S

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

1

Kk
CIJENA OVOM BROJU Din. 2.—

IBROJ 149

SKUPŠTINA SAVEZA SOKOLA KRAL
| »NESOKOLSKI ŽIVOT NE SPADA U GR I

U nedjelju 10-og aprila, poslje tro-
zborovanja na
luzelo učešća više od 300 delegata iz

svih sokolskih župa u Jugoslaviji —

se olskim i narodnim problemima i
rđen je plan za budući rad.

Otvaranje skupštine
2 Nj. Vel. Kralju.

EU palati Ratničkog Doma skupštinu
lje otvorio zamjenik staresine Saveza
Ibrat Gangl. — Njegove prve riječi
[bile su posvećene _ prvom sinu našeša
“naroda, Kralju Aleksandru I-om.

| Kada imamo da pregledamo i pro-
sudimo rad, rekao je g. Gangl, smi«
iljen; započet ili već izvršen u minuloj
ipravaoj dobi, moramo da se sjetimo
1, koji stalnim interesovanjem pra-
Ša nastojanja i u svakoj nužnoj
I daje tome nastojanju puno pri-
ja. U ime svih vas, koji ste tu,
e svih stotina tisuća onih, koji su
# poslali amo, šaljem sa ove skup-
kr Nj. V. Kralju Alek-

pozdrav

našega naroda. <
U tom pozdravu“ sokolskih srca
držan je pozdrav svemu Kraljevskom
omu, sadržan je pozdrav Prvencu
raljevskih Roditelja, Pretstolonasljed-
ku Petru. našemu mladome, ljublje-
me “ bratu  starješini,
ladosti i svježosti sokolske ideje. U
eve dvore Karađoreva roda sokol-
ideja utrla je put Njena ljepota i
šenost uvija se kao cvijeće iz miri-

| Nasljedniku prestolja otkriva poglede.
Fu dubine i trajnost narodne duše, da
Ibi kraljevski“ prestolj bio s plugom
Inašega seljaka još čvršće vezan 1 sliven
Fujednu cjelinu: u moć, slavu i nepriko-
ovenost otadžbine. “ u

kupština-je burno sa velikim odu-
jenjem i dugim poklicima pozdravila

Vel. Kralja i Kraljevski Dom. |

Sev]

“ Sokolski život i njegovi ciljevi-.
»Nesokolski život, na
Ne spada u granice

Slavije. Te granice mi

Kraljevine Jugo-
smo već do da-

“etama.
X Pripravni smo na svaki čin; koji je
na korist naroda i na čast otadžbine,
a od svojih načela ne otstupamo ni u
jednom slučaju. Činjenica je, da se sve
Više širi mišljenje da je sokolstvo po-
trebno sadašnjosti i budućnosti. U st
nji za sokolskim usavršivanjem naroda
ne poznajemo nikakvih kompromisa.
| Narodu treba zdravlja. I to gao
Prinaša mu i pruža sokolska misao, oja
blagotvorno, upravo: čudesno utjeće na
tjelesnu moć naroda, a ništa manje na
Njegov moral i njegovu dušu.

| Sokolski znak vidimo danas 1 na gr4"
dima našeg seljaka. Danas nije više
seljak samo rob svoje zemlje. Soko ore
Svoju zemlju, on je obrađuje miso
Tako radi soko-seljak sa hercegovaok!
1 drugih vrleti. naše zemlje.

Ja sam za sebe divi

dadaru, Jugoslavije,--prvotiai

predstavniku | —

vrta .oko kraljevskog žezla, a]...

Dubrovnik 12 aprila 1932

sokolstvo je potrebno

| budućnosti. |

ipak već toliko značajan, da lomi pre-
preke predrasuda i kleveta, koje ne-
Prijateljske sile postavljaju na put na-
pretka najširih masa narodnih

Sokolska osjećanja sinova našeg sela
prate ujedno mukli zvukovi udaraca
rudara sokola u crnim rudnicima. Ti
zvukovi rađaju“se-i ispod čekića i na-
kovanja tvornica, ,Pa_i.tamo, gdje rad

ipočiva radi nezdravih ekonomskih pri-

lika naših dana, tamo nije prestalo ku-
canje sokolskih srdaca.

: | Slovensko _sokolstvo
..,Naša Jugoslavija, nastavio je g.

. Knor

4.og aprila nastupio je u unutrašnjem
životu naše zemlje“ nov momenat,

stavio je g. Gangl,

nas opkolili sa sokolskim društvima i

m se tom silnom

koji navješta početak nove ere u duhu
osnovnih načela izraženih u Kralje-
vom Manifestu od 6 januara 1929.
Izjava koju je fog aprila dao
g. Petar Živković govori nam da je
završena prva etapa u normalizova-
nju političkih prilika, da započimlje
provađanje druge. s
= Novi presjednik Vlade, Ministar
Spoljnih poslova g. Dr. Voja Marin-
ković prestavia se je Narodnoj Skup-
štini sa jasnom deklaracijom iz koje
se vide zadaci nove vlade.
On je rekao:
Gospodo narodni poslanici,
Smatrajući da je izvršila svoj za-
datak, Vlada kojoj je pretsjedavao
g. Petar Živković podnijela je ostav-
ku i Nj. V. Kralj blagoizvolio je
imenovati novu vladu, kojoj je čast
predstaviti se Narodnoj skupštini.
Program nove vlade je onaj _ isti
na kome je izabrano sadanje Narodno
predstavništvo. Kraljevska vlada će
u svome radu imati vašu punu pot-
poru. Ona će produžiti pripremanje
potrebnih zakona predviđenih ze-
maljskim Ustavom iiznosiće Vam ih
redom prema hitnosti na procjenu

Pokretu, koji je tek na dobrom početku

H koji nije još svakom shvatljiv, ali je

i riješenje.

malizovanju politi

DEKLARACIJA PREDSJEDNIKA VLADE G. Dr. VOJE MARINKOVIĆA

“mal

Gangl, stoji danas po svojem sokolstvu
u bratskom kolu slovenskog sokolstva,
čijim sastavljenim djelovima šaljem s
ovoga mjesta bratske pozdrave. Te
pozdrave upućujemo. bratskom Ceho-,

slovačkom sokolstvu, bratskom Savezu
poljskog sokolstva i bratskom Savezu
ruskog sokolstva.

Formalno je izvan te sokolske zajed-
nice iz specijalnih razloga bratsko lu-
žičko-srpsko sokolstvo, ali je ipak naše,
jer je nacionalni život te najmanje grane
našega debla najugroženiji.

Pozdravljam vas, braćo i. sestre koji
grevine sve krajeve naše zemlje.

i za ova tri dana napornog sokolskog
rada, koji dostiže svoj vrhunac na ovoj
skupštini, pretstavljate u našoj prije-
stolnici pravu duhovnu ujedinjenu Ju-
goslaviju. Ne možemo željeti ništa iskre-
nije nego da to duhovno jedinstvo
jugoslovenskog sokolstva promaže sve
slojeve našega naroda“.

Govor g. Gangla često je prekidan
dugim pljeskanjem. Poslije završenog
govora g. Gangl je predložio i cijela
skupština prihvatila da se pošalje sli-
jedaćicbrzojav /ANje: V.e-Kralju3.
| 2ANi. Vo Kralju Aleksandni <

: Sokolstvo Kraljevine Jugoslavije , o-
kupljeno iz svih krajeva slobodne

otadžbine na svojoj Il. redovnoj go-

“dišnjoj skupštini, pretstavljajući svo-

jom ujedinjenom snagom i bratskom

Smatrajući, međutim, da je suština
toga programa načelo narodnog i
državnog jedinstva, njena će politika
biti odlučno upućena u pravcu. da

olakša i ubrza pribiranje svih zdra-
vih narodnih elemenata: oko toga

načela. Vlada je duboko ubijeđena

da ogromna većina naroda stoji ne-
pokolebljivo uz zastavu državnog i
narodnog jedinstva i smatra da to
treba da se izrazi i u novom poli-

tičkom grupisanju. To je neophodna

pogodba svakog normalnog  poli-
tičkog života. Sve dok to načelo nije
primljeno od svih i svakoga i iz-
dignuto iznad svih drugih obzira i

GODINA IV.

sadašniosti

EVINE JUGOSLAVIJE — SOKOLSTVO POZDRAVLJA SVOGA KRALJA —
ANICE KRALJEVINE JUGOSLAVIJE“ — SLOBODAN IZBOR SOKOLSKIH UPRAVA

jednodušnošću granitni temelj nacije,
države i prijestolja, pozdravlja odu-
ševljeno viteškog Vladara i svoga
miloga brata Starješinu srdačnim i
gromkim Zdravo!“

Zaključak glavne skupštine.

»Glavna skupština Saveza Sokola
Kraljevine Jugoslavije, održana na dan
10 aprila 1932 godine, pozivom na
drugi stav S 7 Zakona o osnivanju So-
kola Kraljevine Jugoslavije i na 24 i
25 statuta o organizaciji i poslovanju
Sokola Kraljevine Jugoslavije, nakon
saslušanja izvještaja saveznih časnika
donosi jednoglasno ovaj zaključak :

1. Vaspitno-tehnički, prosvjetni i or-
ganizacijono pravni sokolski rad osniva
se na dobrovoljnom pristupanju u so-
kolsku organizaciju i na dobrovoljnom
podvrgavanju sokolskoj disciplini.

2. Iz ovog osnovnog načela proizlazi,
da cjelokupni sokolski rad i organiza-
cija moraju biti osnovani na slobodno
izraženoj volji članstva i u pitanju iz-
bora sokolskog vodstva.

3. Na osnovu toga povjerava sa u-
pravi Saveza Sokola Kraljevine. jugo-
slavije, da. kao vrhovni izvršni organi

čuvar čistoće sokolske misli i na dalje
sprovodi naprijed izloženo osnovno so-

kolsko načelo, kroz cjelokupni sokolski
rad i da nastoji, da ovo osnovno so-
kolsko načelo bude oživotvoreno u

organizaciji Sokola Kraljevine - Jugo-

slavije“.

čkog života.

političkih i partijskih kombinacija,
mi se ne možemo po drugim osrio-
vama diferencirati. (Uzvici: Tako je!)
To je, gospodo, u prvom redu vaš
posao kao izabranih  pretstavnika
narodnih, a Kraljevska vlada uputiće
cjelokupnu svoju politiku tako da
taj neophodno potrebni proces za
normalizovanje političkog života u-
brza i olakša. To je jedini put koji
našu Otadžbinu vodi, definitivnom
konsolidovanju i obezbijeđenom na-
pretku. (Uzvici: Tako je!)

No osim tog svog političkog za-
datka, Kraljevska vlada uzeće odmah
u procjenu i riješenje i važne pro-
bleme koje nezavisno od svake po-
litike, kulturni, ekonomski i soci-
jalni život postavlja pred našu zemlju,
ne čekajući riješenje političkih pi-

tanja. Svjetska privredna kriza, koja

je bez primjera u modernoj istoriji,
zahvatila je takve razmjere da nije
mogla ostati bez uticaja i na našu
zemlju. Taj se uticaj već teško o-
sjeća. Vlada je svijesna sve težine
te situacije, i potrebe da se pre-
duzme sve što može omogućiti na-
šoj zemlji, da iz teškoća stvorenih
općom svjetskom privrednom kri-
zom izađe sa što manje žrtava i šte
manie štete za svoju privredu. Za

J