1 J KS Hašlačtve KJ ll = mire rje Š urina plaćena u BOLOVI. * * , Ks Š LAVRA AA s AJ UDO G:: PRoe = o NjćaT. No, psa : A Fe Pika . £ ia šo pasini A ke Lu Ula ka | Kako je već bilo je pri. inim svog boravka. | go istar finansija g, D MA . Woljnoj trgovini u cijelom svjetu Čh nepovoljne i da sve zemlje, Rao le aša, osjećaju teške poslijedice sis- = ma Rliringa i kontingentiranja. Sve xli) kraja 1951 godine Jugoslavija ni mi preduzimala nikakve mjere za o- 'hvanje uvoza strane robe. I Rada sve evropske zemlje uvele speci- oshe devizne propise u cilju ogra- je enja stranog uvoza onda je i na- od ieemlja morala pribjeći sličnim rama, iako u mnogo blažoj . for- 4 lmi smo morali da se zaštitimo tmekle, Rao i naši susjedi i druge wie s kojima stojimo u trgovač- (M vezama. Usljed ograničenja na- oK izvoza bilo je prilično teško za Mk da dobljemo potrebne devize za anja na. strani po državnim Ron- iidovanim dugovima, za koje je Malo oko 1.500 milijona dinara dišnje u stranim devizama. Zahva- Ne dići sporazumu, koji je postig- witu Parizu državi će trebat 650 mi- ih na dinara deviza. manje nego do ia t. j. samo polovinu onoga iz- 1 " pa koji je do sada bio potreban. &* onome Zadać .| Ocjenjujući. pravilno važnost likih problema, koji osjetljivo Wiruju život širokih narodnih s, Kr. Vlada riješila je da, obzira na vrijeme ferija, ditaži saradnju Narodne Skup- e 1 Senata. 2: Danas, više nego ikada prije, ja očekuje rezultate pozitiv“ f rada Skupštine i Senata, Jer dWemena i odviše ozbiljna da (še moglo misliti na političke dite i kučine. Privredna kriza svijetu nije nas poštedila io- od postaje sve teža 1 ozbiljnija rje zadrla duboko u naše seos- "do sada učinjeno da se polo- Sela olakša, pokazalo se Je ro. iluzornim, jer. nije bilo oljno vođeno računa o kon- Nema Ma. Grego, Pi čki dugovi i seljački otet 1 pitanja za koja. je PAKA naći korisna riješenja da bi Obnova našeg seoskog . 80$- darstva stavila. na realnije, 0$- ve, ; Pasivni krajevi maše zemlje sb ikoji su postradali od jeme ih nepogoda, neće Vina Sošoijge geste i poruee. a Narodne S “. načaj pariskoe sporazuma Nema sumlje da je ovaj spora- zum od velikog značaja e "naši Opću privrednu situaciju, jer su se osjećale teškoće usljed nedostatka stranih platežnih sredstava. Osim to- ga, ovo odlaganje plaćanja znači u isto vrijeme i jednu krupnu buđet- pru olakšicu. Jer u današnje vrijeme a ucijelom svijetu postoji sistem ekonomskog egoizma, nije bez zna- čaja ova olakšica koju smo dobili odlaganjem plaćanja. U cijelom svi- jetu financijska situacija je vrlo teš- ka, I sama Francuska bori se sa o- gromnim teškoćama i njen buđet pokazuje znatan deficit, dok je do pre Rratkog vremena pokazivao suficit. Pa i najblagoslovljenija zemlja, Amerika, poRazuje u svom buđetu miliardski defecit i pored ogromnog bogatstva kojima raspolažu. Izlazeći u susret našoj zemlji. Francuska je iovom prilikom dala dokaza o svome specijalnom raspoloženju da olakša privrednu i financijsku situa- ciju Jugoslavije. Ali pored sporazuma o odla- ganja plaćania dugova u Prancus- koj, na sastanku između g. g. Erioa i Dr. Đorđevića postignut je spora- zum o povećanju našeg. izvoza u Francusku. U svojoj izjavi datoj štampi prošle - nedjelje naš Ministar finansija izjavio je da ćemo uskoro moći očekivati da u Prancuskoj na- đemo veću pijacu za naše glavne proizvode, kao što su stoka i drvo, koje zauzima znatno mjesto u našem izvozu. Konjuktura za izvoz drva bi- la je povoljna sve do 1925 godine Oni očekuju brze i radikalne ljekove na osnovu stečenog is- kustva koji isključuje eksperi- mente. = Pored poljoprivredne krize od ništa manje važnosti je 1 na- ša industrijska kriza sa osjetljivim refleksom na neuposlenost. O uspješnom zahvatu u ovaj pro- blem, ovisiti će 1 ozdravljenje naših finansijskih prilika u opće. Susretljivost Francuske dolazi nam u prilog jer su odlaganjem njezinih potraživanja olakšani bud- žetski tereti, a osim toga to Je: vidna manifestacija povjerenja u DUBROVNIK, 6 AVGUST 1932 Cijena je ovom broju. Din. 2.— = kada je Rusija počela sa svojim dampingom na svjetskom tržištu i uSljed kontingentiranja uvoza u po- jedinim zemljama. Francuska je, po izgledu na ostale zemljeisama uve- la sistem kontingentiranja uvoza iz- vjesnih artikala, za koje smo i mi zainteresovani- Postignutim spora» zumom u Parizu između g. g Erioa i našeg ministra finansija izgleda da ne stoji ništa na putu da se konti- genti za izvoz naših artikala u Pran- cuskoj odrede na drugoj bazi kako bi se bar donekle _ popravio bilans naše spoljne trgovine. Nema sumnje da bi mi mogli postati i izvoznici znatne količine stoke u Prancuskoj. Sada ostaje da se izradi detaljan i iscrpan plan o mjerama hoje bi od- mah trebalo preduzeti da se naš iz- voz u Francusku poveća, a pogla- vito izvoz stoke i građe. Oba postignuta sporazuma pred- stavljaju znatan _ uspjeh finansijske politike naše Vlade i oni će značiti znaćajno olakšanje našeg državnog buđeta. I sama privreda imaće kRo- ristiod ovih sporazuma, jer će s jedne strane biti više raspoloživih deviza za trgovinu, a i buđet biće rastere- ćen u znatnoj mjeri. Rukovodeći se isključivo. zdravom finansijskom po- litikom, mi nismo unijeli u buđet sumnjiva potraživanja na račun re- paracija od Njemačke, što je oteža- lo i sređivanje naših redovnih finan- sija Pariskim sporazumom znatno je popravljen privredni finansijski bupštine položaj naše zemlje. naše državno gazdinstvo. Na lju- dima je koji vode maš državni brod i koji su pozvani da ti Narodnoj Skupštini vode brigu o životnim potrebama narodnim, da pokažu, da su dorasli za ova ozbiljna vremena i da svoje lič- ne i koterijske zahtjeve znadu napustiti u času kad dolazi u pitanje narodna imovina sa toli- kim uticajima koji povećavaju ne- volju. U ovim časovima narodno prestavništvo ima prigodu da nas ubjedi o dobro'shvaćenim dužnos- tima demokratije i o praktičnim vrijednostima parlamenta. konferencija poslaniku i d pretsjedništvo Vasilja Pod pretsjedništvom j Grđića održana Je, konferen- cija posianika i senatora za Zet- sku banovinu, kojoj Je prisustvo- o i ban Zetske banovine dr. va s ... Stanišić. Na ovoj konferenciji, na kojoj je pretresano o svim aktuelnim problemima T Zetske banovine, tretirano je 1 pitanje izvoza stoke, iz Sandžaka i Her- i i pitanje una- exovine a potom 1 pi : PE lenja saobraćaja. | Poslanik Milošević predi žio je đa sim Cetinju osnuje. podArSr Ro: RE, Pol je dr. Stani- “žatne banke: Pošto j semafora Zetske hrmovine šić postao ban, određen je da ga kao pretsjednik banovskog od- bora JRSD zamijeni prvi pot- pretsjednik Vasilj Grđić. Dobar izvor za nabavu svih životnih namirnica nalazite u trgovini kolonijalne robe ANTUNA BRAILO (Iza Sv. Vlaha — Prije Sez) — Ku- hinjsko posuđe .— pravi do- maći pršut — maslinovo ulje najboljeg kvaliteta. — Cije- ne snižene. Godina IV. Perom i olovkom Čiča Musolini uči batu Hitlera... Fašistička štampa osvrće se na njemačke izbore pa Raže da je za Hitlera poučan razvoj fa- šističke revolucije ultaliji: — ,ali da njegova pobjeda bude pot- puna — kaže rimska ,,Tribuna“ — treba da on sa demokratijom vodi borbu na fašistički način, kao što je Musolini učinio u Ka- liji, kad je sa ulice izvršio pre“ pad iizazvao slom demokratsRko- liberalnog parlamenta“. Veterinari altruiste U ,Jug. Listu“ čitamo ovu ri- jettu poslaničku zahvalnost: »Pobuđen sam da istaknem naročitu a- dilnost, sposobnost 1 stručno znanje sreskog veterinara g. Milivoja Popovića iz Žepča, ko- ji je svojim znanjem i agilnošću uspjeo, da spase moju kravu od stvarnog uginuća, a ko“ la za mene i moju obitelj kao krava pleme- nite rase pretstavlja veliku vrijednost, ovo tim prije. što je g. Popović uopšte pomnat kao vrijedan i sposoban veterinar, ne vodeći računa o nagradama za svoj rad, Žepče, 30. jula, f Đulaga Dervišić, nar. posl.“ I mi prenosimo ovu izjavu g. Đulage da je spasimo od stvarnog uginuća“, G narodnom poslaniku možemo u povjerenju saopćiti,.da g. Milan, veterinar, nije nikakva - rijetkost. Imamo i mi dobrih i savjesnih veterinara koji su znanjem i agilnošću spa- sili mnogo Rrava i koji ne vode računa o nagradi za svoj rad. Naši su moguće i bolji altruiste u spašavanju životinja, nego je taj g. Milan. PROTIV STRANIH RADNIKA U vrijeme kad se zbog općeg zastoja u svim poslovima i na sve strane otpuštaju radnici i kad se stotine i stotine naših radnika bori sa krajnom nevo- ljom zbog mezaposlenosti, u ne- kim našim preduzećima se još 1 sada drže strani radnici koji ni po čem nisu neophodno potreb- ni preduzeću. Vlasnici preduze- ća poduzimlje sve da bi zaobišli zakonske propise, da bi te rad- nike zadržali a dešava se da se oni zadržavaju u poslu i mimo zakona a često _ i protiv očite zabrane. Inspekcija Rada i druge nad- ležne vlasti trebale bi da budu mnogo odlučnije u primjeni za- konskiu mjera. Pored materijal- nog efekta, koje dovodi sobom zadržavanje stranih radnika bez potrebe u našim preduzećima ima ijedan teži, moralni: naš čo- vjek se sa bolom ogorćava kad vidi dasu neki belosvjetski »struč- njaci« zauzeli. njegovo mjesto oduzeli hljeb njegovoj djeci. a mine. smijemo dopustiti da se iko u svojoj zemlji ogorčava bez potrebe, naročito ne, u ovom ča- su kad se naši radnici protjeraju iz čitavog bijelog svijeta pred muogo odlučnijim mjerama dru- gih država protiv strane radne snage. I ' I j