|J , ho Apadana * Bb ne. sa A et am No x Ki A A ARINA PLAĆENA U GOTOVU | DRUGO IZDANJE CIJENA OVOM BROJU Din. 2.— 10) 145 M SAS IMCNIRG II ARISTIDE BRIAND VEOMA JE š ZASLUŽAN ZA DOMOVINU" Mezultati izbora u Nje- die 2 dlnačkoj prema vijesti- o eanindne gubi | vrijednosti koje je svijetu donijela pokazali će nam valjda najbliža bi Ina " E. imlieni . iš Vidjeti da je bio pošten i ispravan? četrdesetosma. | dućnost, ona: MA predigra Dred dana nima pri ć im jutros u le govora Brigndovog md | = Trebalo je da umre, da sve za-| ovako brzo i suludo razvija. Ljud- 12 sata i 30 minuta. Dok 1 o : ž ha eni mukne. Ne samo miljoni koji hoće| stvo stoji pred velikim upitnikom i 1 ja m oo i dok je svoj veliki mir, nego i oni koji ga neće — 0-| čeka da se probudi savjest onih u Cim, BERLIN 14 MARTA. — U 68.000 m . osjećaja za napaćeno ljud- stali su bez daha kao da su stali čijim je rukama njegova sudbina. j jlasačkih srezova glasanje je počelo PE avljao u služhu mira i među- pred najveću opasnost. Osjetilo se je. Grčka Narodna Skupština na usta Cile , # e tačno u 8 s. pr. pi a ssvršeno : ne pravde, nije nikada bio da ga nema u času kada je bio po-| Venizelosa, rekla je veliku istinu u 18 s. — U pojedifim mjestima pošteđen ni od podvale ni od kle- treban više nego ikada prije. Parla-|i ukazala na jednu veliku nadu: BR Te okolo: 65%, a u nekim vete. lu »velikoj naciji“ našlo se| menat Francuske Republike - protiv ,SAVJEST NARODA nametnuti će e doseglo i 90%. : dosta * Mnogo pigmeja koji su sli-/ čijeg se ,ne“ dugo i ustrajno borio vladama da idu putem kojega je 0- ; M lije u početku skoro svuda a pošli za onima, koji su u Bri-| veliki Briand - skinuo je kapu pred | značio pokojni Briand“. — ,Njegovo BE iLi red ipak je po andovoj ličnoj i građanskoj kuraži| njegovom sjenom i donio zakon: veliko djelo ostati će uvjek živo. 1932 » GODINA ili : v il ko (| ' vidjeli jveć ' ia: Leti z ne ge đ : s i Pakdjučku glasanja, a u nekim mje- Hlonzan 87 za — pa- priznanja: ,AristideBriand Doći će carstvo mira i onda će ga svi ć 1 Boj , . .. v 3 Ci evi ... i Z ki i i i « _— ši i u ke stima i ranije, došlo do izgreda. ) veoma je, zaslužan za Do | narodi blagosivljati završio je Radi njegove paciiističke politike movinu““. Papanastasiu,jedan od osnivača nove »Velika je nacija“ dozvolila da na Ali ni ovim priznanjem neće u, Grčke, svoju riječ posvećenu uspo- presjedničkim izborima padne gordi| potpunosti otskočiti veličina Brian- | meni velikog Francuza. Hoće li ona pobornik međunarodnog izmirenja, dovog duha. Jer što je Briand stvarno , naći sretnog odjeka onamo gdje se tipični raprezentant velikih duhovnih | značio za spokojstvo i sreću svijeta. kroji sudbina svijeta ? Policija je nastupila energično tako mogi da su svi pokušaji ekstremnih ele- i towmenata u začetku ugušeni. Š im U Poranju nacijonalni socijaliste * WWKubili su iz revolvera trojicu komu-| nista. Ranjenika ima više. Na gradove, varoši i sela bačeno je iz aeroplana na milijone raznih roklamacija. Jedan Hilterov aero- lan pao je uslijed defekta. Tvrdi e da je oboren od protivnika. Na- cijenalni: socijaliste održali su okolo 00.000. zborova a Hinderburgova trana okolo 60.000. Radničke če- rti u Berlinu bile su okićene cr- enim zastavama. | Aristide Briand rodio se .28 marta Sada zapocinje najslavnije doba Kellogg - Briandova pariskog pakta o 1662 u bretonskom gradiću Saint-IVa- njegova rada. nenapadaju. ni Pu nijedan političar. u Francuskoj ne zaireu kao sin malog gostioničara. Sko- sje a U oktobru te godine sklopio je sa lao se je samo putem štipendija u liceju misli na potpuno razoružanje. 3 drom Stresemannom locarnski pakt. Kad je 13 maja 1931 bila istaknuta u Vantesu, a zatim je svršio pravne nauke i već sa 20 godina postao .ad- vokat“ u“ Nantesu. Poslije se priklonto I/ septembra 1926 Njemačka je socijalizmu i preuzeo vodstvo lista x. , Lanterne“, a kako se istakao neumor- njegova : : kandidatura za pretsjednika francu- konačno stupila u Društvo naroda, a J fi pak se je Briand_10 decembra iste Set PEDINKA, nim organizatorskim radom, izabrala ga je socijalistička stranka za general- a BERLIN 14 MARTA. — Hitlerovci | nog sekretara i ponovno vratila advo- u Thoiryju. nu zi taka i pokazali da ne | katuri, koju je prije napustio radi neke Taj je sastanak značio zaglavnu tač- iraju sredstva. Na sami dan izbora | porodične afere u Nantesu, Prvi puta| ku u njegovom radu oko sporazumlje- osebna izdanja njihovih listova ja-| go je izabrala socijalistička većina 1902| anja s Njemačkom. 2 februara 1928 jala su da je Hinderburga udarila | u komoru, pošto je u St. Etiene ishodio dado je Briand prilike, da u senatu | Kap, da je odustao od kandidature. | oslobođenje jednog radnika od teške u velikom govoru obrazloži čitavu svoju | Sve njemačke radio stanice morale | kazne. U.martu [906 pozvao ga je niiinačku“ politiku Sarrien na čelo ministarstva prosvjete, "(koliko puta u toku jučerašnjega | koje je ujedno vodilo i poslove vjero- godine sastao sa drom Stresemannom | propao je u prvom glasanju sa 401 protiv 442 glasa, koji su pali za sada- šnjega pretsjednika Doumera; na što je povukao svoju kandidaturu. Kad je u oktobru prošle godine zaoštren mand- žurski spor, pokazala se potpuna ne- moć Društva naroda, možda baš zato što je i zvijezda Briandova već zapa- dala. 9 januara 1932 je otstupio La- valov kabinet i s time ujedno izašao U velikim nadama, kojima su se“ x / i Briund sa pozornice svjetske medju- ko) odana. ' ispovjedi. Na tom je mjestu izvršio i maj a s kN sona .. narodna BAIGste, m. tavi crkve od države, najući da je popustljivost Pap e 1 | 43 ć zn : Brianda znak francuske nemoći, poka-\ Od Briandovih djela treba istaći: m Hindenburg nema koji je u cijelosti_njegovo djelo. zao se njegov duh u pravoj slici 10, ,Rastava crkve od države“ (1909). apsolutnu većinu Kao ministar pravde g. 1918 pokušao, septembra 1928, kad je na zasjedanju | ,Rastava“, govori u komori i senatu : | je da se ukine smrtnu kaznu ali _nije| Društva naroda javno i jasno odvratio | (od 1904 do 1907), ,Inventar dobara BERLIN 14 MARTA: U cijeloj uspilo. njemačkom kancelaru Miilleru, da us= | crkvenih organizacija“ (7906), ,Ras- i Njemačkoj glasalo je ukupno Na početku kao 9 a prkos Locarna i netom sklopljenoga | tava, primjena novoga režima“ 1906. | | Po z mina e pe ai | 35,640.000 glasača muških i žen- e : ča ada dg li X 14 “< ope A Ž " DJ (KI u " "u a vw a" of sšihh — Od toga dobili SU: | Zagi šire podloge“, te potpresjednik | Ljce | naličje japanske imperijalističke medalje ministarskog savjeta vlade nacionalne “| Hindenburg 17,175.000 obrane. Od 29 oktobra 1915 do 17 , : Napad Japana na Mandžuriju pruža | svim drugu svjetlost. na japanski vojni | Hitler še 10,325.000 marta 1917, u najtežim: danima dio klačičah rlinje: jednog mmperialatičkog pohod Raa Kine. aii da se Di Teimann 4,710.000 bio je Briand peti i šesti puše iona rata. Ovdje se ne radi o duhu, krvi, | razumije zašto Japan želi da osvoji | Diesteiberg 2,340.000 pretsjednik. Godine 121048. vo ee rasi ili drugim kojim idealističkim mo-| Mandžuriju. Japanu je ovo potrebno u jE Lloydom Georgeom mentima koje istorija poznaje kao vo-| interesu njegove industrije, t. |. u in- Prema _ tomu Hindenburgu fali ,parišku deklaraciju“, koja je lina. deće motive ratova, već se radi prosto | teresn japanskog kapitalizma. Ali, ak- | za apsolutnu većinu okolo 2 za cilj princip ekonomske solidar- | o željeznicama, rudnicima, bankama i, cija Japana na kineškom jugu i sam = nosti Saveznika sve do naknade svih | t, d., dakle _ o veoma realnim i opip- način na koji Japan ovu akciju spro- ———————— ratom prouzročenih šteta. ljivim stvarima. Jedino, dok se Japan, "vodi, mocćice samo onda da 3 aa e E. lje Clemenceaua založio se | “ vođenju ovog svog neobjavljenog | Pile kada dao kolikoj je mjeri ja PRODAJE SE KUCA io e imperijalističkog rata, ograničavao samo militarizam u Japanu. — toijeee. i snago ki 2 Ba iMa? 4 ija. ona lijepom položaju unutar seri ed da: kod Soluna, koja je| na Mandžuriju, moglo je da se vjeruje b iki je i ve jnkma, naši s Borna 1 mane PI ijela_k ol uspjeh, pobjedu sa-| da su ove realne stvari zbilja jedini | >" * a : ćsi ma Mi soja ii Obavijesti u upravi ovoga lista. donijela_kon ina E UKOZAR ani onako kao u vropi: postoji jedan par- i “veznika i definitivan poraz. central | razlozi ove japanske akcije. Ali, napad || Menat, u zemlji ima stranaka in njoj DVA LIJEPA MODERNA STANA stotine hiljada glasova. sosa Č 3 1 . M . 1 i 1 Japana na Šangaj, bombardovanje Nan- | (o održavaju. izborizsledinodijjšjjavane | xy nih vlasti. p : Bi Poe U 1 9 jedini kabinet | kinga i ubijanje nevinih žena i djece,| nosti sve ovo sačinjava sam? jedn izdaj d ormacii ipravi U aprilu 1925 stupio je u kabine da i. mI PR im Teto Izdaju se odmah. Informacije u up Kik 519 ile “va <u to pnoiave koiečibšcst sn: lijepu. fasa u iza koj m Painlevea kao ministar vanjskih poslova | -— sve su to pojave J i | ž Ovoga Jata e