S POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU 1 Kk CIJENA OVOM BROJU Din. 2.— IBROJ 149 SKUPŠTINA SAVEZA SOKOLA KRAL | »NESOKOLSKI ŽIVOT NE SPADA U GR I U nedjelju 10-og aprila, poslje tro- zborovanja na luzelo učešća više od 300 delegata iz svih sokolskih župa u Jugoslaviji — se olskim i narodnim problemima i rđen je plan za budući rad. Otvaranje skupštine 2 Nj. Vel. Kralju. EU palati Ratničkog Doma skupštinu lje otvorio zamjenik staresine Saveza Ibrat Gangl. — Njegove prve riječi [bile su posvećene _ prvom sinu našeša “naroda, Kralju Aleksandru I-om. | Kada imamo da pregledamo i pro- sudimo rad, rekao je g. Gangl, smi« iljen; započet ili već izvršen u minuloj ipravaoj dobi, moramo da se sjetimo 1, koji stalnim interesovanjem pra- Ša nastojanja i u svakoj nužnoj I daje tome nastojanju puno pri- ja. U ime svih vas, koji ste tu, e svih stotina tisuća onih, koji su # poslali amo, šaljem sa ove skup- kr Nj. V. Kralju Alek- pozdrav našega naroda. < U tom pozdravu“ sokolskih srca držan je pozdrav svemu Kraljevskom omu, sadržan je pozdrav Prvencu raljevskih Roditelja, Pretstolonasljed- ku Petru. našemu mladome, ljublje- me “ bratu starješini, ladosti i svježosti sokolske ideje. U eve dvore Karađoreva roda sokol- ideja utrla je put Njena ljepota i šenost uvija se kao cvijeće iz miri- | Nasljedniku prestolja otkriva poglede. Fu dubine i trajnost narodne duše, da Ibi kraljevski“ prestolj bio s plugom Inašega seljaka još čvršće vezan 1 sliven Fujednu cjelinu: u moć, slavu i nepriko- ovenost otadžbine. “ u kupština-je burno sa velikim odu- jenjem i dugim poklicima pozdravila Vel. Kralja i Kraljevski Dom. | Sev] “ Sokolski život i njegovi ciljevi-. »Nesokolski život, na Ne spada u granice Slavije. Te granice mi Kraljevine Jugo- smo već do da- “etama. X Pripravni smo na svaki čin; koji je na korist naroda i na čast otadžbine, a od svojih načela ne otstupamo ni u jednom slučaju. Činjenica je, da se sve Više širi mišljenje da je sokolstvo po- trebno sadašnjosti i budućnosti. U st nji za sokolskim usavršivanjem naroda ne poznajemo nikakvih kompromisa. | Narodu treba zdravlja. I to gao Prinaša mu i pruža sokolska misao, oja blagotvorno, upravo: čudesno utjeće na tjelesnu moć naroda, a ništa manje na Njegov moral i njegovu dušu. | Sokolski znak vidimo danas 1 na gr4" dima našeg seljaka. Danas nije više seljak samo rob svoje zemlje. Soko ore Svoju zemlju, on je obrađuje miso Tako radi soko-seljak sa hercegovaok! 1 drugih vrleti. naše zemlje. Ja sam za sebe divi dadaru, Jugoslavije,--prvotiai predstavniku | — vrta .oko kraljevskog žezla, a]... Dubrovnik 12 aprila 1932 sokolstvo je potrebno | budućnosti. | ipak već toliko značajan, da lomi pre- preke predrasuda i kleveta, koje ne- Prijateljske sile postavljaju na put na- pretka najširih masa narodnih Sokolska osjećanja sinova našeg sela prate ujedno mukli zvukovi udaraca rudara sokola u crnim rudnicima. Ti zvukovi rađaju“se-i ispod čekića i na- kovanja tvornica, ,Pa_i.tamo, gdje rad ipočiva radi nezdravih ekonomskih pri- lika naših dana, tamo nije prestalo ku- canje sokolskih srdaca. : | Slovensko _sokolstvo ..,Naša Jugoslavija, nastavio je g. . Knor 4.og aprila nastupio je u unutrašnjem životu naše zemlje“ nov momenat, stavio je g. Gangl, nas opkolili sa sokolskim društvima i m se tom silnom koji navješta početak nove ere u duhu osnovnih načela izraženih u Kralje- vom Manifestu od 6 januara 1929. Izjava koju je fog aprila dao g. Petar Živković govori nam da je završena prva etapa u normalizova- nju političkih prilika, da započimlje provađanje druge. s = Novi presjednik Vlade, Ministar Spoljnih poslova g. Dr. Voja Marin- ković prestavia se je Narodnoj Skup- štini sa jasnom deklaracijom iz koje se vide zadaci nove vlade. On je rekao: Gospodo narodni poslanici, Smatrajući da je izvršila svoj za- datak, Vlada kojoj je pretsjedavao g. Petar Živković podnijela je ostav- ku i Nj. V. Kralj blagoizvolio je imenovati novu vladu, kojoj je čast predstaviti se Narodnoj skupštini. Program nove vlade je onaj _ isti na kome je izabrano sadanje Narodno predstavništvo. Kraljevska vlada će u svome radu imati vašu punu pot- poru. Ona će produžiti pripremanje potrebnih zakona predviđenih ze- maljskim Ustavom iiznosiće Vam ih redom prema hitnosti na procjenu Pokretu, koji je tek na dobrom početku H koji nije još svakom shvatljiv, ali je i riješenje. malizovanju politi DEKLARACIJA PREDSJEDNIKA VLADE G. Dr. VOJE MARINKOVIĆA “mal Gangl, stoji danas po svojem sokolstvu u bratskom kolu slovenskog sokolstva, čijim sastavljenim djelovima šaljem s ovoga mjesta bratske pozdrave. Te pozdrave upućujemo. bratskom Ceho-, slovačkom sokolstvu, bratskom Savezu poljskog sokolstva i bratskom Savezu ruskog sokolstva. Formalno je izvan te sokolske zajed- nice iz specijalnih razloga bratsko lu- žičko-srpsko sokolstvo, ali je ipak naše, jer je nacionalni život te najmanje grane našega debla najugroženiji. Pozdravljam vas, braćo i. sestre koji grevine sve krajeve naše zemlje. i za ova tri dana napornog sokolskog rada, koji dostiže svoj vrhunac na ovoj skupštini, pretstavljate u našoj prije- stolnici pravu duhovnu ujedinjenu Ju- goslaviju. Ne možemo željeti ništa iskre- nije nego da to duhovno jedinstvo jugoslovenskog sokolstva promaže sve slojeve našega naroda“. Govor g. Gangla često je prekidan dugim pljeskanjem. Poslije završenog govora g. Gangl je predložio i cijela skupština prihvatila da se pošalje sli- jedaćicbrzojav /ANje: V.e-Kralju3. | 2ANi. Vo Kralju Aleksandni < : Sokolstvo Kraljevine Jugoslavije , o- kupljeno iz svih krajeva slobodne otadžbine na svojoj Il. redovnoj go- “dišnjoj skupštini, pretstavljajući svo- jom ujedinjenom snagom i bratskom Smatrajući, međutim, da je suština toga programa načelo narodnog i državnog jedinstva, njena će politika biti odlučno upućena u pravcu. da olakša i ubrza pribiranje svih zdra- vih narodnih elemenata: oko toga načela. Vlada je duboko ubijeđena da ogromna većina naroda stoji ne- pokolebljivo uz zastavu državnog i narodnog jedinstva i smatra da to treba da se izrazi i u novom poli- tičkom grupisanju. To je neophodna pogodba svakog normalnog poli- tičkog života. Sve dok to načelo nije primljeno od svih i svakoga i iz- dignuto iznad svih drugih obzira i GODINA IV. sadašniosti EVINE JUGOSLAVIJE — SOKOLSTVO POZDRAVLJA SVOGA KRALJA — ANICE KRALJEVINE JUGOSLAVIJE“ — SLOBODAN IZBOR SOKOLSKIH UPRAVA jednodušnošću granitni temelj nacije, države i prijestolja, pozdravlja odu- ševljeno viteškog Vladara i svoga miloga brata Starješinu srdačnim i gromkim Zdravo!“ Zaključak glavne skupštine. »Glavna skupština Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, održana na dan 10 aprila 1932 godine, pozivom na drugi stav S 7 Zakona o osnivanju So- kola Kraljevine Jugoslavije i na 24 i 25 statuta o organizaciji i poslovanju Sokola Kraljevine Jugoslavije, nakon saslušanja izvještaja saveznih časnika donosi jednoglasno ovaj zaključak : 1. Vaspitno-tehnički, prosvjetni i or- ganizacijono pravni sokolski rad osniva se na dobrovoljnom pristupanju u so- kolsku organizaciju i na dobrovoljnom podvrgavanju sokolskoj disciplini. 2. Iz ovog osnovnog načela proizlazi, da cjelokupni sokolski rad i organiza- cija moraju biti osnovani na slobodno izraženoj volji članstva i u pitanju iz- bora sokolskog vodstva. 3. Na osnovu toga povjerava sa u- pravi Saveza Sokola Kraljevine. jugo- slavije, da. kao vrhovni izvršni organi čuvar čistoće sokolske misli i na dalje sprovodi naprijed izloženo osnovno so- kolsko načelo, kroz cjelokupni sokolski rad i da nastoji, da ovo osnovno so- kolsko načelo bude oživotvoreno u organizaciji Sokola Kraljevine - Jugo- slavije“. čkog života. političkih i partijskih kombinacija, mi se ne možemo po drugim osrio- vama diferencirati. (Uzvici: Tako je!) To je, gospodo, u prvom redu vaš posao kao izabranih pretstavnika narodnih, a Kraljevska vlada uputiće cjelokupnu svoju politiku tako da taj neophodno potrebni proces za normalizovanje političkog života u- brza i olakša. To je jedini put koji našu Otadžbinu vodi, definitivnom konsolidovanju i obezbijeđenom na- pretku. (Uzvici: Tako je!) No osim tog svog političkog za- datka, Kraljevska vlada uzeće odmah u procjenu i riješenje i važne pro- bleme koje nezavisno od svake po- litike, kulturni, ekonomski i soci- jalni život postavlja pred našu zemlju, ne čekajući riješenje političkih pi- tanja. Svjetska privredna kriza, koja je bez primjera u modernoj istoriji, zahvatila je takve razmjere da nije mogla ostati bez uticaja i na našu zemlju. Taj se uticaj već teško o- sjeća. Vlada je svijesna sve težine te situacije, i potrebe da se pre- duzme sve što može omogućiti na- šoj zemlji, da iz teškoća stvorenih općom svjetskom privrednom kri- zom izađe sa što manje žrtava i šte manie štete za svoju privredu. Za J