daa 1 POŠTARINA PLAĆENA U GOTovu pa nk red iako oo SORA M BROJ 152 "pada ROVvAČ DUB \ ree a : I VP € su CIJENA OVOM BROJU Din. 2.— : e države stoj ogadajima, a savremen Š korjenitim promjenama: Rt jo o . molu ; ali ne rat među ME klimi koji su ga siti, nego rat protivu sedla nemani, koja rozi državama i Di i općem miru. Od rata naovamo o ročito posljednjih godina, BE aslluja so na horizontu dvije ogromne i crne e današnjeg socijalnog uređenja, Ko. r ti razvoj društva i političkog života nie S: se u jasnim konturama p do ] rikazuju ov mračne slike novoga doba. Mea osle. i iz Mine u godinu raste; uz nju a Pored see Sve veća opća bjeda : 2 ga, novac, kao opće jedna za Život 1 razmjenu, izvlači se iz ruku najmnogobrojnijega djela sta- novništva, malih privrednika i radnika. Kapital se zavlači i krije u duboke jame: kapitalističkih uzidanih kasa i marina trezora, a iz prevelike bojazni ne rastoči, ne puštaju ga da kao plovna rijeka teče kroz narodne mase |oiomogući ma i najprostiji standard od života onih, koji radom svojih ruku | život održaveju. 1 Sociolozi, ekonomi, mislioci, koji či- | taju događaje i život kao obični ljudi . knjige, nalaze i izjavljuju da, ako ovako tanje bude i dalje trajalo, da će ka- | pitalistički stroj evropskog zapada do- živjeti katastrofu. To osjećaju ne samo Pm koji ugodno sjede na vrećama punim zlata, nego i oni koji ga nikada Di vidjeh. nijecn. RAČA i Države i narodi, koji su do skora vodili međusobne krvave ratove i bje- somučno se satirali, danas se udružuju da zajedničkim snagama povedu borbu protivu općeg, zajedničkog neprijatelja, -pobjeđenih i pobjedilaca, jer taj opći neprijatelj možda ie jači nego i jedni oi drugi. Taj opasni neprijatelj je opća il kriza u svima njenim mnogobrojnim i | raznovrsnim oblicima i prikazivanjima | aova kao metla briše sa lica zemlje sve one ljudske živote koji ne mogu \| da joj odoljevaju. Kapitalistički magnati i tvorci teških industrija vezani raznim trustovima 1 kapitalima uviđaju da je na pomolu jedan nov društveni stroj. Državnici 1 političari zapažaju da popuštaju 1 pr" skaju temelji i stubovi na kojima dru- štvena zgrada stoji. A isto tako mase € pred krupnim Dvanaesti je ča neizdržljivim, I svi s rinuti: oni i E. e. gore, na vrhovima društva orino ze . njegovom talogu. Sve Srupe, OjeVi, svi staleži žel čekuju i traže jed i tesko Č že jedno isto: traže i ado ž : traže izlaz do zagušne atmosfere, što je opća izaziva. jer u koliko se ona bude otezala, u toliko će biti opasnija, kao i zaraza, koja s * J 1: e€ na vrijem i : zdala ili jeme nije obu a. bar ograničila. Problem opče € je otvorena rana na i inače ne- zdravom i i < znurenom organi štva. ganizmu dru- u podjednako za- se ..o praviti da stoji — prazna nikako. To je sumorna i mračna slika koju nam pružaju kapitalističke i industriske države evropskog zapada. U nesrazmjerno povoljnijoj situaciji nalaze se agrarne i maloposjedne zemlje, među koje se i Jugoslavija ubraja. Ali ogromni pustošni val, što podriva stu- bove na kojima današnje društvo počiva | razliva se i počimlj Lek AQ) i naša mala je u opasnosti. Nije samo bumana dužnost nego i sopstveni in- |teres nalaže da susjedu treba pomoći | pri gašenju požara. Savezničke vlade energično nastoja- vaju kod Dunavskih država i Male antante da po svaku cijenu potpomo- gnu ublažavanju socijalne krize, da stupe u privredni savez, nagovještava- jući da će isto tako i velike sile odmah pristupiti jednoj zajedničkoj akciji za borbu protivu općeg zla. Ističe se zahtjev: da se u agrarnim zemljama u srednjoj Evropi organizira cjelokupna privreda. No države, kojima se tako energi- čno sa zapada ta spasonosna mjera predlaže u nedoumici su, jer ne zapa- žaju jasno: na kojoj bazi bi .se mogao izgraditi taj privredni sporazum doju« čerašnjih međusobnih neprijatelja, a da narodne instiktivno osjećaju sa ba strana pritisak, koji ih davi i čini ZIvo Problemi Odbor Narodne skupštine donio je ovih dana ovu rezoluciju: pOdbor za proučavanje zakonskog bI predloga o suzbijanju skupoće život kol #- nih namirnica saglasio se u tome da bi ie neophodno potrebno da se rijei ni 4 = stanbeno pitanje, pošto je luzeri bo) donošenje Zakona o suzbijanju sku- | poće bez sniženja kirije, koja Md visinom prouzrokuje skupoću + — Hvala odboru narodnih poslanika, koji su u ovim mutnim i turobnim danima ekonomskih neprilika ukazali na jedno vrlo važno socijalno pitanje, koje očekuje čas prije svoje pravilno rješenje. Darastkada se državna UBraVA stara da izvuče seljaka iz ekonomskog P% Nora u koji je zapao, vrijedno ]& ? 1 se ne povrijedi status quo; da se u da obrate pažnju isto tako i na ekonomsku bjedu varoši. Briga za suzbijanje skupoće u prvom redu dodiruje pitanje stanova i lokala. U početku, odmah poslije rata, želja za bogatstvom, jaka cirkulacija novca i oskudica u zgradama vodila je velikim kirijama, a na to je došla odmah reperkusija: organizacija stanara. Dr- žava je tada uzela na sebe da riješi pitanje stanova i organizacija stanara se utišala i ugušila. No u toku godina jačala je jedna druga organizacija kuće- vlasnika. Ona _i danas postoji kao moćna organizacija. Njen uticaj se os: jeća. S vremena na vrijeme otkad je svijet počeo da ropće na velike i ne- srazmjerne kirije pojavi se u javnosti Ko: privredne interese, koji treba da os- tanu opća vodilja, ne upletu nacional- ni i politički interesi ? Pitanje je: da li i najjača zima može da zbliži i sa- stavi vuka i ovcu, pjetla i lisicu, što će reći; može li biti kompromisa stvar- nog, trajnog, iskrenog ? Može li biti kompromisa uopće ? Jugoslavija, koja po vrlo skupu ci- jenu poslije tolikih vjekova robovanja, došla do slobode i ujedinjenja ima pred sobom čistu situaciju: njen je najvažniji zadatak ne samo da sačuva u potpunosti svoju krvavu tekovinu nego i svoje mjesto i svoju ulogu u svijetu, u saradnji na izgradnji općega napretka i svoje jugoslovenske kulture. Ona mora ostati stalno zdrava, snažna i sposobna za život. — | ako se ne vidi put ka izlasku što vodi općem dobru; i ako nema toga puta, mi ga moramo otvarati, probijati, graditi, ma i po cijenu teških žrtava koje se mogu i smiju činiti. Svaki ispravan i iskren Jugosloven ima toliko svijesti i uvi- davnosti da je uvjeren da pomažući svoju državu sebe spasava i obezbje- duje. Dvanaesti je sat da se neprija- telj — opća kriza — energično na- padne i savlada. Govori se: bolje ikad nego nikad. To nije tačno: bolje nikad nego kasno. Kad je trebalo spasavati ugroženu slobodu i Otadžbinu naš _narad_se_li Narodni vođe među sobom U ,Seljačkom Glasu“ objavljen je pred nekoliko dana ovaj zanimivi i poučni obračun između dvojice narodnih vođa g. Dr. Mačeka i Toma Jalžabetića. Gospodinu Dr. Vladimira Mačeku, advokatu Zagreb .Dobih u ruke Tvoju Uskrsnu posla- nicu koju si namjenio ,Hrvatskom Narodu“ prigodom Uskrsnih praznika. Između ostalog stoji i ovo: »Jer cijeli hrvatski narod trpi, a danas je jasno, da je pretrpio i veći dio svoje Golgote. Nekoliko desetaka Juda izdaj- nika uživa još doduše plodove svoje krvarine, nekoliko stotina Pilata čuva još gazeći pravdu svoje položaje, a po gdjekoji nevjerni Toma, sumnjičavo još gleda u narodnu budućnost“. Na drugom mjestu stoji: Nemožemo da se sa ogavnošću ne sjetimo lopova Jude izdajnika, koji za kukavnih 30 srebrnjaka izdaje učitelja svoga“. Pitam te javno: Nisi li Ti bio Juda izdajnik prama seljačkoj stranci, koja se je sastojala malne iz cijelog hrvatskog naroda onda, kada ste iz vodstva stranke naprosto izgu- rali stare osnivače stranke i isku- sne narodne rodoljube, a u vod- stvo ste primili nekoliko sebičnih kruhoboraca. To obnovljeno vodstvo, demagoštvom . I+> 2 naanel 2 le naimaniiznala Mašine e agea sd Sa aranea ona srao osma pe eo tn a oro ——-— h * pi ? * a š ? od . i Pi Barre o: meos GEJE EEZ e0l3 sEčsH = Sr PE i aaksE ai = LS mno oma u om adi mao: bojne redove pred neprijateljska to- povska usta i puščane cijevi da energično brani svoje vjekovne sveti- nje. Ogromne su njegove žrtve, ali je ipak pobijedio mnogobrojne neprijatelje — izvojevao slobodu i izveo ujedinje- nje. Tako je narod jugoslovenski i da- nas voljan da mobiliše sve svoje umne i moralne snage i stavi se u borbu protivu općeg neprijatelja ljudskog ro- da, radi općeg dobra, napretka i mira u svijetu. U Sanskritu ima ovaka jedna reče- nica: Sreća vazda prati onoga ko ima volje i energije. Samo slabodušni ljudi govore i tvrde da je sudbina kriva za njihovu nesreću i neuspjeh u životu. Nešto nalik na to kaže naša narodna mudrost: pregaocu Bog daje mahove. Problem je težak — nešto se mora u- raditi. Mi dodajemo: ko ništa ne radi — zlo radi. M. P. općeg privred. poretka puticom preporučujući da sve ostane po — starom. Bliži se već prvi maj i rok za obnavljanje: zakupa. Da li će se javiti država sa svojom intervencijom ili ne? Cijene zakupu se održavaju iste sa malim varijacijama. Žalbe kućevlasnika na poreze, daž- bine, interese i nerentabilnost izgledaju očajne, ali da li su i istinite. Predviđa se nezgoda u koju će zapasti Hipo- tekarna banka na slučaj smanjenja kirija, govori se o ubijanju kredita na strani, o pravu na slobodno . raspolaganje imovine, o bjedi u koju su zapali kućevlasnici i t. d. i t. d. Ali na suprot tome ne govori se o ekonomskoj propasti ogromne većine stanara, o socijalnoj nep- ravdi koja preti da zacaruje i koja po koji člančić da progovori o kome dužnost je državne uprave i svih poli- tičkih faktora, | eda E razgovor sttan- pitanju, obično zavede razg NE Nastavak na strani 2 ne samo u Hrvatskoj, nego čak i u Americi. Na skupštini u jašioni u Zagrebu, primali ste papirnati novac u rešeta i ja sam vam donio sakupljenih u narodu desetak hiljada kruna. Sakupljeno je nekoliko milijuna narodnog noca. Pitam te šta ima danas hrvatski narod koristi od toga ? Usudio sam se onda pitati: da li se vodi kontrola, kamo se troši taj saku- pljeni novac! Odgovor je bio: dignuće sa podpresjedničke časti i dužnosti, mene i dr. Šuperine, Na ta mjesta postavili ste Josipa Predavca i onoga koga danas nazivaš Judom izdajnikom. Osnovali ste u Zagrebu Glavnu zadrugu. U ravnateljstvu si bio i ti. Mene izabraste za pedsjednika zadruge i za predsjednika poslovnog odbora. Nodzor nad poslovanjem vodio je u glavnom Pavle Radić, a knjigovodja i poslovodja u početku, bio je Marinčić. Zatim ste osnovali Hrvatsku seljačku banku i ja sam sakupljao dioničare i prikupio sam bio 400 dionica po sto dinara. Ova banka bila je kratkog života i pala je pod stečaj, ali zato se je obogatio Josip Predavec koji je kupio 48 jutara zemlje, sagradio zgrade nakupio je fundus istruk- tus kao grof. Ostali suradnici u vodstvu stranke snabdjeli su se s novcem i neki pobjegli u inozemstvo, a neki mirno šute kod kuće, a ti želiž biti spasiteljem hrvat- skog naroda. Ti i tvoji drugovi u vodstvu bili ste opojeni jakošću stranke, a još više obiljem novca koji je razgrabljen u u korist pojedinaca, a narod je ostao na cjedilu, prepušten sam sebi. — Da je u vodstvu bilo političke _mu- drosti barem toliko, koliko ste imali kratkovidnosti, ne bi bilo lipanjske katastrofe 1928 i izbjeglo bi se onim trzavicama koje su trajale za vrijeme časovitih vlada. Ti poručuje TOMO JAI-Ž E osnivač seljačke To stranke.