š 1osT ARINA PLAĆENA U GOTOVU a , Se ako“ išakahe2 i pes ai — e CIJENA OVOM BROJU Din. 2 — Pa BROJ 150-51 dk * jododišnjica smrti prot. Ulnha | Bukovca = Cavtat, 25 Aprila 1932. | Na Đurđev-dan 23. ov. mj., navršilo mlsje ravno 10 godina otkada je u du Pragu ispustio svoju plemenitu dušu | glavni naš umjetnik prof. Vlaho Bukovac. "M Njegovo rodno mjesto Cavtat izvršilo je svoju dužnost i dostojno se odužilo il uspomeni svog velikog sina. Posebno | Općina Cavtatska, znajući od kolike su wažnosti za nju imena Bukovca, Bogi- lića, Vuličevića, Fr. Supila i ostalih Ul zaslužnih građana i javnih radnika — trudila se je da pomen na obljubljenog | Bukovca, bude dostojan onoga koji je "| toliko volio Cavtat i toliko za njega učinio. = Ko nepoznaje Bukovca, ne može ni da ocijeni kolika je bila njegova ljubav rodno mjesto. Osobito za vrijeme likog svjetskog rata, kada je Cavtat, zaposjednut tuđom i neprijateljskom “vojskom podnosio svu težinu onih vre- Mi mena i na željezničkim stanicama i vojnim objektima gledao svoje građane kao taoce vezane da jamče za sigurnost | poslušnost zarobljenog naroda; kada je narod gladan i ponižavan počeo da sumnja u svoju budućnost — Bukovac je svojim urodjenim optimizmom bodrio isokolio. A_kad bi od svojih prijatelja, ških političara, ili iz stranih novina tbaznao kakovu vijest o porazu austro- ijemačke vojske, on bi to odmah sa veseljem = saopćavao, njegovim Cav- laćanima. Pisma, koja je Bukovac pri- mao iz Cavtata od rodbine i znanaca, olima su bile ocrtare muke.i patnje = Najveća. mu je želja bila. da.dočeka slobođenje i ujedinjenje svognaroda da svoje zadnje godine proživi u svom dnom. mjestu; E tom radio i nadao se u ostvaranje svoje Zelječ Njegova udova i djeca ispunise m mu poslije smrti želju i prenesose njegov sveti pepeo. u rodbinsku grobnicu u avtat, a uvjereni smo, m menima i Cavtat znati da. se oduži m zaslužnom sinu i podići mu spo“ ik, dostojan njegove velike ljubavi bjegovih neumrlih djela. Općina Cavtat je, htjela: da mu na < desetgodišnjice smrti postavi spomen. - ploču na kuću, u kojoj se je Bukovac rodio i u tu svrhu je imenovala Odbor. Uslijed želje članova Odbora, da ovom činu pieteta pije tvuje i gđa. Bukovac sa djećo oi. -gođenoje otkrivanje ploče za uo S -godišniic ierove smrti pri- Na 10-godišnjicu Njeg o likole. Prisuštvovale su sve državne i privatne ustanove _ u Cavtatu i "| Vavtat. |U crkvi je podignut veliki katafalak |Iotpjevana Sv. misa za pokoj duše | velikog umjetnika, a nakon toga kre- nula je duga povorka na groblje. | kk, U ime općine i varoši Cavtata Ke 4 ložio je na grob, opć. prisjednik g . p Vlaho Novaković Jovo o . | Pisom: Velikom Bukovcu — Me "| gnijezdo Cavtat“. i | = U'svom govoru istak (| Vaković značenje Bukovca 7% ok | Cavtat i za cijelu našu jugo aka | naciju; spomenuo je njegovu ve ži : ljubav za sve što je naše narodno ai nam je sveto i obećao mu, da ga Cavtat Neće i ne može zaboraviti i da će naci načina da mu se dostojno za njegov Tad zahvali. i = Iza toga starješina Sok nuo g. Dr. No- za' mjesto olskog Društva 8 Mg. Pavle Natošević položio je vije-, Tac Sokola i slavio Bukovčev p sne Ski rad, a A Ka građana, čitao. nam je sa suznim očima. . prve ruke" nije partičipirao na dobiti. Žalibože ovo zadnje nije mu se ispu- | tf nilo iako je do posljednjeg dana na | da će u boljim | ju . a4 : \ i hi f Dubrovnik 29 aprila 1932 GODINA IV ZAKON O SUZBIJANJU SKUPOĆE ĐĐ K NORMALIZOVANJU EKONOMSKIH PRILIKA | Na sa putu k normalizovanju ekonom- skih prilika, jedno je od najvažnijih ad tanja svakako ono o suzbijanju skupoće. a je to tako, vidi se također iz na- stojanja kr. Vlade koja je pokušala da sa nedavno objavljenim zakonskim na- redbama, interveniše u cilju olakšanja. ., “matrajući da $u nastojanja kr. Vlade iluzorna i nemoguća bez iskrene sa- radnje svih onih koji se bave javnim poslovima i koji su pozvani da vode računa 0 izvedbi i rezultatima zakon- skih naredaba — mi smo se riješili da 1 u ovom pitanju govorimo otvoreno i pokažemo na nedostatke koji su kadri | upropastiti pravu namjeru i nastojanja kr. Vlade. .Dok s jedne strane cijene zemljorad- ničkih produkata dnevno padaju, a nad- nice radnika i plate činovnika (državnih i privatnih) snizuju, trebalo je s druge strane naći načina, da najveći broj pro- ducčnata — a to je kod nas seljaštvo — i najveći broj konsumenata — rad- ništvo i činovništvo — ne bude izra- bljeno od posrednika, trgovaca i pre- prodavača. Trebalo je zakonskim nor- mama onemogućiti nagomilavanje ži- vežnih namirnica u svrhu da se za neko vrijeme izuzmu iz prometa pa da se kasnije, kad se osjeti pomanjkanje, prodaju uz više. cijene. Takav smo zakon imali još iz g. 1921, ali je svaki ozbiljni efekat izostao. To smo vidjeli u neprestanom porastu cijena živežnim namirnicama u trgovini, makar seljak, koji je te namirnice davao ,z Sada imamo predlog novog zakona o suzbijanju skupoće živežnih namirnica a da li će taj zakon postići svoju svrhu, to će se vidjeti s vremenom. Istina je da treba zakone provadjati savjesno i tačno e da postignu svoju svrhu, ali u prvom redu treba da ti zakoni budu jasni i nedvoumno provedivi imajući u vidu sve moguće prilike, koje bi ti zakoni imali da normiraju. Po predlogu o kojemu je riječ trgovac (preprodavač) smjeti će da prodaje živežne namirnice samo po mak- simiranim cijenama. A _ kod> određi- vanja tih cijena uzimaće se u obzir obična — dozvoljena trgovačka čista dobit, ali ne veća od 20 posto. Time je konsumentu pomognuto samo na pola, jer je zaštićen od pretjerane dobiti tr- govca. Ali kod toga nije zaštićen od pretjeranih cijena, koje producent (se- ljak) može da udari svojoj robi, jer po S 2 Zakonskog predloga, proizvadjači, zemljoradnici-seljaci, koji donose svoje proizvode na trg radi prodaje, izuzeti su od obveze prodavanja tih proizvoda po nekoj određenoj cijeni. Na taj način neće biti normiranih (maksimiranih) toga biće otvorena vrata obilaženju ovog zakona. Uzmimo samo jedan mali primjer. sa našeg trga. Mi znamo kako i naš seljak znade vrlo dobro da is- koristi povoljnu konjukturu. Prema no- vinskim vijestima našu bi luku skoro imala da posjeti strana flota. Jaja, u prvom redu, kao da nestanu a pojave se kod dolaska flote i.to za barem 100. posto skuplja. Trgovac mora da za svoje mušterije kupi jaja i po tako visokoj cijeni, i prodaje ih naravno mnogo skuplje nego li inače. Nadlež- ni organ to prijavi i on može da bude cijena u prvoj fazi te trgovine, a bez! kažnjen zatvorom od tri mjeseca i od 10.000 dinara, jer nemože da dokaže, da li je ta jaja kupio, kad ih je seljak prodavao po 75 para ili po 1.50 para; odnosno neće moći biti kažnjen, jer će dokazati, da je jaja kupio, kad su bila najskuplja. Ovaj zakon može postići svoju svr- hu i mnogo doprinijeti normalizovanju naših ekonomskih prilika a isto tako i socijalnih, jedino ako normira cijene u svim fazama, koje roba prolazi od producenta do konsumenta, ali u pr- vom redu u prvoj fazi t. j. kad roba ide iz ruku producenta Ali to ne bi imalo da važi samo za živežne namir- nice, već i za sve ono, što čovjek treba za život, dakle i za odjeću i obuću, a u vezi s time imalo bi se urediti i pitanje stanova. Jer nemože se siliti seljaka da samo on dava svoje produkte po određenoj, niskoj, cijeni, a ni trgovca živežnih namirnica, da se zadovoljava sa određenom čistom do- biti, dok jednome nije osigurano, da će sutrškom od svoje robe moći pod- miriti troškove za ostale svoje potrebe, a drugome, da će mu zakonom do- zvoljena čista dobit biti dovoljna da pokrije barem troškove za tjeranje svoje trgovačke radnje. | aa Dok ovakav zakon ne bude zahvatio sve grane privrede i trgovine i dok se ne bude vodilo rdčuna o svim slojevima naroda i njihovim prihodima, a u prvom redu o radničkoj nadnici i činovničkim berivima, i dok se ne omogući sniže- rije cijena za život, pa i stanovima — do tada će i najbolja namjera zakonodavca ostati jalova. bm. Kad se vetmanski ,Suri orlovi pod nebo dižu...“ ili: Mladi borci u hladu crnih Istina, Tačno pred mjesec dana, pod naslovom ,QUO VADIS JUVENTUS ACADEMICA“, mi smo se na ovom mjestu bavili sa naj- novijim frankovačko - klerikalnim manife- stacijama g. Vetme, u ime »Dubrovačkog Akademskog kluba“ za koje smo doznali iz njihovog organa »Narodna Svijest“. U jasnoj-i određenoj formi, is kreno smo rekli zašto se poslije pune tri godine šutnje bavimo pojavama u tom klubu. Učinili smo nekoliko konstatacija koje možemo sažeti u ovih šest tačaka : ET aš AAE KORPE Djeca svih škola u su po kitu svježeg Velikog Umjetnika i poklonila se nje- govom pepelu. Konačno je predstavni Cavtatske Diletantske Muzike“ g. To- dorin Bernardi, pozdravio pepeo veli- kog majstora i genija palete i naglasio, kako se Cavtat poriosi' Njegovim ime nom i Njegovim djelima. <, <<, Zatim je muzika a e. arš a prisutno građanstvo Lavlše Pala je poklik: ,Slava veliš umjetniku“, »oglava Vlahu Bukovcu“. Ova spontana manifestacija ljubavi i zahvalnosti. Cavtata velikom Bukovcu završena je dijeljenjem sovčene PUPI moći siromasima Cavtata, koju je dala gđa. Bukovac za sirotinju a na uspo: menu svog. neprežaljenog supruga. Cavtatu položila cvijeća na grob » odnosno Vetmi i kompaniji 1) Pred tri godine u brisanju jugoslov. imena iz naziva akadem. kluba nismo vidjeli nikakvu antijugoslovensku: idejnu tendencu, a još manje neki klerikalno-frankovački komplot. Priznali smo pravi značaj uloge akademske omladine u posljednih 20 godina, kao i njezine nacijonalne uspjehe u borbi sa reakcijom i neprijateljima narodnim. , 2) Priznali smo dobru namjeru naših akade- mičara, da uzimanjem dubrovačkog imena lakše uklone idejne opreke i osiguraju bolji napredak u radu kao čisto potporna i kulturna ustanova. 3) Konstatovali smo u čemu je bila naša rezerva prema manifestacijama vetmanske vrste : vjerovali smo onim, koji su nas uvjeravali, da te manifestacije dolaze od pojedinaca koji su se nametnuli u momentu apatije velike većine dubrov. koji srpsko-hrv. opoziciji i koji nemaju ništa zajed- ničko sa frankovlukom i krelikalizmom. akademičara idejno privadaju 4) Cititali smo telegram DAK-a (ili bolje | inspiratora -g. Vetme, neakademičara) upućen Dru Luju Vajnoviću u ,hrvatsko - hatoličan- skom“ stilu; kojega netreba posebno objašnja- vati jer mu se žna tačna proveniencija. 5) Konstatovali smo da su frankovćići vet- manske vrste, konačno pokazali svoje franko- vačko - klerikalne papke kada su u svom organu objavili, da su s? pobrinuli da Hrvatsku “Atenu, stari Dubrovnik, katekizuju “u hrvatstvu i u- kulturno i nacionalnom radu poznate frankovačke perjanice. Lukas, Horvat, Budak i komp. Jesu li to prestavnici srpsko- koja vrijedi i za obavještenje javnosti i kao odgovor firmi ,Dubrovački akadem. klub“, hrvatske opozicije ? Pitali smo Vetmu i zaklju- čili da je jugoslovenstvo niklo u dušama omla- dinskim koje su bile čiste kao zlato. Jugoslo- venstvo je ovjekovječeno od Hrvata Strosma- jera i od Srbina Skerića Jugoslovenstvo će po svojim velikim imenima u nacijonalnoj istoriji ostati na postamentu časti i poštenja i ono se . nemože rušiti sa imenima Lukas, Horvat, Budak. 6) Vetma govori neovlašteno u ime cjelo- kupne dubrovačke akademske omladine. aL: u * za G Za općeniti tenor našega napisa imamo pravo tvrditi da nigdje nije prekoračena granica dopuštene kritike, ni u formi ni u sadržini, i da je tendenca bila na dlanu: izazvati dubrov. akademičare, da se izjasne o frankovačko-klerikalnim manifestacijama Vetme u ,Narodnoj Svijesti“* koje deman- tuju nezavisnost duha _ i slobodoumlje o- gromne većine akademičara i omladinskih redova uopće. jedi obn Kao prvi odjek došlo je pismo g. Lava Grisogono kand. prava, koje smo objavili u broju od 12 o. mj. G. Grisogono otvorene i iskreno priznanje da je on predložio iz- mjenu u imenu kluba i da se je u svoje vrijeme potpuno složio sa gledanjem Vetme na zadaću kluba: ujediniti dubrov. akade- mičare u interesovanju i radu oko kultur- nih, socijalnih (i ekonomskih problema. Ali i g. Grisogono iznenađen je stilom i sadr- žinom telegrama g. Vojnoviću i pozivom Lukasu Horvatu i Budaku. G. Grizogono — u takdvom radu pravom jalove politike i grčevitog i sterilnog hva- naslućuje duh svim stvarima potrebitim“