rina plaćena u gotovu

"A

PunRova

CJ

zg piva / ma š ra

diam aka

Ć
CEKA

PYaVoBmik:

KN
Š
PA b
%

Cijena je ovom broju Din. 2 —

pa

20J 164

Fašistič

L sm

4. 70 E

| Nekoliko otvorenih izjava, u
mahari ordinarnih provokacija, ko-
Isu posljednjih dana pale sa
ine prestavnika njemačkog i
tie lijanskog fašizma, upućuju nas
im jednu simptomatičnu pojavu
tl namjerama  pobjeđenih = nje-
imhčkih junkera 1 fašističkih  u-
ijekrpatora.
liloj Više nema sumnje da se u
uiihropi pod vrhovnom egidom i-

ojellijanskog. fašizma stvara blok
tamnih koji su demokratiji napili
areiravicu 1 koji hoće da  pošto-

njehto izazovu. haos koji bi omo-
tihiio ostvarenje njihovih impe-
me alističkih prohitjeva.

| Evropski fašistički blok, cilj
tafšističke italijanske diplomatije,
omikazuje nam svoje prve opasne
Wikmture. Taj blok po svoj prilici
iekočiva na tajnom sporazumu  1z-
ogeđu Hitlera i Mussolinija, koji
oilk pred nekoliko dana  riječito
m kličao pušku i u ratu vidio je-
ini put za idejni i stvarni uspjeh
od kšističkih doktrina i njegovog. |
+ ksvajalačkog plana.

jal Kada su dogođaji u Laussani
* zbili nade intriganata, fašizam
s e pribjegao novim esperimenti-
it ma poticanja drugih sa jedinim
liljem, da izazove haos u kojemu
Ni sigurno profitirao. Francuska,

a koja još uvek stoji na čelu ot-

poor ?

|J QAMCFIČKI moral

2 s o$ dia bi. Fnglesko-fran-

I opakt povjerenja, dao je
vanjskoj politici Francuske Re-
publike nov elan i otvorio nove
vidike u stvaranju bloka država
koji će biti dovoljno snažan da
stane na put fašističkim  ekspe-
rimentima u mutnu.

Od ne manjeg značaja je stav
Amerike prema Evropi i plano-
vima fašištičkog bloka.  Ispadi
senatora Boraha pokazuju nam
da je glavni cilj USA. stvaranje
novih neprilika Evropi Metode
USA — najblaže rečeno -— 'iza-
šle su iz okvira svih onih mo-
ralnih lekcija koje je Amerika
do sada upućivala Evropi pod
maskom dobronamjernog  savje-

DUBROVNIK,

(tj. od života svojih žena i svo-

30 JULA 1932

Godina EV

da se izvrši davalorizacija novca
i tako spasi dolar, piše. SAINT
BRICE između ostalog i ovo:
Dilema ne glasi više: ,,Novac ili
život“ nego: ,[ novac i život“.

»QUOTIDIEN“ također se
osvrće na te izjave senatora Bo-
raha i veli: ,Mi ćemo Borahu
predsjedniku američkog senatskog
odbora za vanjske poslove  od-
govoriti:

1. Da se razoružanje Evrope
njega ne tiče. 2. Da mi nismo
voljni da od svoje bezbjednosti

je djece činimo predmet cjenka-
nja oko regulisanja naših dugova.
3. Da je Amerika, koja je velikim

tnika.

Poslije čitavog emporija lije-
pih riječi i fraza o razoružanju
i lekcija ,lupežina“ u Evropi
moglo_se je jasno uočti da oni
koji su za vrijeme rata sve ,,po-
šteno“ zaradili i koji danas to
. potražuju i hoće da svoju pošte-
Tu zaradu osiguraju, U tome: je
alfa i omega američkog morala,
koji na jednoj strani blefira svi-
jet sa frazama 0 razoružanju, a
na drugoj zborom i tvorom  po-
maže njemački1 italijanski fašizam

*k i *k

FRANCUSKI ODGOVOR NA

0: ora protiv fašist. eksperimenta,
 Dostala je predmet stalnih napa-
. aja i bjesnoće fašističke štampe.

AMERIČKU UCJENU
O američkoj ucjeni u cilju

ogove političke uslove koje on

dijelom sastavila Versailleski u-

Perom i olovkom

Zora puca bit će dana...

Jučer smo primili iz Amerike
pismo jednog Hrvata iseljenika,
puno sreće ganuća i oduševlje-
nja. Naš prijatelj pjesnički nam
opisuje dojam kojega je među
iseljenicima, članovima tamošnje
masonske lože, učinila vijest da
je iu Dubrovniku proslavljena
obljetnica Augusta Senoe, istaR-
nutog hrvatskog slobodnog zida-
ra i najjačeg hrvatskog romano«
pisca. — »Neka je čast hkatolič-
kom đaštvu u Dubrovniku — pi-
še nam brat Hrvat — dao. Bog
da to bude sretni početak u o-
bustavi podzemne borbe Roja se
vodi protiv spasonosnog slobod-
nog zidarstva i da nastane novo
doba za slobodu ljudstva i ljud-
ske savjesti...“

,Fuora lo straniero!“

U dva feljtona jednog sara«
jevskog dnev. lista prikazana je
Čita“ Roju je nedavno aranžira-
lo Liječničko Udruženje:

govor, a koja je odbila da rati-
 fikuje taj ugovor, izgubila pravo
oda govori o tomu ugovoru. 4.
Da lausanneski ugovor o komu
nam govori i Borah sadrži i ta-
kove odredbe koje uništavaju te
sporazume, ako se u Washintonu
ne pokaže dovoljno razumijeva-
nja za ovaj dugi perijod ljudske
patnje. 5. Ako Hoover izjavljuje
da on ne može trpjeti pritisak
sa naše strane, mi isto tako ne
možemo da trpimo njegov priti-
sak i da pri tomu, radi nekog
finansijskog riješenja, trpimo nje-

|

hoće da nam nametne.

) ore

Slavni nje

Kako je već bilo javljeno, poz
ti njemački režiser $. Max Rain:
: Mrdt, doputovao je u na5 grad. u
.lamjeri da ovdje provede SvS ljet-

? pi

h modmor. Za dolazak S. pomet a

ji koenao je i g. Zindim, litvans ui mi

“. liarder, koji sada boravi u Švicars«

a %j. Ma da g. Zindim nije lično pozna-

'] prao g, Rainhardta, on mu je ipa
\eleorafski stavio na raspoloženje

e voju vilu ,,Šeherezad

I G. Rainhardt prihvatio
|

Ji ni i i Č
4 m kratkim prekidom € Naime

; Kaidhardi, na povratk
(Crne Gore, otputovao Je de
(gdje ovih dana ima da rukovodi tra-
dicionalnim nes ne
IRoji se tamo izvodi Sva
[Pod njegovim umjetničkim vodstvot:
|G. Rainhard proveo Je dva
dra mn društvu našeg operi
$ Tina Ditiere, paR Su :
patricijsko groblje na Paar
[Vide gdje počiva jugosloveče

spar Ivo Vojnović 1 a
njegovom pepelu: a ie
je pri zalazu sune
dalo istična
stele, koja su. »P%
oblje na Mihajlu dalo S :
poznatom auktoru

mulbrov

/hax kamnhardt
koje

o mrtvih“, >
isla“ bečki

emek djela 1
je u svoje vrijeme otkupio
dvor. : #
Pod dojmom s“.
u našem radu 1 njegovoj
izjavio ie slavni režiser: i
Prvi put ukazuje mi se pus
da dodem u Jugoslaviju 1 to ne S
običan turista ili slučajni prolazniR,

m svega što je vidio
okolici

mački reditelj o
niku, icatru i tonfiim u

nego nešto više. Ovdje ima šta da
se nauči, osjeti i uživa. Mnogo sam
čuo i čitao o dalmatinskim otocima,
ali sada vidim da je sve to bila bli-
jeda slika stvarnosti u ljepoti, koja
mi se sada ukazuje u čitavoj svojoj
veličini. ovjek kojemu je suđeno
da putuje svijetom i da dolazi u do-

dir sa stotinama ljudi iz poslovnog
svijeta, njega obuzme neka želja,
divna misao da se nekoliko dana
odmori i provede u tišini i samoći
ovih čarobnih ostrva. Ovi dragulji
jadranske obale tako su veliki i ne-
pregledni, da se jedino iz geograf-
ske karte može ustanoviti da su to
ostrva. Ovdje oni izviru iz mora o-
nako kako to može zamisliti samo
djetinska mašta, sa hiljadama čarob-
nih i primamljivih tajnovitosti. Lo-
krum je uistinu čarobno ostrvo sa
bajnom prirodom i omamljivim mi-
risima.

Stari Dubrovnik za mene je naj-
ljepše otkriće. Ja ne bi znao da mu
nađem upoređenje. Valjda Niirnberg
i Carcasone? Takova: estetska i ar-
hitektonska  zaokruženost i neiskva-
renost zadivljuje. Dragocjene starine
i bogodani pejsaži prestavljaju ne-
što harmonično, simpatično, što se
ne da definisati. Razgovarao sam sa

Nastavak na 2 strani

,Cvrčak je zapjevao i odbor
stavio ruke na posao. . . Dubro=
vački Argonauti stigli su idoLo=
puda i — Dobro večerali. Pred-
sjednik je dao znak za polazak
| kad se prema dogovoru pojavi
(g. 1. Majneri ,plemenita i zlatna
| duša i na domu i na putu“ —
“Argonauti su vlovili dalje_dok
su stigli 1 co Kcrčule_ Roja =-
sa južnim :tom  Ražnjić zvan,
pruža prema Lastovu, kao da
prstom zapovjeda onim te ga
zaposjedoše: Fuora lo straniero“

Savršena inspiracija! Preci-«
znost boja i tehnike!

Preobučenice

Kad na gradsku obuku seljanke,
One misle tad da su građanke ;
Pa haljinu lijepu svoju svukRu,

[ na sebe građansku navuku.

One misle: ,svi će mislit sada
Čisto da smo građanke iz grada“.
A svi vele: ,ne bjehu im stare ;

| Nu, one su sa sela maškare i:

To odskače, jer se runo može ;

| Al ne može promijeniti kože:
Kako niti kakvu milosnicu
Promijeniti lijepo u sestricu.
Tako, dokle nijesu od građanhke,
One dotad samo su seljanke ;

A kad svuku krasni svoj kroj stari,
[ seljanke tad su i maškari.

To im zvone zvona sa Tri Crkve,
Dokle nose salatu i mrkve

I mole se (moj ih udes ganu)

| Da ja kusnem već Tri Crkve manu.

17. VIL 1939. D. And. Murat

TENIS

U nirednu subotu (6 VIII)
odigrati će se na novom tenis-
igralištu u Lapadu velike  eksi-

tupiti i druga igračica na jugosl.
ranglisti gđa Sandi U zelac,
prvakinja Dubrovnika gđa Ada
Pitarević, gca Daška Banac i gca
Jeftanović. Od gospode i dalmat.
prvak Eug. De Monti, prvak
Dubrovnika Dr. Wolf, major U-
zelac te beogradski igrači Mile
| Janković i Jovanović. Početak
|igre tačno u 4 S. pos. P-

bicione igre na kojima će nas-

a Wed gi i

LJ TI

ai zob BAE

pe

a zebe, sdapin— da tate

akči kol idi
E