Goorse Qashinston
17 U dobu revolucije, proviđenje i

je

tim 1 pouzdonim shvatanje soi.
jalnih i. nacionalnih. problema, još i
dnim . posebnim talentom, “a fo je
odvažnošću, da radi bez uzmicanja,
onako kako je bio uvjeren da treba da
adi, nije nikada pogrešno zidao niti

inih. savremenika.

Skupština _ koja se sastala poslije,
lobodilačke revolucije puna _ mudrih
odvažnih ljudi, izabrala je Vašingtona
ih jednoglasno za prvog presjednika Sje-
I dinjenih Država. To je najveća čast
koja u revolucionarnom dobu jednog
naroda može pasti na glavu jednog
vjeka.

. Vašington je jedan rijedak “istorijski
M primjer gdje su talenti jedne ličnosti,
nesmetano od savremenika, svestrano
plodno iskorišćeni za dobro naroda
i otadžbine. [kae ratnik i vojnik nije.
imao neko specijalno iskustvo u prav-
| ljenju političkih institucija; njegov genije
pa jt odveo pravim putem da zadovolji:
u potrebu, i pogodi baš onu mjeru,
koju je amerikanski narod očekivao od
nove konstitucije.
Prvi dani koa asa bili su leški.
ezbroj raznih obzira i obaveza iz
prošlosti pleo se po njegovom putu.
idrom upravom on je to sve savla-

WWperiod, izgledalo je kao da raste i nje-
Igova smjernost sa njegovim godinama:
htio je da se ponovo povuče u miran

istekao i drugi period, amerikanski
rod mu je i po treći put jednoglasno
udio i treću presjedničku stolicu.
je odbio, i naskoro zatim umro

1799 god.

Izvanredno povjerenje i priznanje
' jednog naroda, odnosno njegovog iz
bornog tijela, punog agilnih i sposobnih
ljudi, ljudi od visokog talenta, bilo je
i izbrisalo svako rivalstvo i zavist ispred
t. lika jednog čovjeka. Narod koji je bio
u stanju da da takav dokaz svoje
političke zrelosti, tako reći u početku
svoga zajedničkog političkog života ima,

d prava i na politički mir i političku sreću
pa i da druge u tom pogledu uputi,

Proslava uspomene: Đorđa Vašing-

novu klasičnog morala starih anglo-
| saksona i manifestaciju čistog naci
| onalizma u kome se. traži izraz 1
| nadahnuće za ovo sadašnje doba za-

| krivljenog nacionalizma. ——

li | moglo poslati amerikanskom narodu ||

 povodio za kolebavim interesima.

|fona, znači za amerikanski narod ob-.

magljenog morala i podrivenog i is-| : Ira ii | Sig
naliz PR) Naša slika prikazuje taj naš najnoviji parobrod ,,Kralj Aleksandar I.“ kako ga — nakon porinuća — remor-

: 100-godišnjica r
soko

Narodi ko

likane i ne cijene njihovu uspomerw,
kako Nas uči istorija, ubrzo propa-
daju. | naše Sokolstvo ako želi da
ŽIVI vječno, treba da odaje najdo-
stojniju POštu Svojim sokolskim ve-
likanima. U toj namjeri pristupa
Cijelo slavensko sokolstvo ove go-
dine proslavi stogodišnjice rođenja
SVO$ osnivača i učitelja Dra. Miro-
slava Tirša. Na nama je da svim sila-
ma nastojimo pridružiti se prosla-
vom duhu samoga Tirša, upoznati
se tom prilikom sa životom i radom
najvećeg sokola. Samo tako ćemo
se dostojno odužiti uspomeni tog
našeg sokolskog velikana, ako ne
bude sokola među nama koji neće
barem nešto da zna o Tiršu, osnivaču
sokolstva, preporoditelju Čeha, tvor-
cu sokolskog sistema tjelesnog vjež-
banja, moralnom učitelju i pedagogu,
estetičaru i filozofu.

Dr. Miroslav Tirš rodio se 17 sep-
tembra 1832 godine u Dečinu u Če-
škoslovačkoj, kao sin tamošnjeg lje-
kara. Svoje roditelje izgubio je. još
u ranoj mladosti, te je. potporom
svojih rođaka i vlastitom ustrajnošću
i marljivošću uspio da završi svoje
srednjoškolske a zatim i visokoškol-
ske nauke. Na univerzitetu u Pragu
študira ispočetka pravo a zatim pre-
lazi na filozofski fakultet, gdje go-

dine 1860 biva promovisan na čast!

doktora filozofije.

sveučilištu, ali je u tome dugo sme-

tan prilikama koje su tada vladale.
lu Ceškoj. Godine 1881, kada su se

prilike poboljšale, postao je privatni
docent na praškoj češkoj tehnici iz
arhitekture, a istom god. 1883 ostva-
rio se je njegov san i on je postao
docent a kasnije i vanredni profesor
univerziteta u Pragu.

Međutim najveći dio svog života
Tirš posvećuje radu sokolskom, koji
mu je pribavio vječnu slavu i zahval-
nost cijelog slavenskog sokolstva.

Veliki duh Tiršev našao je u sokol-;
stvu svoj pravi. izraz i radom u so-

kolu on stvara svoje genialno djelo.
Život i rad dr. Miroslava Tirša

= — :
Dubrovnik 8 marta 1932

tuđinskom, austro-njemačkom vlašću

rodne snage koje će ga uzdržati pri
ga tjelesno, duševno i moralno krep-

i napredak. Tu se pojavljuje Tirš sa

Tirš hoće da učini češkog čovjeka

duševnog i moralnog zdravlja, a koje
mu neće dati da klone i koje će mu
uvijek pokazivati samo naprijed k
ostvarenju najljepšeg sna, narodne
samostalnosti i slobode. Zato češko-
Slovački narod s pravom ubraja Tirša
među svoje prve narodne budioce i
preporoditelje, tvorce današnje slo-
bode.

lom braćom prvo - sokolsko društvo
u Pragu, koje na svojoj prvoj glav-
noj skupštini 16. januara 1862. god.

izabire za starešinu Jindriha-Fignera,
a za prvog zamjenika dr. Miroslava
Tirša, koji.je iste godine izabran i,

.za prvog načelnika. Kroz dvadeset
Tirševa je bila namjera da postane |
«proiešorom filozofije na praškom

godina razvija. Tirš punom snagom
ti sokolu svoj svestrani sokolski rad.

U prvom redu nastoji on vaspitati
sokolske prednjake te izrađuje prvu
češku tjelovježbačku  sokolsku ter-
minologiju, zatim osniva prvu pred-
njačku školu da bi organizovao je-
dinstveni rad sviju sokolskih.. dru-
štava pri. vježbanju. Sva svoja pre-

davanja i študije u tom pravcu sa-|:

brao je Tirš u knjizi pod naslovom
»Osnovi tjelovježbe“, koja je ujedno
prvi naučni sustav tjelesnog vježbanja

Međutim Tirš ne smatra jedinim
zadatkom sokola tjelesno vježbanje,
nego je baš na njegov predlog u-
svojeno glavno sokolsko načelo:

i »Tužme se“ t.j. ,Jačajmo se“, a koje
označi: jačajmo tijelo, jačajmo volju,

ođenja tvorca |
iskog evanđelja

ji ne poštuju svoje ve-j pada u vrijeme kada je češki narod
u svojoj istoriji proživljavao tešku

morainu i političku krizu. Tlačen
poslije tristogodišnjeg ropstva, če-
ški je narod pokazivao znake klo-
nulosti. Trebalo je organizovati na-

zdravlju, vratiti mu snage, učiniti

Svojim sokolstvom, koje postavlja
sebi kao zadatak i cilj da radi na:
takvom preporodu češkog naroda.

nesebičnim službenikom ideje, rad-,
nikom za narodno dobro, hoće da:
organizuje narodne sile tjelesnog,

Godine 1861. Tirš osniva sa osta-.

.CIJENA OVOM BROJU Din.,2.—

jačajmo se u moralu, za odbranu i
u bratskoj ljubavi. Rae
Jasno, da je ovaj narodni i- slo-
venski rad Tiršev naišao na nega-.
dovanje i progone austrijske. vlade, :
koja je naročito poslije sklopljene .
nagodbe sa Mađarskom godine 1867
počela da jače potiskuje sve Slavene
u Austriji. Dolazi do žestokih poli-

C Se ra otičkih borba u češkim zemljama u
kim i osposobiti za daljnju borbu |

kojima učestvuje i Tirš, te biva dva-
put izabran za narodnog poslanika
u parlamenat, ali u znak protesta ne
htijući se _ pokoriti tuđinskoj vlasti
odriče se sa svojim drugovima po-
slaničkog mandata. i
Osobito zazorno je bilo austrijskoj
Vladi nastojanje Tirševo da ujedini
češkoslovačka sokolska društva u
jednu zajedničku organizaciju. Ovo
mu je uslijed velikog otpora i ome-
tanja sa strane vlasti jedva uspjelo
godine 1871 osnutkom prve Sokolske
Župe u Moravskoj. ;
Kada je izgledalo da su svi po-
kušaji da se _sokolske organizacije
iz raznih mjesta udruže, uzaludni i
suvišni, jer su organi vlasti spreča-
Vali i zatirali i svaku pomisao i svako
nastojanje u kojem su slutili ujedi-

njenje sokolstva, osnovao je Tirš «4

časopis ,Sokol“ i tako omogućio
jedini način sporazumijevanja i spa-
janje sokoiskih jedinica — štampom.
Tirš je prvim urednikom časopisa
»Sokol“ i u“ njemu izlaze njegovi
najbolji sokolski radovi. Njegovi so-
kolski članci, idejni i stručni iz po-
dručja tjelesnog vježbanja, ostali su
i danas osnovni stupovi i ideje —
voditeljice sokolstva. Tu je obnarodo-
van i njegov najodličniji članak ,Naš
zadatak, smjer i cilj“, koji će ostati
za uvijek evanđeljem sviju sokolskih
jedinica, današnjih i budućih.

Među najbliže prijatelje i sarad-
nike Tirša u Sokolu ubrajamo Jin-
driha_Fignera, koji se je naročito
materijalno _ žrtvovao za sokolsku
stvar. Njegovu je jedinicu Renatu
oženio Tirš 28 avgusta 1872 god.
Renata Tirševa živi i danas i nedavno
je za svoje zasluge promovisana za

«počasnog doktora na univerzitetu u

Pragu.

Pred dolazak našeg parobroda ,,Kralj Aleksandar I.“

ha.

Kako je poznato nedavno je porinut sa brodogradilišta Lithgows Limited u Port Glasgo u naš najnoviji pute

nički parobrod ,Kralj Aleksandar 1" kojega je dala izgraditi Dubrovačka Parobrodska Plovidba. Sada se javlja iz

“X Port-Glasgowa da je u subotu obavljena pokusna vožnja i da je lađa dosegla brzinu od 19 milja na sot. PAPE .
Kreši Aleksandar I“ nastupit će krajem ove sedmice vožnju za naše vode. Krajem marta obaviti će se svečani

čin
svečanom činu blagoslova lađe koja

ik “Peri odvlače na sidrište.

nosi Njegovo ime,

blagoslova. Nj. Vel. Kralj izvolio je uvažiti molbu Dubrov. Parobrodske Plovidbe da se primi kumstva pri