hi dočeku papinskog nuncija a
boslije:'doRkumentovala u govorima

hi

So

rina plaćena u gotovu

anna

M_/_

|

U našem napisu ,Značaj Euharistijskih
ingrcsa kod nas“ mi smo sa potrebnim re-
'to ukazali na pojave, koje dozvoljavaju

ENI mju, da se ovu najvišu manifestaciju Katoli-

e Crkve hoće da svede na rang agitacione
pštine, Podvukli smo uvjerenje da će ipak '
ovladati rasbor i da će se sve svršiti u duhu
riših načela Isukrstove nauke, . .
Međutim u svemu, osim u diplomatskoj ri=
Nj. Ekscelencije g. Pelegrinetti-a, papinskog
pi. mi smo doživjeli razočaranje. |

Fuharistijski Rongres završen je
rečanom procesijom. Njegov bilans

de, takav da inicijatori sigurno neće

i zadovojini a da ćemo svi mi za
ligo osjećati njegove loše — poslje-
ice u pogledu vjerskog mira i to-
kerancije.

Duh koji je vladao ovim Ron«
\gresom nije bio duh ljubavi
nego se direktno osjećala jed-
| na nota koja je išla van oblasti
| vjerske manifestacije.

Ta nota osjećala se još za vri-
me priprema, ispoljila se odmah

kolicine govornika, između ostalih

hadbiskupa Dr: Šarića, krčRkog bis-
upa (Dr. Srebrenića,
hidvokata Dr Protulipca i u  mani-
 \kstacijama političkog karaktera po
lavršetku kongresa.

zagrebačRog

Prilikom dolaska papinskog nun-

“loja pred katedralom  priređene su
bune ovacije dvojici
\većenika koji su politički vrlo  1z- >
Koženi. >

Da kongres nije bio u tolikoj -

sarajevskih

mjeri javan, da govori nisu preno-
feni zvučnicima na ulicu, da se sve
0 odigralo između crkvenih zidova

iu salama, taj ofanzivni karakter či-

ve proslave bio bi razumljiv.

| | Vladika Josip Juraj:

g “voju zemlju. o

a

T la da bosanski franjevci,
| nikli iz naroda i koji SU

| žnala da su franjevci bili pru

ša

 Odnosima sa Srbijom

Vrhbosanska nadbiskupija obra-

ovana je 1882 godine i na njeno
\telo postavljen je nadbiskup dr. Jo-
sp Štadler. Oko osnivanja nadbi-
| skupije bilo je mnogo sporova, pP2

e vrlo interesantno znati šta je o

lom: mislio jedan od najvećih do-
| stojanstvenika katoličke crkve i je-

dan_od najvećih Jugoslavena —
Štrosmajer.

U pismu od 9 februara

Vladika je pisao
salim i ovo:

Austrija protiv Fran

Prije. osnivanja grhbosanst e
nadbiskupije u Sarajavu svu katoli-
čku vjersku službu u Bosni
ovini vršio je franjevacni
Njevci su od reda poticali.
krajeva i oni su najbolje P

iz ovih
oznavali

“Ali. A ija je
Ali, Austrija j “koji su po“

Stasli, nisu njeni prijatelih atelji i
enju Južnih
rlo': dobrim
Mihajla

Pobornici misli o ujedini

dis di dasa bije: S
ena i da knjaza

To je i opet pror

1881.
RačRkom među or,

i Herce“
bi red. Fra-,

| grof Par,

se s njim.
Ona 11162

_DUBROVNIK. 18 JUNA 1952

mo

2 Donosimo otvorene konstatacije koje je u-
činila tamošnja štampa, u prvom ređu baš ,,Ju-
goslavenska Pošta“ koja je od prvog a
pa do Rraja, uzela najsimpatičniji stav oi
kongresu i prema Crkvenim velikodostojnici-
ma koji su na kongres došli. Jugoslav, Po-
šta“, poznata kao skrajnji nacijonalistički i
jugoslovenski' organ Bosne i Hercegovine po-
svelilaje čitavi uvodnik Hrvatskom metropo-
liti Dr. Baueru, manitfestujući ljubav i poštova-
nje za sijedog narodnog biskupa i dostoj-

Ali, čim je sve. ovo izneseno
na scenu široRe javnosti, tre-
bali su oni koji su vodili stvar
i koji prije svega imaju da bu-
du nosioci kršćanske ljubavi,
povesti računa da u Sarajevu. žive
četiri vjere, da su one našle jedan
tolerantan modus vivendi i da nika-
ko ne žele da ulaze u vjersku bor-
bu. Trebalo je zatim voditi računa j

o nacionalnom RaraRkteru ovoga gra-

da, koji je uvijek. bio neseparatis-
tički i uvijek se izjašnjavao za za-
jednicu sviju naših plemena. TO je
trebalo poštovati i to je trebalo i
podvući |
Jer, u izvjesnim govorima nisu
osjetili trn i oštricu samo pripadnici
drugih vjera i plemena, nego su ih
možda :
još bolnije osjetili oni pripad«
nici katoličke vjere Roji se ne
slažu sa javnim i političkim gle-
dištima izvjesnih članova jugo«
slovenskog episkopata,
pristalica nadiranja vjerskog u. sve

| ljudske institucije. Ti pripadnici ka-

toličke vjere drugih shyatanja ne
mogu nikako da se saglase i da pri-
stanu na to da im episkopat diktuje
opšte nacionalno i političko držanje
van crkye.

“Glede Bosne mislim, da su Vam
moji ljudi poslali moje pismo na
bečkog nuncija i dekret cara Josipa
Ja sam međutim izradio u tome ob-
ziru i jedan ,,pro memoria na bana.
Štadler u današnjoj našoj mizeriji
biti će dost" dobar. Samo mi u oči
pada, da misle nekakvi arcibiskupat
podići u Bosni. Budale nijedne! bas
samo da ne bi to smjelo biti u do-
bro shvaćenom interesu 1. države i
Crkve, nego bi morali i taj birokra-

jevaca kao

i Crnom Gorom knjaza Nikole. Ta-

kvo svećenstvo bilo je gan
“. ona je htjela da s
poćudno i

iniše i da ga zamjeni Rlero: RC
če biti nosioc njenih političkih cilje-
va na ovom terenu i dalje na Balkanu.
Poslanik Austrije pri Vatikanu
tražio je u ime svoje vla-
de da se u konkordat unese 1 mi
kova odredba; ,da, kako kr. vlada
bečka tako i Vatikan, uviđaju po
irebu sekularizacije franjevaca # e)

i“. Pošto je predhodno preko svo-

sni: '
jih agenata podnijela Vatikanu čitav
niz tužbi protiv franjevaca, Austrija

Jekroatizacija Hrvatstva - |
Demashiranje ,katoličanstva“

nog premijera jugoslavenskog episkopata. —
Citiramo napis ..Jugos!. Pošte“ u kojemu se
««znosi bilans Euharistijskog kongresa, iu
kojemu se iskreno i jasno upire prstom na
namjere izvjesne strane.

Za bolje razumjevanje stvari citiramo i
nekoliko djelova iz opširne radnje hrv. pu-
bliciste Viktora Rubčića ,,Historjjat  katol ćke
jerarhije u Bosni i Hereegovini“.

»jug. Pošta“ piše:

Cjelokupno Sarajevo držalo se
uzorno za vrijeme kongresa i prela«
zilo preko svih onih nezgodnih i ne-
spretnih aluzija koje su se činile,
Prešlo se i preko govora Dr. Sreb-
renića i Dr. Protulipca koji nisu imali
ni pojma o terenu na kojem se na-
laze, s ogorčenjem u srcu doduše
ali ćutke.

To je možda dalo povoda bor-
benim, modernim krstašima da ne-
posredno po završetku kongresa pri-
rede burne manifestacije jednom od
one dvojice agitatorsko-politički  is-

taknutih svećenika i da ga ponesu

na ramenima.

Tako je došlo sinoć do ma-
nifestacija sa protivne strane

“koje se Rao glas protesta mogu da

opravdaju, shvataju i razumiju. A
te manifestacije pokazale su najbolje
koliko su krivim putem pošli orga-
nizatori ovog kongresa koji je tre»
bao da sije ljubav a posijao je ne-
povjerenje i netrpeljivost.

Takaw izgleda bilans Euharistij-
skog kongresa koji je i sa reprezen-
tativne strane potpuno promašio jer
je posjeta bila krajnje slaba. Ona je
podbacila sigurno za deseterostruko
od onoga što se očekivato u pri-
premnom odboru.

hrvatskog naroda izmišljeno“

tički arcibiskupat u Zadru kRasirati i
svu Crkvu na Jugu u jedno spojiti
Molim Vas, da mi, ako što pobliže
saznali budete, odmah javite. Meni
se ta stvar tako krivaištetna i proti

pravom redu vidi, da bi ja odmah
opširan ,,promemoria“ Svetoj Stolici
podastro, da ako se već titularne
neke arcibiskupije stvara, da se _ni-
pošto ne stvori jurisdikcionalna. To
je i opet prot hrvaiskoga naro-
da izmišljeno“.

nosioca nacijonalne misli

je kao vrlo važan razlog navela i
ovo: ,jer nisu odani carskoj kući“,
osobito u samostanima Kreševu i
Gučoj Gori ,,wo _ sogar. Anzeichen
einer feindseligen Gesinnung  gegen
unsere  Monarchie  wahrgenommen
wurde“, |

5 jula 1881 objavio je papa Le-
on XIII bulu o uvođenju hierarhije u
B. i H. Još davno prije toga tretira-
no je pitanje ličnosti koja će zauze-
ti položaj vrhbosanskog nadbiskupa
Položaj je bio vrlo važan zbog toga
što je, Austrija imala svoje specijal-

Svršetak na 2 strani

i

ovom? broju Din. %—

Godina IV

Perom i olovkom

Benito sisa... a Italija plače...

Poznati njemački časopis . »Die
Welt Biifine« donosi ovu bilješku:
Jedna žena u Napulju dobila je troj=
ke, dva sina i jednu Kćer. Dala je
djeci ime Benito (ime /Musolinija),
Umberto (ime talijanskog prestolona=
sljednika) i Italija, pa je to javljeno
i Muscliniju. Dobila je bogati Ku=
movski dar. Ali interesovanje /Huso=
linija pošlo je i još dalie. Poslije tri
dana lično je telefonirao majci i pi=
tao je za zdravlje djece. Majka mu
je odgovorila: »Benito sisa, Umberto
spava a Italija plače«,

Žena je osuđena na šest mjeseci
ilamnice.

Načelnici patriote

U broju vašeg cjenjenog lista od 1 juna
pod gornjim naslovom, zabilježeno je, Kako
predsjednit jedne siromašne seoske opštine
u Crnoj Gori, s obairom na tešku Krizu, Bri-
stao da se odreče u Korist svoji sugrađana
svoje skromne nagrade od 700 dinara mje
sečno do Kraja ove godine.

Iaj činje svakako za. pofivala i za»
s'ušžuje da se za njim pođe,

Međutim, meni je poznata jedna grad:
ska opština u Savskoj Banovini, u Kojoj je
gradski načelnik advokat i £r. javni bilježnik
čovjek poznat Kao 'bogat, bez djece, pa je
ipak cjele gođine 1931 pored svoje načelni-
čke plate od 4000 dinara mjesečno dizao sa-
Svim nezakonito još i so0v dinara uđt račun

plate gradskoga senatora (kmeta pravnika),
Koje je mjesto bilo upražnjeno, a sve to“ pod
izgovorom, da je on obav jao poslove toga
činovnika.

Pošto se taj isti gradski načelnik ujedno
izdaje i za velikog patriotu, razumije se da
radi toga nikoga nije zabolila glava, a gra-
djani te varoši su mu radi toga joši naročito
zafivalni,

Kao kruna svemu dolazi još i to, da je
isti gospodin svoju načelnićku platu primao
nod naslovom ,,reprezentacija“, jer bi inače na
nju morao platihi državni porez, Kako to mora«
ju i drugi državni i samoupravni službenici, a
to se očito sa njegovim pojmovima o potre
bi štednje ne slaže.

Bojim se da će slučaj onog predsjedni=

ka iz Crne Gore ostati usamljen, a _ uvjeren
sam opet da slučaj Koji sam izneo nije nimalo
usamljen... (, Politika“ — Beograd).

Mišad grize i po samostanima

gmiže. . .

Čekajući da svane od onamo
odakle još nikom nije svanulo...
pjevali su mladi borci između
samostan-kih zidova: ,Još Hrvat-
ska ni' propala, dok MI živimo...“

A Hrvatska očajno — hrče i
čeka da je ovi mladi probude,
otrijezne i izvuku iz tamnih  sa-
mostanskih izba... i da je i
du... Ali kuda? Zar sa novim Sta«
dlerima pod stare ljubičaste pa«
puče rimske Rkamarile? ,

Da, Hrvatska očajno hrče, a
mladi se sakrivaju u samostan=«
ske izbe

_ -

—_- - —_ . - -—
— -—_— o o --_

.. . -. -_- o. o o

Patent
Ledenice

uz snižene cijene Rod

M.Sezisin

| | i DubrovniR