hi dočeku papinskog nuncija a boslije:'doRkumentovala u govorima hi So rina plaćena u gotovu anna M_/_ | U našem napisu ,Značaj Euharistijskih ingrcsa kod nas“ mi smo sa potrebnim re- 'to ukazali na pojave, koje dozvoljavaju ENI mju, da se ovu najvišu manifestaciju Katoli- e Crkve hoće da svede na rang agitacione pštine, Podvukli smo uvjerenje da će ipak ' ovladati rasbor i da će se sve svršiti u duhu riših načela Isukrstove nauke, . . Međutim u svemu, osim u diplomatskoj ri= Nj. Ekscelencije g. Pelegrinetti-a, papinskog pi. mi smo doživjeli razočaranje. | Fuharistijski Rongres završen je rečanom procesijom. Njegov bilans de, takav da inicijatori sigurno neće i zadovojini a da ćemo svi mi za ligo osjećati njegove loše — poslje- ice u pogledu vjerskog mira i to- kerancije. Duh koji je vladao ovim Ron« \gresom nije bio duh ljubavi nego se direktno osjećala jed- | na nota koja je išla van oblasti | vjerske manifestacije. Ta nota osjećala se još za vri- me priprema, ispoljila se odmah kolicine govornika, između ostalih hadbiskupa Dr: Šarića, krčRkog bis- upa (Dr. Srebrenića, hidvokata Dr Protulipca i u mani- \kstacijama političkog karaktera po lavršetku kongresa. zagrebačRog Prilikom dolaska papinskog nun- “loja pred katedralom priređene su bune ovacije dvojici \većenika koji su politički vrlo 1z- > Koženi. > Da kongres nije bio u tolikoj - sarajevskih mjeri javan, da govori nisu preno- feni zvučnicima na ulicu, da se sve 0 odigralo između crkvenih zidova iu salama, taj ofanzivni karakter či- ve proslave bio bi razumljiv. | | Vladika Josip Juraj: g “voju zemlju. o a T la da bosanski franjevci, | nikli iz naroda i koji SU | žnala da su franjevci bili pru ša Odnosima sa Srbijom Vrhbosanska nadbiskupija obra- ovana je 1882 godine i na njeno \telo postavljen je nadbiskup dr. Jo- sp Štadler. Oko osnivanja nadbi- | skupije bilo je mnogo sporova, pP2 e vrlo interesantno znati šta je o lom: mislio jedan od najvećih do- | stojanstvenika katoličke crkve i je- dan_od najvećih Jugoslavena — Štrosmajer. U pismu od 9 februara Vladika je pisao salim i ovo: Austrija protiv Fran Prije. osnivanja grhbosanst e nadbiskupije u Sarajavu svu katoli- čku vjersku službu u Bosni ovini vršio je franjevacni Njevci su od reda poticali. krajeva i oni su najbolje P iz ovih oznavali “Ali. A ija je Ali, Austrija j “koji su po“ Stasli, nisu njeni prijatelih atelji i enju Južnih rlo': dobrim Mihajla Pobornici misli o ujedini dis di dasa bije: S ena i da knjaza To je i opet pror 1881. RačRkom među or, i Herce“ bi red. Fra-, | grof Par, se s njim. Ona 11162 _DUBROVNIK. 18 JUNA 1952 mo 2 Donosimo otvorene konstatacije koje je u- činila tamošnja štampa, u prvom ređu baš ,,Ju- goslavenska Pošta“ koja je od prvog a pa do Rraja, uzela najsimpatičniji stav oi kongresu i prema Crkvenim velikodostojnici- ma koji su na kongres došli. Jugoslav, Po- šta“, poznata kao skrajnji nacijonalistički i jugoslovenski' organ Bosne i Hercegovine po- svelilaje čitavi uvodnik Hrvatskom metropo- liti Dr. Baueru, manitfestujući ljubav i poštova- nje za sijedog narodnog biskupa i dostoj- Ali, čim je sve. ovo izneseno na scenu široRe javnosti, tre- bali su oni koji su vodili stvar i koji prije svega imaju da bu- du nosioci kršćanske ljubavi, povesti računa da u Sarajevu. žive četiri vjere, da su one našle jedan tolerantan modus vivendi i da nika- ko ne žele da ulaze u vjersku bor- bu. Trebalo je zatim voditi računa j o nacionalnom RaraRkteru ovoga gra- da, koji je uvijek. bio neseparatis- tički i uvijek se izjašnjavao za za- jednicu sviju naših plemena. TO je trebalo poštovati i to je trebalo i podvući | Jer, u izvjesnim govorima nisu osjetili trn i oštricu samo pripadnici drugih vjera i plemena, nego su ih možda : još bolnije osjetili oni pripad« nici katoličke vjere Roji se ne slažu sa javnim i političkim gle- dištima izvjesnih članova jugo« slovenskog episkopata, pristalica nadiranja vjerskog u. sve | ljudske institucije. Ti pripadnici ka- toličke vjere drugih shyatanja ne mogu nikako da se saglase i da pri- stanu na to da im episkopat diktuje opšte nacionalno i političko držanje van crkye. “Glede Bosne mislim, da su Vam moji ljudi poslali moje pismo na bečkog nuncija i dekret cara Josipa Ja sam međutim izradio u tome ob- ziru i jedan ,,pro memoria na bana. Štadler u današnjoj našoj mizeriji biti će dost" dobar. Samo mi u oči pada, da misle nekakvi arcibiskupat podići u Bosni. Budale nijedne! bas samo da ne bi to smjelo biti u do- bro shvaćenom interesu 1. države i Crkve, nego bi morali i taj birokra- jevaca kao i Crnom Gorom knjaza Nikole. Ta- kvo svećenstvo bilo je gan “. ona je htjela da s poćudno i iniše i da ga zamjeni Rlero: RC če biti nosioc njenih političkih cilje- va na ovom terenu i dalje na Balkanu. Poslanik Austrije pri Vatikanu tražio je u ime svoje vla- de da se u konkordat unese 1 mi kova odredba; ,da, kako kr. vlada bečka tako i Vatikan, uviđaju po irebu sekularizacije franjevaca # e) i“. Pošto je predhodno preko svo- sni: ' jih agenata podnijela Vatikanu čitav niz tužbi protiv franjevaca, Austrija Jekroatizacija Hrvatstva - | Demashiranje ,katoličanstva“ nog premijera jugoslavenskog episkopata. — Citiramo napis ..Jugos!. Pošte“ u kojemu se ««znosi bilans Euharistijskog kongresa, iu kojemu se iskreno i jasno upire prstom na namjere izvjesne strane. Za bolje razumjevanje stvari citiramo i nekoliko djelova iz opširne radnje hrv. pu- bliciste Viktora Rubčića ,,Historjjat katol ćke jerarhije u Bosni i Hereegovini“. »jug. Pošta“ piše: Cjelokupno Sarajevo držalo se uzorno za vrijeme kongresa i prela« zilo preko svih onih nezgodnih i ne- spretnih aluzija koje su se činile, Prešlo se i preko govora Dr. Sreb- renića i Dr. Protulipca koji nisu imali ni pojma o terenu na kojem se na- laze, s ogorčenjem u srcu doduše ali ćutke. To je možda dalo povoda bor- benim, modernim krstašima da ne- posredno po završetku kongresa pri- rede burne manifestacije jednom od one dvojice agitatorsko-politički is- taknutih svećenika i da ga ponesu na ramenima. Tako je došlo sinoć do ma- nifestacija sa protivne strane “koje se Rao glas protesta mogu da opravdaju, shvataju i razumiju. A te manifestacije pokazale su najbolje koliko su krivim putem pošli orga- nizatori ovog kongresa koji je tre» bao da sije ljubav a posijao je ne- povjerenje i netrpeljivost. Takaw izgleda bilans Euharistij- skog kongresa koji je i sa reprezen- tativne strane potpuno promašio jer je posjeta bila krajnje slaba. Ona je podbacila sigurno za deseterostruko od onoga što se očekivato u pri- premnom odboru. hrvatskog naroda izmišljeno“ tički arcibiskupat u Zadru kRasirati i svu Crkvu na Jugu u jedno spojiti Molim Vas, da mi, ako što pobliže saznali budete, odmah javite. Meni se ta stvar tako krivaištetna i proti pravom redu vidi, da bi ja odmah opširan ,,promemoria“ Svetoj Stolici podastro, da ako se već titularne neke arcibiskupije stvara, da se _ni- pošto ne stvori jurisdikcionalna. To je i opet prot hrvaiskoga naro- da izmišljeno“. nosioca nacijonalne misli je kao vrlo važan razlog navela i ovo: ,jer nisu odani carskoj kući“, osobito u samostanima Kreševu i Gučoj Gori ,,wo _ sogar. Anzeichen einer feindseligen Gesinnung gegen unsere Monarchie wahrgenommen wurde“, | 5 jula 1881 objavio je papa Le- on XIII bulu o uvođenju hierarhije u B. i H. Još davno prije toga tretira- no je pitanje ličnosti koja će zauze- ti položaj vrhbosanskog nadbiskupa Položaj je bio vrlo važan zbog toga što je, Austrija imala svoje specijal- Svršetak na 2 strani i ovom? broju Din. %— Godina IV Perom i olovkom Benito sisa... a Italija plače... Poznati njemački časopis . »Die Welt Biifine« donosi ovu bilješku: Jedna žena u Napulju dobila je troj= ke, dva sina i jednu Kćer. Dala je djeci ime Benito (ime /Musolinija), Umberto (ime talijanskog prestolona= sljednika) i Italija, pa je to javljeno i Muscliniju. Dobila je bogati Ku= movski dar. Ali interesovanje /Huso= linija pošlo je i još dalie. Poslije tri dana lično je telefonirao majci i pi= tao je za zdravlje djece. Majka mu je odgovorila: »Benito sisa, Umberto spava a Italija plače«, Žena je osuđena na šest mjeseci ilamnice. Načelnici patriote U broju vašeg cjenjenog lista od 1 juna pod gornjim naslovom, zabilježeno je, Kako predsjednit jedne siromašne seoske opštine u Crnoj Gori, s obairom na tešku Krizu, Bri- stao da se odreče u Korist svoji sugrađana svoje skromne nagrade od 700 dinara mje sečno do Kraja ove godine. Iaj činje svakako za. pofivala i za» s'ušžuje da se za njim pođe, Međutim, meni je poznata jedna grad: ska opština u Savskoj Banovini, u Kojoj je gradski načelnik advokat i £r. javni bilježnik čovjek poznat Kao 'bogat, bez djece, pa je ipak cjele gođine 1931 pored svoje načelni- čke plate od 4000 dinara mjesečno dizao sa- Svim nezakonito još i so0v dinara uđt račun plate gradskoga senatora (kmeta pravnika), Koje je mjesto bilo upražnjeno, a sve to“ pod izgovorom, da je on obav jao poslove toga činovnika. Pošto se taj isti gradski načelnik ujedno izdaje i za velikog patriotu, razumije se da radi toga nikoga nije zabolila glava, a gra- djani te varoši su mu radi toga joši naročito zafivalni, Kao kruna svemu dolazi još i to, da je isti gospodin svoju načelnićku platu primao nod naslovom ,,reprezentacija“, jer bi inače na nju morao platihi državni porez, Kako to mora« ju i drugi državni i samoupravni službenici, a to se očito sa njegovim pojmovima o potre bi štednje ne slaže. Bojim se da će slučaj onog predsjedni= ka iz Crne Gore ostati usamljen, a _ uvjeren sam opet da slučaj Koji sam izneo nije nimalo usamljen... (, Politika“ — Beograd). Mišad grize i po samostanima gmiže. . . Čekajući da svane od onamo odakle još nikom nije svanulo... pjevali su mladi borci između samostan-kih zidova: ,Još Hrvat- ska ni' propala, dok MI živimo...“ A Hrvatska očajno — hrče i čeka da je ovi mladi probude, otrijezne i izvuku iz tamnih sa- mostanskih izba... i da je i du... Ali kuda? Zar sa novim Sta« dlerima pod stare ljubičaste pa« puče rimske Rkamarile? , Da, Hrvatska očajno hrče, a mladi se sakrivaju u samostan=« ske izbe _ - —_- - —_ . - -— — -—_— o o --_ .. . -. -_- o. o o Patent Ledenice uz snižene cijene Rod M.Sezisin | | i DubrovniR