rina plaćena u gotovu "A PunRova CJ zg piva / ma š ra diam aka Ć CEKA PYaVoBmik: KN Š PA b % Cijena je ovom broju Din. 2 — pa 20J 164 Fašistič L sm 4. 70 E | Nekoliko otvorenih izjava, u mahari ordinarnih provokacija, ko- Isu posljednjih dana pale sa ine prestavnika njemačkog i tie lijanskog fašizma, upućuju nas im jednu simptomatičnu pojavu tl namjerama pobjeđenih = nje- imhčkih junkera 1 fašističkih u- ijekrpatora. liloj Više nema sumnje da se u uiihropi pod vrhovnom egidom i- ojellijanskog. fašizma stvara blok tamnih koji su demokratiji napili areiravicu 1 koji hoće da pošto- njehto izazovu. haos koji bi omo- tihiio ostvarenje njihovih impe- me alističkih prohitjeva. | Evropski fašistički blok, cilj tafšističke italijanske diplomatije, omikazuje nam svoje prve opasne Wikmture. Taj blok po svoj prilici iekočiva na tajnom sporazumu 1z- ogeđu Hitlera i Mussolinija, koji oilk pred nekoliko dana riječito m kličao pušku i u ratu vidio je- ini put za idejni i stvarni uspjeh od kšističkih doktrina i njegovog. | + ksvajalačkog plana. jal Kada su dogođaji u Laussani * zbili nade intriganata, fašizam s e pribjegao novim esperimenti- it ma poticanja drugih sa jedinim liljem, da izazove haos u kojemu Ni sigurno profitirao. Francuska, a koja još uvek stoji na čelu ot- poor ? |J QAMCFIČKI moral 2 s o$ dia bi. Fnglesko-fran- I opakt povjerenja, dao je vanjskoj politici Francuske Re- publike nov elan i otvorio nove vidike u stvaranju bloka država koji će biti dovoljno snažan da stane na put fašističkim ekspe- rimentima u mutnu. Od ne manjeg značaja je stav Amerike prema Evropi i plano- vima fašištičkog bloka. Ispadi senatora Boraha pokazuju nam da je glavni cilj USA. stvaranje novih neprilika Evropi Metode USA — najblaže rečeno -— 'iza- šle su iz okvira svih onih mo- ralnih lekcija koje je Amerika do sada upućivala Evropi pod maskom dobronamjernog savje- DUBROVNIK, (tj. od života svojih žena i svo- 30 JULA 1932 Godina EV da se izvrši davalorizacija novca i tako spasi dolar, piše. SAINT BRICE između ostalog i ovo: Dilema ne glasi više: ,,Novac ili život“ nego: ,[ novac i život“. »QUOTIDIEN“ također se osvrće na te izjave senatora Bo- raha i veli: ,Mi ćemo Borahu predsjedniku američkog senatskog odbora za vanjske poslove od- govoriti: 1. Da se razoružanje Evrope njega ne tiče. 2. Da mi nismo voljni da od svoje bezbjednosti je djece činimo predmet cjenka- nja oko regulisanja naših dugova. 3. Da je Amerika, koja je velikim tnika. Poslije čitavog emporija lije- pih riječi i fraza o razoružanju i lekcija ,lupežina“ u Evropi moglo_se je jasno uočti da oni koji su za vrijeme rata sve ,,po- šteno“ zaradili i koji danas to . potražuju i hoće da svoju pošte- Tu zaradu osiguraju, U tome: je alfa i omega američkog morala, koji na jednoj strani blefira svi- jet sa frazama 0 razoružanju, a na drugoj zborom i tvorom po- maže njemački1 italijanski fašizam *k i *k FRANCUSKI ODGOVOR NA 0: ora protiv fašist. eksperimenta, Dostala je predmet stalnih napa- . aja i bjesnoće fašističke štampe. AMERIČKU UCJENU O američkoj ucjeni u cilju ogove političke uslove koje on dijelom sastavila Versailleski u- Perom i olovkom Zora puca bit će dana... Jučer smo primili iz Amerike pismo jednog Hrvata iseljenika, puno sreće ganuća i oduševlje- nja. Naš prijatelj pjesnički nam opisuje dojam kojega je među iseljenicima, članovima tamošnje masonske lože, učinila vijest da je iu Dubrovniku proslavljena obljetnica Augusta Senoe, istaR- nutog hrvatskog slobodnog zida- ra i najjačeg hrvatskog romano« pisca. — »Neka je čast hkatolič- kom đaštvu u Dubrovniku — pi- še nam brat Hrvat — dao. Bog da to bude sretni početak u o- bustavi podzemne borbe Roja se vodi protiv spasonosnog slobod- nog zidarstva i da nastane novo doba za slobodu ljudstva i ljud- ske savjesti...“ ,Fuora lo straniero!“ U dva feljtona jednog sara« jevskog dnev. lista prikazana je Čita“ Roju je nedavno aranžira- lo Liječničko Udruženje: govor, a koja je odbila da rati- fikuje taj ugovor, izgubila pravo oda govori o tomu ugovoru. 4. Da lausanneski ugovor o komu nam govori i Borah sadrži i ta- kove odredbe koje uništavaju te sporazume, ako se u Washintonu ne pokaže dovoljno razumijeva- nja za ovaj dugi perijod ljudske patnje. 5. Ako Hoover izjavljuje da on ne može trpjeti pritisak sa naše strane, mi isto tako ne možemo da trpimo njegov priti- sak i da pri tomu, radi nekog finansijskog riješenja, trpimo nje- | hoće da nam nametne. ) ore Slavni nje Kako je već bilo javljeno, poz ti njemački režiser $. Max Rain: : Mrdt, doputovao je u na5 grad. u .lamjeri da ovdje provede SvS ljet- ? pi h modmor. Za dolazak S. pomet a ji koenao je i g. Zindim, litvans ui mi “. liarder, koji sada boravi u Švicars« a %j. Ma da g. Zindim nije lično pozna- '] prao g, Rainhardta, on mu je ipa \eleorafski stavio na raspoloženje e voju vilu ,,Šeherezad I G. Rainhardt prihvatio | Ji ni i i Č 4 m kratkim prekidom € Naime ; Kaidhardi, na povratk (Crne Gore, otputovao Je de (gdje ovih dana ima da rukovodi tra- dicionalnim nes ne IRoji se tamo izvodi Sva [Pod njegovim umjetničkim vodstvot: |G. Rainhard proveo Je dva dra mn društvu našeg operi $ Tina Ditiere, paR Su : patricijsko groblje na Paar [Vide gdje počiva jugosloveče spar Ivo Vojnović 1 a njegovom pepelu: a ie je pri zalazu sune dalo istična stele, koja su. »P% oblje na Mihajlu dalo S : poznatom auktoru mulbrov /hax kamnhardt koje o mrtvih“, > isla“ bečki emek djela 1 je u svoje vrijeme otkupio dvor. : # Pod dojmom s“. u našem radu 1 njegovoj izjavio ie slavni režiser: i Prvi put ukazuje mi se pus da dodem u Jugoslaviju 1 to ne S običan turista ili slučajni prolazniR, m svega što je vidio okolici mački reditelj o niku, icatru i tonfiim u nego nešto više. Ovdje ima šta da se nauči, osjeti i uživa. Mnogo sam čuo i čitao o dalmatinskim otocima, ali sada vidim da je sve to bila bli- jeda slika stvarnosti u ljepoti, koja mi se sada ukazuje u čitavoj svojoj veličini. ovjek kojemu je suđeno da putuje svijetom i da dolazi u do- dir sa stotinama ljudi iz poslovnog svijeta, njega obuzme neka želja, divna misao da se nekoliko dana odmori i provede u tišini i samoći ovih čarobnih ostrva. Ovi dragulji jadranske obale tako su veliki i ne- pregledni, da se jedino iz geograf- ske karte može ustanoviti da su to ostrva. Ovdje oni izviru iz mora o- nako kako to može zamisliti samo djetinska mašta, sa hiljadama čarob- nih i primamljivih tajnovitosti. Lo- krum je uistinu čarobno ostrvo sa bajnom prirodom i omamljivim mi- risima. Stari Dubrovnik za mene je naj- ljepše otkriće. Ja ne bi znao da mu nađem upoređenje. Valjda Niirnberg i Carcasone? Takova: estetska i ar- hitektonska zaokruženost i neiskva- renost zadivljuje. Dragocjene starine i bogodani pejsaži prestavljaju ne- što harmonično, simpatično, što se ne da definisati. Razgovarao sam sa Nastavak na 2 strani ,Cvrčak je zapjevao i odbor stavio ruke na posao. . . Dubro= vački Argonauti stigli su idoLo= puda i — Dobro večerali. Pred- sjednik je dao znak za polazak | kad se prema dogovoru pojavi (g. 1. Majneri ,plemenita i zlatna | duša i na domu i na putu“ — “Argonauti su vlovili dalje_dok su stigli 1 co Kcrčule_ Roja =- sa južnim :tom Ražnjić zvan, pruža prema Lastovu, kao da prstom zapovjeda onim te ga zaposjedoše: Fuora lo straniero“ Savršena inspiracija! Preci-« znost boja i tehnike! Preobučenice Kad na gradsku obuku seljanke, One misle tad da su građanke ; Pa haljinu lijepu svoju svukRu, [ na sebe građansku navuku. One misle: ,svi će mislit sada Čisto da smo građanke iz grada“. A svi vele: ,ne bjehu im stare ; | Nu, one su sa sela maškare i: To odskače, jer se runo može ; | Al ne može promijeniti kože: Kako niti kakvu milosnicu Promijeniti lijepo u sestricu. Tako, dokle nijesu od građanhke, One dotad samo su seljanke ; A kad svuku krasni svoj kroj stari, [ seljanke tad su i maškari. To im zvone zvona sa Tri Crkve, Dokle nose salatu i mrkve I mole se (moj ih udes ganu) | Da ja kusnem već Tri Crkve manu. 17. VIL 1939. D. And. Murat TENIS U nirednu subotu (6 VIII) odigrati će se na novom tenis- igralištu u Lapadu velike eksi- tupiti i druga igračica na jugosl. ranglisti gđa Sandi U zelac, prvakinja Dubrovnika gđa Ada Pitarević, gca Daška Banac i gca Jeftanović. Od gospode i dalmat. prvak Eug. De Monti, prvak Dubrovnika Dr. Wolf, major U- zelac te beogradski igrači Mile | Janković i Jovanović. Početak |igre tačno u 4 S. pos. P- bicione igre na kojima će nas- a Wed gi i LJ TI ai zob BAE pe a zebe, sdapin— da tate akči kol idi E