolazi do žestokih poli- C Se ra otičkih borba u češkim zemljama u kim i osposobiti za daljnju borbu | kojima učestvuje i Tirš, te biva dva- put izabran za narodnog poslanika u parlamenat, ali u znak protesta ne htijući se _ pokoriti tuđinskoj vlasti odriče se sa svojim drugovima po- slaničkog mandata. i Osobito zazorno je bilo austrijskoj Vladi nastojanje Tirševo da ujedini češkoslovačka sokolska društva u jednu zajedničku organizaciju. Ovo mu je uslijed velikog otpora i ome- tanja sa strane vlasti jedva uspjelo godine 1871 osnutkom prve Sokolske Župe u Moravskoj. ; Kada je izgledalo da su svi po- kušaji da se _sokolske organizacije iz raznih mjesta udruže, uzaludni i suvišni, jer su organi vlasti spreča- Vali i zatirali i svaku pomisao i svako nastojanje u kojem su slutili ujedi- njenje sokolstva, osnovao je Tirš «4 časopis ,Sokol“ i tako omogućio jedini način sporazumijevanja i spa- janje sokoiskih jedinica — štampom. Tirš je prvim urednikom časopisa »Sokol“ i u“ njemu izlaze njegovi najbolji sokolski radovi. Njegovi so- kolski članci, idejni i stručni iz po- dručja tjelesnog vježbanja, ostali su i danas osnovni stupovi i ideje — voditeljice sokolstva. Tu je obnarodo- van i njegov najodličniji članak ,Naš zadatak, smjer i cilj“, koji će ostati za uvijek evanđeljem sviju sokolskih jedinica, današnjih i budućih. Među najbliže prijatelje i sarad- nike Tirša u Sokolu ubrajamo Jin- driha_Fignera, koji se je naročito materijalno _ žrtvovao za sokolsku stvar. Njegovu je jedinicu Renatu oženio Tirš 28 avgusta 1872 god. Renata Tirševa živi i danas i nedavno je za svoje zasluge promovisana za «počasnog doktora na univerzitetu u Pragu. Pred dolazak našeg parobroda ,,Kralj Aleksandar I.“ ha. Kako je poznato nedavno je porinut sa brodogradilišta Lithgows Limited u Port Glasgo u naš najnoviji pute nički parobrod ,Kralj Aleksandar 1" kojega je dala izgraditi Dubrovačka Parobrodska Plovidba. Sada se javlja iz “X Port-Glasgowa da je u subotu obavljena pokusna vožnja i da je lađa dosegla brzinu od 19 milja na sot. PAPE . Kreši Aleksandar I“ nastupit će krajem ove sedmice vožnju za naše vode. Krajem marta obaviti će se svečani čin svečanom činu blagoslova lađe koja ik “Peri odvlače na sidrište. nosi Njegovo ime, blagoslova. Nj. Vel. Kralj izvolio je uvažiti molbu Dubrov. Parobrodske Plovidbe da se primi kumstva pri