daa 1

POŠTARINA PLAĆENA U GOTovu

pa
nk red iako oo SORA M

BROJ 152

"pada

ROVvAČ

DUB

\
ree a

: I VP €

su

CIJENA OVOM BROJU Din. 2.—

: e države stoj
ogadajima, a savremen Š

korjenitim promjenama: Rt jo o .
molu ; ali ne rat među ME klimi koji
su ga siti, nego rat protivu sedla
nemani, koja rozi državama i Di
i općem miru. Od rata naovamo o
ročito posljednjih godina, BE aslluja so
na horizontu dvije ogromne i crne e
današnjeg socijalnog uređenja, Ko. r ti
razvoj društva i političkog života nie S:
se u jasnim konturama p do

] rikazuju ov
mračne slike novoga doba. Mea osle.

i iz Mine u godinu raste; uz nju
a Pored see Sve veća opća bjeda
: 2 ga, novac, kao opće
jedna za Život 1 razmjenu, izvlači se
iz ruku najmnogobrojnijega djela sta-
novništva, malih privrednika i radnika.
Kapital se zavlači i krije u duboke
jame: kapitalističkih uzidanih kasa i
marina trezora, a iz prevelike bojazni
ne rastoči, ne puštaju ga da kao
plovna rijeka teče kroz narodne mase
|oiomogući ma i najprostiji standard
od života onih, koji radom svojih ruku
| život održaveju.
1 Sociolozi, ekonomi, mislioci, koji či-
| taju događaje i život kao obični ljudi
. knjige, nalaze i izjavljuju da, ako ovako
tanje bude i dalje trajalo, da će ka-
| pitalistički stroj evropskog zapada do-
živjeti katastrofu. To osjećaju ne samo
Pm koji ugodno sjede na vrećama
punim zlata, nego i oni koji ga nikada
Di vidjeh. nijecn. RAČA i
Države i narodi, koji su do skora
vodili međusobne krvave ratove i bje-
somučno se satirali, danas se udružuju
da zajedničkim snagama povedu borbu
protivu općeg, zajedničkog neprijatelja,
-pobjeđenih i pobjedilaca, jer taj opći
neprijatelj možda ie jači nego i jedni
oi drugi. Taj opasni neprijatelj je opća
il kriza u svima njenim mnogobrojnim i
| raznovrsnim oblicima i prikazivanjima
| aova kao metla briše sa lica zemlje
sve one ljudske živote koji ne mogu
\| da joj odoljevaju.
Kapitalistički magnati i tvorci teških
industrija vezani raznim trustovima 1
kapitalima uviđaju da je na pomolu
jedan nov društveni stroj. Državnici 1
političari zapažaju da popuštaju 1 pr"
skaju temelji i stubovi na kojima dru-
štvena zgrada stoji. A isto tako mase

€ pred krupnim

Dvanaesti je ča

neizdržljivim, I svi s
rinuti: oni i
E. e. gore, na vrhovima društva
orino ze . njegovom talogu. Sve
Srupe, OjeVi, svi staleži žel
čekuju i traže jed i tesko
Č že jedno isto: traže i
ado ž : traže izlaz
do zagušne atmosfere, što je opća
izaziva. jer u koliko se ona bude

otezala, u toliko će biti opasnija, kao

i zaraza, koja s * J
1: e€ na vrijem i :
zdala ili jeme nije obu

a. bar ograničila. Problem opče
€ je otvorena rana na i inače ne-

zdravom i i
< znurenom organi
štva. ganizmu dru-

u podjednako za-

se ..o

praviti da stoji — prazna nikako.

To je sumorna i mračna slika koju
nam pružaju kapitalističke i industriske
države evropskog zapada.

U nesrazmjerno povoljnijoj situaciji
nalaze se agrarne i maloposjedne zemlje,
među koje se i Jugoslavija ubraja. Ali
ogromni pustošni val, što podriva stu-
bove na kojima današnje društvo počiva |
razliva se i počimlj Lek AQ)

i naša mala je u opasnosti. Nije samo
bumana dužnost nego i sopstveni in-

|teres nalaže da susjedu treba pomoći
| pri gašenju požara.

Savezničke vlade energično nastoja-
vaju kod Dunavskih država i Male
antante da po svaku cijenu potpomo-
gnu ublažavanju socijalne krize, da
stupe u privredni savez, nagovještava-
jući da će isto tako i velike sile odmah
pristupiti jednoj zajedničkoj akciji za
borbu protivu općeg zla. Ističe se
zahtjev: da se u agrarnim zemljama u
srednjoj Evropi organizira cjelokupna
privreda.

No države, kojima se tako energi-
čno sa zapada ta spasonosna mjera
predlaže u nedoumici su, jer ne zapa-
žaju jasno: na kojoj bazi bi .se mogao
izgraditi taj privredni sporazum doju«
čerašnjih međusobnih neprijatelja, a da

narodne instiktivno osjećaju sa ba
strana pritisak, koji ih davi i čini ZIvo

Problemi

Odbor Narodne skupštine donio je
ovih dana ovu rezoluciju:

pOdbor za proučavanje

zakonskog

bI predloga o suzbijanju skupoće život

kol #- nih namirnica saglasio se u tome da

bi ie neophodno potrebno da se rijei

ni 4 = stanbeno pitanje, pošto je luzeri

bo) donošenje Zakona o suzbijanju sku-
|

poće bez sniženja kirije, koja Md
visinom prouzrokuje skupoću + —
Hvala odboru narodnih poslanika,
koji su u ovim mutnim i turobnim
danima ekonomskih neprilika ukazali na
jedno vrlo važno socijalno pitanje, koje
očekuje čas prije svoje pravilno rješenje.
Darastkada se državna UBraVA stara
da izvuče seljaka iz ekonomskog P%
Nora u koji je zapao, vrijedno ]& ? 1

se ne povrijedi status quo; da se u

da obrate pažnju isto tako i na

ekonomsku bjedu varoši.

Briga za suzbijanje skupoće u prvom
redu dodiruje pitanje stanova i lokala.

U početku, odmah poslije rata, želja
za bogatstvom, jaka cirkulacija novca
i oskudica u zgradama vodila je velikim
kirijama, a na to je došla odmah
reperkusija: organizacija stanara. Dr-
žava je tada uzela na sebe da riješi
pitanje stanova i organizacija stanara
se utišala i ugušila. No u toku godina
jačala je jedna druga organizacija kuće-
vlasnika. Ona _i danas postoji kao
moćna organizacija. Njen uticaj se os:
jeća. S vremena na vrijeme otkad je
svijet počeo da ropće na velike i ne-
srazmjerne kirije pojavi se u javnosti

Ko:

privredne interese, koji treba da os-
tanu opća vodilja, ne upletu nacional-
ni i politički interesi ? Pitanje je: da
li i najjača zima može da zbliži i sa-
stavi vuka i ovcu, pjetla i lisicu, što
će reći; može li biti kompromisa stvar-
nog, trajnog, iskrenog ? Može li biti
kompromisa uopće ?

Jugoslavija, koja po vrlo skupu ci-
jenu poslije tolikih vjekova robovanja,
došla do slobode i ujedinjenja ima
pred sobom čistu situaciju: njen je
najvažniji zadatak ne samo da sačuva
u potpunosti svoju krvavu tekovinu
nego i svoje mjesto i svoju ulogu u
svijetu, u saradnji na izgradnji općega
napretka i svoje jugoslovenske kulture.
Ona mora ostati stalno zdrava, snažna
i sposobna za život. — | ako se ne
vidi put ka izlasku što vodi općem
dobru; i ako nema toga puta, mi ga
moramo otvarati, probijati, graditi, ma
i po cijenu teških žrtava koje se mogu
i smiju činiti. Svaki ispravan i iskren
Jugosloven ima toliko svijesti i uvi-
davnosti da je uvjeren da pomažući
svoju državu sebe spasava i obezbje-
duje. Dvanaesti je sat da se neprija-
telj — opća kriza — energično na-
padne i savlada. Govori se: bolje
ikad nego nikad. To nije tačno: bolje
nikad nego kasno.

Kad je trebalo spasavati ugroženu
slobodu i Otadžbinu naš _narad_se_li

Narodni vođe
među sobom

U ,Seljačkom Glasu“ objavljen je pred
nekoliko dana ovaj zanimivi i poučni
obračun između dvojice narodnih vođa
g. Dr. Mačeka i Toma Jalžabetića.
Gospodinu
Dr. Vladimira Mačeku, advokatu
Zagreb
.Dobih u ruke Tvoju Uskrsnu posla-
nicu koju si namjenio ,Hrvatskom
Narodu“ prigodom Uskrsnih praznika.
Između ostalog stoji i ovo:
»Jer cijeli hrvatski narod trpi, a danas
je jasno, da je pretrpio i veći dio svoje
Golgote. Nekoliko desetaka Juda izdaj-
nika uživa još doduše plodove svoje
krvarine, nekoliko stotina Pilata čuva
još gazeći pravdu svoje položaje, a po
gdjekoji nevjerni Toma, sumnjičavo još
gleda u narodnu budućnost“.
Na drugom mjestu stoji: Nemožemo
da se sa ogavnošću ne sjetimo lopova
Jude izdajnika, koji za kukavnih 30
srebrnjaka izdaje učitelja svoga“.
Pitam te javno:
Nisi li Ti bio Juda izdajnik prama
seljačkoj stranci, koja se je sastojala
malne iz cijelog hrvatskog naroda onda,
kada ste

iz vodstva stranke naprosto izgu-

rali stare osnivače stranke i isku-

sne narodne rodoljube, a u vod-

stvo ste primili nekoliko sebičnih

kruhoboraca.

To obnovljeno vodstvo, demagoštvom
. I+> 2

naanel 2

le naimaniiznala

Mašine

e agea

sd Sa aranea ona srao osma
pe eo tn a oro ——-—
h * pi ? * a š ? od . i

Pi

Barre o:
meos

GEJE EEZ e0l3

sEčsH =
Sr PE i aaksE

ai

=
LS
mno oma u om adi

mao:

bojne redove pred neprijateljska  to-
povska usta i puščane cijevi da
energično brani svoje vjekovne sveti-
nje. Ogromne su njegove žrtve, ali je
ipak pobijedio mnogobrojne neprijatelje
— izvojevao slobodu i izveo ujedinje-
nje. Tako je narod jugoslovenski i da-
nas voljan da mobiliše sve svoje umne
i moralne snage i stavi se u borbu
protivu općeg neprijatelja ljudskog ro-
da, radi općeg dobra, napretka i mira
u svijetu.

U Sanskritu ima ovaka jedna reče-
nica: Sreća vazda prati onoga ko ima
volje i energije. Samo slabodušni ljudi
govore i tvrde da je sudbina kriva za
njihovu nesreću i neuspjeh u životu.
Nešto nalik na to kaže naša narodna
mudrost: pregaocu Bog daje mahove.
Problem je težak — nešto se mora u-
raditi. Mi dodajemo: ko ništa ne radi

— zlo radi. M. P.

općeg privred. poretka

puticom preporučujući da sve ostane po
— starom. Bliži se već prvi maj i rok
za obnavljanje: zakupa. Da li će se
javiti država sa svojom intervencijom
ili ne? Cijene zakupu se održavaju
iste sa malim varijacijama.

Žalbe kućevlasnika na poreze, daž-
bine, interese i nerentabilnost izgledaju
očajne, ali da li su i istinite. Predviđa
se nezgoda u koju će zapasti Hipo-
tekarna banka na slučaj smanjenja kirija,
govori se o ubijanju kredita na strani,
o pravu na slobodno . raspolaganje
imovine, o bjedi u koju su zapali
kućevlasnici i t. d. i t. d.

Ali na suprot tome ne govori se

o ekonomskoj propasti ogromne

većine stanara, o socijalnoj nep-

ravdi koja preti da zacaruje i koja

po koji člančić da progovori o kome

dužnost je državne uprave i svih poli-
tičkih faktora, |

eda E razgovor sttan-
pitanju, obično zavede razg NE

Nastavak na strani 2

ne samo u Hrvatskoj, nego čak i u
Americi.

Na skupštini u jašioni u Zagrebu,
primali ste papirnati novac u rešeta
i ja sam vam donio sakupljenih u
narodu desetak hiljada kruna.

Sakupljeno je nekoliko milijuna
narodnog noca.

Pitam te šta ima danas hrvatski
narod koristi od toga ?

Usudio sam se onda pitati: da li se
vodi kontrola, kamo se troši taj saku-
pljeni novac! Odgovor je bio: dignuće
sa podpresjedničke časti i dužnosti,
mene i dr. Šuperine, Na ta mjesta
postavili ste Josipa Predavca i onoga
koga danas nazivaš Judom izdajnikom.
Osnovali ste u Zagrebu Glavnu
zadrugu. U ravnateljstvu si bio i ti.
Mene izabraste za pedsjednika zadruge
i za predsjednika poslovnog odbora.
Nodzor nad poslovanjem vodio je u
glavnom Pavle Radić, a knjigovodja i
poslovodja u početku, bio je Marinčić.
Zatim ste osnovali Hrvatsku seljačku
banku i ja sam sakupljao dioničare i
prikupio sam bio 400 dionica po sto
dinara.

Ova banka bila je kratkog života
i pala je pod stečaj, ali zato se
je obogatio Josip Predavec koji
je kupio 48 jutara zemlje, sagradio
zgrade nakupio je fundus istruk-
tus kao grof.

Ostali suradnici u vodstvu stranke
snabdjeli su se s novcem i neki pobjegli
u inozemstvo, a neki mirno šute kod
kuće, a ti želiž biti spasiteljem hrvat-
skog naroda.

Ti i tvoji drugovi u vodstvu bili
ste opojeni jakošću stranke, a još više
obiljem novca koji je razgrabljen u
u korist pojedinaca, a narod je ostao
na cjedilu, prepušten sam sebi. —

Da je u vodstvu bilo političke _mu-
drosti barem toliko, koliko ste imali
kratkovidnosti, ne bi bilo  lipanjske

katastrofe 1928 i izbjeglo bi se onim
trzavicama koje su trajale za vrijeme
časovitih vlada.

Ti poručuje

TOMO JAI-Ž E

osnivač seljačke

To

stranke.