1 J
KS

Hašlačtve
KJ ll =
mire rje Š

urina plaćena u BOLOVI.

* * , Ks Š
LAVRA AA s
AJ UDO G::

PRoe

=

o NjćaT.
No, psa
: A
Fe Pika .
£ ia šo
pasini A

ke
Lu
Ula
ka | Kako je već bilo je pri.
inim svog boravka. |

go istar finansija g, D
MA

. Woljnoj trgovini u cijelom svjetu

Čh nepovoljne i da sve zemlje, Rao
le aša, osjećaju teške poslijedice sis-
= ma Rliringa i kontingentiranja. Sve
xli) kraja 1951 godine Jugoslavija ni
mi preduzimala nikakve mjere za o-
'hvanje uvoza strane robe. I Rada

sve evropske zemlje uvele speci-
oshe devizne propise u cilju ogra-
je enja stranog uvoza onda je i na-
od ieemlja morala  pribjeći sličnim

rama, iako u mnogo blažoj . for-
4 lmi smo morali da se zaštitimo
tmekle, Rao i naši susjedi i druge
wie s kojima stojimo u  trgovač-

(M vezama. Usljed ograničenja na-
oK izvoza bilo je prilično teško za
Mk da dobljemo potrebne devize za
anja na. strani po državnim Ron-
iidovanim dugovima, za koje je
Malo oko 1.500 milijona dinara
dišnje u stranim devizama. Zahva-
Ne dići sporazumu, koji je postig-
witu Parizu državi će trebat 650 mi-
ih na dinara deviza. manje nego do
ia t. j. samo polovinu onoga iz-
1

" pa koji je do sada bio potreban.

&* onome

Zadać

.| Ocjenjujući. pravilno važnost
likih problema, koji osjetljivo
Wiruju život širokih narodnih
s, Kr. Vlada riješila je da,
obzira na vrijeme ferija,
ditaži saradnju Narodne Skup-
e 1 Senata. 2:

Danas, više nego ikada prije,
ja očekuje rezultate pozitiv“
f rada Skupštine i Senata, Jer
dWemena i odviše ozbiljna da
(še moglo misliti na političke
dite i kučine. Privredna kriza
svijetu nije nas poštedila io-
od postaje sve teža 1 ozbiljnija
rje zadrla duboko u naše seos-

"do sada učinjeno da se polo-
Sela olakša, pokazalo se Je
ro. iluzornim, jer. nije bilo
oljno vođeno računa o kon-
Nema Ma. Grego, Pi
čki dugovi i seljački otet
1 pitanja za koja. je PAKA
naći korisna riješenja da bi
Obnova našeg seoskog . 80$-
darstva stavila. na realnije, 0$-
ve, ;

Pasivni krajevi maše zemlje sb
ikoji su postradali od jeme
ih nepogoda, neće Vina

Sošoijge geste i poruee.

a Narodne S

“.

načaj pariskoe sporazuma

Nema sumlje da je ovaj spora-
zum od velikog značaja e "naši
Opću privrednu situaciju, jer su se
osjećale teškoće usljed nedostatka
stranih platežnih sredstava. Osim to-
ga, ovo odlaganje plaćanja znači u
isto vrijeme i jednu krupnu buđet-
pru olakšicu. Jer u današnje vrijeme

a ucijelom svijetu postoji sistem
ekonomskog egoizma, nije bez zna-
čaja ova olakšica koju smo dobili
odlaganjem plaćanja. U cijelom svi-
jetu financijska situacija je vrlo teš-
ka, I sama Francuska bori se sa o-
gromnim teškoćama i njen buđet
pokazuje znatan deficit, dok je do
pre Rratkog vremena pokazivao
suficit. Pa i najblagoslovljenija zemlja,
Amerika, poRazuje u svom buđetu
miliardski defecit i pored ogromnog
bogatstva kojima raspolažu. Izlazeći
u susret našoj zemlji. Francuska je
iovom prilikom dala dokaza o
svome specijalnom raspoloženju da
olakša privrednu i financijsku situa-
ciju Jugoslavije.

Ali pored sporazuma o odla-
ganja plaćania dugova u Prancus-
koj, na sastanku između g. g. Erioa
i Dr. Đorđevića postignut je spora-
zum o povećanju našeg. izvoza u
Francusku. U svojoj izjavi datoj
štampi prošle - nedjelje naš Ministar
finansija izjavio je da ćemo uskoro
moći očekivati da u Prancuskoj na-
đemo veću pijacu za naše glavne
proizvode, kao što su stoka i drvo,
koje zauzima znatno mjesto u našem
izvozu. Konjuktura za izvoz drva bi-
la je povoljna sve do 1925 godine

Oni očekuju brze i radikalne
ljekove na osnovu stečenog is-
kustva koji isključuje eksperi-
mente.
= Pored poljoprivredne krize
od ništa manje važnosti je 1 na-
ša industrijska kriza sa osjetljivim
refleksom na neuposlenost. O
uspješnom zahvatu u ovaj pro-
blem, ovisiti će 1 ozdravljenje
naših finansijskih prilika u opće.
Susretljivost Francuske dolazi
nam u prilog jer su odlaganjem
njezinih potraživanja olakšani bud-

žetski tereti, a osim toga to Je:

vidna manifestacija povjerenja u

DUBROVNIK, 6 AVGUST 1932

Cijena je ovom broju. Din. 2.—

=

kada je Rusija počela sa svojim
dampingom na svjetskom tržištu i
uSljed kontingentiranja uvoza u po-
jedinim zemljama. Francuska je, po
izgledu na ostale zemljeisama uve-
la sistem kontingentiranja uvoza iz-
vjesnih artikala, za koje smo i mi
zainteresovani-  Postignutim spora»
zumom u Parizu između g. g Erioa
i našeg ministra finansija izgleda da
ne stoji ništa na putu da se konti-
genti za izvoz naših artikala u Pran-
cuskoj odrede na drugoj bazi kako
bi se bar donekle _ popravio  bilans
naše spoljne trgovine. Nema sumnje
da bi mi mogli postati i izvoznici
znatne količine stoke u Prancuskoj.
Sada ostaje da se izradi detaljan i
iscrpan plan o mjerama hoje bi od-
mah trebalo preduzeti da se naš iz-
voz u Francusku poveća, a  pogla-
vito izvoz stoke i građe.

Oba postignuta sporazuma pred-
stavljaju znatan _ uspjeh finansijske
politike naše Vlade i oni će značiti
znaćajno olakšanje našeg državnog
buđeta. I sama privreda imaće kRo-
ristiod ovih sporazuma, jer će s jedne
strane biti više raspoloživih deviza
za trgovinu, a i buđet biće rastere-
ćen u znatnoj mjeri. Rukovodeći se
isključivo. zdravom finansijskom po-
litikom, mi nismo unijeli u buđet
sumnjiva potraživanja na račun  re-
paracija od Njemačke, što je oteža-
lo i sređivanje naših redovnih finan-
sija Pariskim sporazumom znatno
je popravljen privredni finansijski

bupštine

položaj naše zemlje.

naše državno gazdinstvo. Na lju-
dima je koji vode maš državni
brod i koji su pozvani da ti
Narodnoj Skupštini vode brigu
o životnim potrebama narodnim,
da pokažu, da su dorasli za ova
ozbiljna vremena i da svoje lič-
ne i koterijske zahtjeve znadu
napustiti u času kad dolazi u
pitanje narodna imovina sa toli-
kim uticajima koji povećavaju ne-
volju. U ovim časovima narodno
prestavništvo ima prigodu da nas
ubjedi o dobro'shvaćenim dužnos-
tima demokratije i o praktičnim

vrijednostima parlamenta.

konferencija poslaniku i

d pretsjedništvo Vasilja
Pod pretsjedništvom j
Grđića održana Je, konferen-
cija posianika i senatora za Zet-
sku banovinu, kojoj Je prisustvo-
o i ban Zetske banovine dr.

va s ...
Stanišić. Na ovoj konferenciji,
na kojoj je pretresano o svim

aktuelnim problemima T Zetske
banovine, tretirano je 1 pitanje
izvoza stoke, iz Sandžaka i Her-

i i pitanje una-
exovine a potom 1 pi :
PE lenja saobraćaja. | Poslanik
Milošević predi žio je đa sim
Cetinju osnuje. podArSr Ro:
RE, Pol je dr. Stani-

“žatne banke: Pošto j

semafora Zetske hrmovine

šić postao ban, određen je da ga
kao pretsjednik  banovskog od-
bora JRSD zamijeni prvi pot-
pretsjednik Vasilj Grđić.

Dobar izvor za nabavu svih
životnih namirnica nalazite
u trgovini kolonijalne robe

ANTUNA BRAILO (Iza Sv.

Vlaha — Prije Sez) — Ku-
hinjsko posuđe .— pravi do-
maći pršut — maslinovo ulje
najboljeg kvaliteta. — Cije-
ne snižene.

Godina IV.

Perom i olovkom

Čiča Musolini uči batu Hitlera...
Fašistička štampa osvrće se
na njemačke izbore pa Raže da
je za Hitlera poučan razvoj fa-
šističke revolucije ultaliji: — ,ali
da njegova pobjeda bude pot-
puna — kaže rimska ,,Tribuna“
— treba da on sa demokratijom
vodi borbu na fašistički način,
kao što je Musolini učinio u Ka-
liji, kad je sa ulice izvršio pre“
pad iizazvao slom demokratsRko-
liberalnog parlamenta“.

Veterinari altruiste
U ,Jug. Listu“ čitamo ovu ri-
jettu poslaničku zahvalnost:

»Pobuđen sam da istaknem naročitu a-
dilnost, sposobnost 1 stručno znanje sreskog
veterinara g. Milivoja Popovića iz Žepča, ko-
ji je svojim znanjem i agilnošću uspjeo, da
spase moju kravu od stvarnog uginuća, a ko“
la za mene i moju obitelj kao krava pleme-
nite rase pretstavlja veliku vrijednost, ovo
tim prije. što je g. Popović uopšte pomnat
kao vrijedan i sposoban veterinar, ne vodeći
računa o nagradama za svoj rad,

Žepče, 30. jula, f

Đulaga Dervišić, nar. posl.“

I mi prenosimo ovu izjavu
g. Đulage da je spasimo od
stvarnog uginuća“, G narodnom
poslaniku možemo u povjerenju
saopćiti,.da g. Milan, veterinar,
nije nikakva - rijetkost. Imamo i
mi dobrih i savjesnih veterinara
koji su znanjem i agilnošću spa-
sili mnogo Rrava i koji ne vode
računa o nagradi za svoj rad.
Naši su moguće i bolji altruiste
u spašavanju životinja, nego je
taj g. Milan.

PROTIV STRANIH RADNIKA

U vrijeme kad se zbog općeg
zastoja u svim poslovima i na
sve strane otpuštaju radnici i
kad se stotine i stotine naših
radnika bori sa krajnom  nevo-
ljom zbog mezaposlenosti, u ne-
kim našim preduzećima se još 1
sada drže strani radnici koji ni
po čem nisu neophodno potreb-
ni preduzeću. Vlasnici preduze-
ća poduzimlje sve da bi zaobišli
zakonske propise, da bi te rad-
nike zadržali a dešava se da se
oni zadržavaju u poslu i mimo
zakona a često _ i protiv očite
zabrane.

Inspekcija Rada i druge nad-
ležne vlasti trebale bi da budu
mnogo odlučnije u primjeni za-
konskiu mjera. Pored materijal-
nog efekta, koje dovodi sobom
zadržavanje stranih radnika bez
potrebe u našim preduzećima
ima ijedan teži, moralni: naš čo-
vjek se sa bolom ogorćava kad
vidi dasu neki belosvjetski »struč-
njaci« zauzeli. njegovo mjesto
oduzeli hljeb njegovoj djeci. a
mine. smijemo dopustiti da se
iko u svojoj zemlji ogorčava bez
potrebe, naročito ne, u ovom ča-
su kad se naši radnici protjeraju
iz čitavog bijelog svijeta pred
muogo odlučnijim mjerama dru-

gih država protiv strane radne
snage.

I
'
I
j