pt > Koos. CIJENA OVOM BROJU Din. 2.— | BROJ 146 - 147 = Raspni ga, Raspni ga 1“. " Odjekivalo je tako iz hiljadu grla griješne rulje kroz .nračne svodove Poncijeve palače onoga dana, kada je VELIKA ETIČKA IDEJA imala da izvrši svoje Božansko Poslanstvo. | a Na istom stupu sramote na kojemu je imala izdahnuti Istina ošibana od onih kojima je utjehu donosila, okrunjena trnjem "od onih kojima je praštala i ismje- ohivana od onih kojima je spa- senje donijela, zapečatila je opa- čina svoju sudbinu jer je veliki Pravednik svojom smrti — smrt pobjedio. | Po = Kolika. veličina _ Ljubavi, koja | je iskasapljena i razapeta sa svo- Jim. bolnim i dobrim očima za- okružila tu nečistu gomilu grijeha kojim .je. tražila Njegovu smrt, zavapila je: , Oprosti im Oče jer neznaju što čine !“. 2 = Koliko je dubok ponor zla i grijeha kada su isti oni kojima je smrt proroka imala donijeti Uskrsnuće, vjerovali da će na # bžena drva i četiri gvozdena # nemože. I. Zatalasala se zemlja, zadrhtao | je svemir, sunce je potamnilo, da najavi smrt Covjeka a pobjedu | Boga. = Tada su prošla tri dana i laž je likovala uvjerena da Istine više nema. | a | A kad su pobožne žene otišle | da potraže izvor Dobrote i Milo- Božanske Istine, vidjele su samo jedan prazni grob obasjan velikim sjajem jer.tu je imalo biti poko- pano Ono što se pokopati nemože. - Opačina nije nikada zasjenila veliku i uzvišenu Istinu kao ni tama svjetlost. mo Ustao je prorok velike Riječi da donese život onima koji su Njegovu smrt tražili. IDITE BRACI N:. EGOVOJ I KAŽITE IM, DA JE USTAO IZ MRTVIH I DA CE GA NASKORO VIDJETI“. ODLIKOVANA SLASTIČARNICA. ŽIVKA ŠIKIĆ reporuča Pince (fogace) prvorazredne izradbe i ukusa. Uskrsna jaja svih vrsta i veličina, razne figure od čokolade, pune i prazne ele- | gantne bonbonijere. Originalna Španjolska Malaga i Moscatel. Glasoviti francuski , Cognac Frapin“ Velika zaliha finih domaćih i stranih likera. Umjerene cijene! Ustao je prorok |je napomenuti da ova i poroka i na njihove urlike sa: dva grubo otesana i unakrst po- E klinca umrijeti Onaj, koji mrijeti , sti i da udahnu dah Ljubavi i| ISUS. | PRED KONF ERENCIJU ZA RAZORUŽANJE Dubrovnik 27 marta 1932 .. pain oromo nona GODINA IV: Tardieu ili Henderson! .. Diskusija velikih ii KAR uvjek u znaku priprema za prestojeće zasjedanje međunarodne konferencije Za razoružanje. | Kad uočimo značaj i zamašitost ove konferencije. onda nas ne će začuditi ako su novinski stupci stalno ispunjeni problemima koji dolaze na dnevni red ove konferencije: Ne radi se toliko o osila_ vodi. se. još! = kontinentalna teza zastupana od ličnostima, koje će se izmjeniti na že- nevskoj. tribini mira, koliko o značaju! samih teza koje oni zastupaju. Dosta konferencija. pada baš u doba najnesređenijih eko- nomskih prilika kad pod teškom pe- tom krize stenje svih pet kontinenata i kada pitanje općeg razoružanja do- bija sliku sastavnog dijela svih pre- dloga koji idu zatim da riješe današ- nju tešku finansijsku situaciju. Koliko je u tome istine vidi se najbolje iz činjenice da vojni rashodi svih velikih sila vidno iscrpljuju državna gazdinstva i još više otežavaju izlaz iz finansijskih poteškoća. Kao da današnje teške prilike u svijetu podvikuju ženevskoj konfe- Sada ili nikada“! renciji : Na čistu smo unaprijed da će se u općoj diskusiji o razoružanju sva bor- ba voditi u znaku dviju oprečnih dok- trina : bezbjednost pak razoružanje, ili, kroz razoružanje do bezbjednosti. Ako oličimo te dvije teze u njihovim nosiocima onda ćemo ih moći nazvati: Tardieu ili Henderson. Prvalje't:z, \ | francuske diplomatije, 1 a poduprta od svih država centralne: i istočne Evrope koje su svoju drža-| vnu egzistenciju iskupile teškom i E) procjenivom žrtvom ljudskih života. | / : g s. ve | Sigurnost ,velike nacije“ traži da se. međunarodni pravni poredak tako o-| bezbijedi da se ne bi morala ponoviti. tragedija u kojoj je pala pola milijona | Francuza. Zemlji koja je u figuri pok. Brianda dala najvećeg apostola svjet- skog mira ne može se reći da zvecka| 1 sa oružjem. Zato je g. Tardieu izradio poznati nacrt kako će međunarodna. bezbjednost, kao neophodna predpo- stavka razoružanja, biti zagarantovana. Samo takova liga naroda, koja će biti ne samo moralni regulator! »dobrih susjednih odnosa“ svojih članica, nego koja će kao među-!| narodno tijelo moći svojim odlu-, - može osigurati istinsku bezbjednost, a kama dati izvršnu snagu potom i opće razoružanje. Kao što ni pravni poredak unutar | jedne. države ne bi značio ništa kad njegovi principi ne bi imali _prinudnu realizatornu moć, tako i međunarodni. pravni poredak bez izvršne snage zna- | čio je i znači samo lijepu pjesmu. š%E 1 Deset godina diplomatskog mudro- | vanja dalo je pravo tezi g. Tardieu, da individualno obezbjeđenje pojedi-| nih država treba zamjeniti kolektivnim. | Sistem pojedinačnih ugovora i paktova | o međusobnoj obrani i nenapadanju | . balno | podbacio je, a kao takovi nisu mogli da općem zalitjevu svjetskog mira pru- že solidnu osnovu. G. Tardieu se je čak u | . preciznoj obradbi svog predloga pojavio i sa osnovom o međuna- rodnoj avijaciji kao prinudnom organu lige. Šk Kao posebni dio konferencije, ras- pravljati će se o opsegu razoružanja u svim područjima ratne tehnike: u zraku na vodi i na kopnu, kao i o pitanju, da li je uspješnije pojedinačno ili glo- ograničenje efektivne vojske. Tako isto i ograničenje pomorskoga razoružanja ima da se izvrši u opsegu globalne tonaže, a za avijaciju na os- novi broja aparata i globalne motorne snage. Isključii će se iz porabe i sta- . viti izvan zakona svaki bakteriološki rat dok će se kemijski zabraniti pod uslovom reciprociteta. Stanovište naše delegacije dovoljno je poznato jer je osobito za raspravlja- nje oko posebnog. dijela konferencij- skih pitanja, naša delegacija» već u pri- premnoj komisiji iznijela u dobro ar: gumentiranoj formi svoje sugestije, da se kao osnova za razoružanje vojnih snaga pojedinih država ima a ne poratno stanje vojnih omjera. uzeti mirnodobsko, U pitanju općeg dijela naša je dele- gacija također isticala tezu da će na- čelo svjetskog mira tek onda imati uspjeha kad liga bude u stanju da svoj auktoritet u prvom redu pred- postavi zahtjevima velikih država. Privredno Vijeće Ideja osnivanja Privrednog Vijeća morala je da bude ostvarena u ovo vrijeme, kad baš ta privredna pitanja | stoje u središtu svih drugih. Vijeće o kojemu je riječ imalo bi da bude neko privredno pretstavništvo, koje bi imalo savjetodavnu ulogu kod stvaranja privrednog zakonodavstva. Njegova bi zadaća morala biti takodjer i stvaranje planova i programa, po kojima bi naša privreda imala da se razvija, kao i kontrola nad' tim, da li se sve privredne mjere poduzimaju po tim planovima i programima. Kako će naše Privredno vršiti ove i ostale svoje zadaće;-to će ovisiti ne samo o ljudima, koji će u to Vijeće biti izabrani, već i o tome, što će to Vijeće smjeti i moći da uradi i u koliko će se njegova riječ uvažavati, Jer, ne budu li se dovoljno uzimali u obzir njegovi dobri savjeti i Vijeće. predlozi i ne“ bude li on imao glavnu da ne kažemo jedinu riječ, on će brzo morati“ doći do uvjerenja, da je suvišan pak će ga nestati, što bi bez dvojbe bila šteta po naš privredni život. Ali, ne / manja šteta bilo bi njegovo postojanje | bez prave svrhe a to će biti, ako| pojedini članovi u tom Vijeću ili po- jedine grupe u njemu, ne budu imale : već samo, pred očima opću korist, osiguranje ličnih interesa ili prosperitet pojedinih grana privrede. Ne bude li Privredno Vijeće svijesno toga, da nema blagostanja za pojedince, ako ga nema za cijelinu, koju i ti pojedinci sačinjavaju i ako. se to Vijeće pretvori u arenu, u kojoj ća se boriti industrijalac protiv poljo- privrednika ili trgovac protiv obrtnika, | onda će se tim dokazati, da nije pra- vilno shvaćena velika zadaća, koja se Vijeću nameće baš sada u vrijame ove teške privredne depresije. Ove konstatacije činimo sjećajući se kako su se pretstavnici jedne privredne grane, ovih dana na jednom svom sastanku sa velikom vehementnošću oborili na drugu privrednu granu, u obranu svojih a ne općih interesa. S toga, kad bi ti isti ljudi sjedali u Privrednom Vijeću kao pretstavnici odnosne privredne grane, ne bi smjeli. zaboraviti, da su oni tamo poslani, da skupa sa pretstavnicima ostalih privred- nih grana budu organski povezani e da cijela privreda bude od toga imala koristi. | Podje li Privredno Vijeće pravim putem i bude li nastojalo, da se cjelo- kupni naš privredno - socijalni život racionalizuje po nekom planu i sistemu, | on će svoju zadaću dostojno izvršiti i mi ćemo ga podržavati kao jednu najvažniju i najpotrebniju instituciju u našoj državi. Privredno Vijeće neće moći da donosi definitivna riješenja, ali ono će nemanje koristtti svojim dobrim predlozima i savjetima, ako ih . bude davalo za opći prosperitet, što je bez sumnje bilo u intencijama . Kr. Vlade koja je ovu osnovu donjela. PREDAVANJE LIJEČNIČKOG UDRUŽENJA | Uprava ,Dulind-a“ priopćuje člano- vima, da je predavanje (kozm. visin. zrake), zakazano za 1 aprila, odgo- đeno za docniji petak istoga mjeseca, koje će se blagovremeno objaviti. Prije početka predavanja primati će se zad- | nji predlozi za društvenini izlet.