lg ptarina plaćena u gotovu SJ) » 2 Nikada se valjda u historiji vijeta nije više govorilo o miru g spremalo za rat Rao danas. Zo eđunarodni odnosni ogledaju 4 «u seriji neuspjelih 'Ronferen- d diana Rojima se vodi rat sa lezama; upravo sa savremenim “ metodama kojima je najbliži, 'ihko ne i jedini cilj - podvala. ' I Na ženevskoj pomičnoj di. Mu plomatskoj pozornici afiširan je "lalno neki ,plan razoružanja“ lili privredne obnove svijeta“ i druga savremena djela poznatih (nepoznatih auktora. Ali svijet, koji prisustvuje prestavama ostaje razočaran jer igra nema onu sadržinu koju objavljuju ališi. “ Često, vrlo često, tragedija se. Wipretvara u pantominu, a pone- dgkad pantomina u tragediju. “i Tako izgledaju stvari na .po- zornici, ali sasvim drugačije u (stvarnosti. Pored probuđene i- . Ideje revanša javljaju se novi im- Iperijalistički apetiti. Onamo na skrajnjem žutom istoku Rao i tu u bijeloj kulturnoj Evropi, strvi=“ | tom—dižu se ponovo nad glavu Mj naroda. I WI Polubogovi vremena, kojeje "rodio haos, trude se da u haosu “(obnove tip imperatorske moći Ikoja je bacila svijet u veliko Iklanje radi veličine modernih "| Cezara oličenih u duhovnoj fi- nart “nezasićeni ni velikim Tax. Med š MV) i» BE ik I la fu guri Vilima Hohenzolera. jun- Rerska Njemačka podržavana od italijanskog imperijalističkog faši- zma smaitta da je nadošao pravi čas u kojemu ima da se izdrži sudar sa novim poretkom u svijetu Roji likvidira stare im« peratorske prohtjeve i račune. Lov u mutnom pokazuje sei danas Rao i uvjek najpogodniji. u spremanju za odlučni u- darac, fon Slajherova Njemačka trudi se da pred svijetom mas- Rira svoje prave namjere. Iz Ri- ma i Berlina svijet se i dalje ble- fira frazama o razoružanju, doR uporedo ide gradnja ratnih bro- dova, velikk vojnički manevri i vojničke manifestacije šarenih italijanskih i njemačkih milicija po uzoru Balilie, * * * To su glavne odlike ambijen- ta u kojemu se danas sprema _ obnova svijeta. Izigravajući odredbe mirovnih ugovora ne- davni fon Šlajherov dekret, pot- pisan od Hindenburga, određuje formaciju nove omiadinske or ganizacije koja ima ,da sprema omladinu da bi bila sposobna za nošenje oružja“ Ta nova orga- nizacija ima da u sebi utjelovi sve. omladinske organizacije. u Njemačkoj. Na čelo organizacije postaviti će se ministar unutra LEBROVNIH: 29 SEPTEMBAR 1932 —— > IKEA šnjih djela, dakle ministar poli“ cije, a vodstvo će doći u ruke generala infanterije Edwina von Siilpnagela. Šlajherova naredba, sa potpisom Hindenburga, odre- đuje i vježbališta gdje će se no- va omladinska organizacija vjež« bati. A to su redom bivša vojni- čka vježbališta njemačke vojske itd: Uostalom postaje suvišno do- kazivati koja je prava svrha no- vostvorene njemačke omladin. organizacije. Rimska »,Iribuna“, čak i nekrije svoje veselje, pak u napisu pod naslovom ,Pašizam je uzor“ konstatuje, Rako Njem- ci uče od italijanskih fašista i kopiraju osnove njihove Balille. Uoči ovih činjenica postaje nam jasan i razumljiv onaj dio govora irancusRog predsjednika vlade g. Heriota, kojega je ne- davno izrekao u Gramatu: ,,Ka- ko se može učiti djecu u umjet- nosti ubijanja. Francuska na sa« svim drugi način sprovoditi od- goj svoga naroda i zaraza Roja danas obuhvaća Njemačku ne prodire u Francusku i neće u u nju nikada prodrijeti. Konačno zar je moguć ozbiljan rad na materijalnom razoružanju kada se moralno razoružanje kao uslov primarne važnosti onemogućuje odgojom koji kulminira u nauci — nošenja oružja? M zagrebačkom Nedavno je u dr. Stjepan 9 | Jutarnjem Listu“ | IBuć počeo da na osnovi nekih . Jcitata, dokazuje da su Hrvati X. germanskog porekla, da sloven- (ska rasa uopće ne postoji, o Slovenima, onda je to jedan inferiorni elemenat bez ikako“ vih stvaralačkih osebina, koji nije nikađa imao ni smisla ni instinkta, političkog i ratničkog, da stvara svoju državu. Tako zv. (| slavenski elemenat stupa u isto- Briju kao neka ropska masa S "4 jom gospodare 1 upravljaju e EA (C Nd rasa mije sloveni. ,,Slovenska 1 : | sposobna đa stvori najveće djelo na kojem se rasna sposobnost jed- noga = elementa ocjenjuje, oda | Stvori svoju državi. Nije teško BE dokazati da nijednu t. zv. slo- = vensku državu nije Stvori slo- U pogledu na- Cije i rase jezik nije od naroči- tog značaja. .> t.d Pod naslovom ž vati germani... . mg , kk goslavenska Reč , | uređuju vođe Jugo slavenske Ak- . Pledoaje za | au koliko se i može govoriti | : zagrebačka Je koju odlićno | cije, odgovara Dru Buću na ova germanofilska umovanja. Preno- simo u cjelini taj odgovor jet? otvoren, odlučan i dokumentovan na način kadar da pruži zaslu- ženu lekciju svima Bućima s niji- hovim pongermanskim prijatelji- mai o simpatizerima. ,Jugoslav. Reč" pise: 5 "Peorija o inferiornosti Slove- na nama je odavno poznata. < tom teorijom mnogo su operisali i rasni pangermanisti, i interna cionalni marksiste. Štoviše na toj teoriji bio je u glavnom Za: osnovan i ratni plan Centralnih sila. Međutim, eksperimentalno je utvrđeno, da ti pmali imferi- orni slovenski narodi“ imaju to- liko vitalne i državotvorne snage, da su na ruševinama panger« manske ,Mitteleurope“ sazida« li, od Jadrana do Baltika, be- dem nezavisnih slovenskih dr- žava da brane Evropu ! Slo“ venstvo od germanske ,supe“ riornosti“. i dete) Bilo bi apsurdno i smješno da mi jednom dru Buću doka: zujemo da slovenska rasa zaista nschluss Kroacije!? e Dr. Buća postoji, da su Hrvati dio te rase i da najčišći. Hrvati sa jadran- skih obala 1 ostrva, još i danas govore napola staroslovenski; da je jezik primarna osebina nacije i rase i dominantan faktor . du- hcvnog života svakog pojedinog naroda; da su Sloveni u svojoj istoriji manifestovali toliku ot- pornu snagu kao ni jedna dru- ga rasa, da su stvarali države 1 da ih i danas imaju; da su ma- nifestovoli svoju stvarnu superi- ornost u literaturi, muziči, nau- cine a 1t" a "Tendenca članka dra Buća je evidentna. Stoga ćemo se o- graničiti samo na sljedeće opće konstatacije: Usljed svoje geografsko-isto- rijske pozicije Sloveni su stalno bili. na udaru nadiranja Azijata na zapad i Germana na istok. Stoga je istorija Hrvata i svih ostalih slovena istorija permaneninog otpora protiv . germanizacije, mongolizacije i latinizacije. Svršetak na 2 strani većim djelom Godina KV pij) Zoružanja“ Perom i olovkom Disma iz ,orlovskih visina...“ Poslje neobjašnjenog lutanja od skoro mjesec dana i dospjela je u našu redakciju jedna kara- kteristična dopisnica, na kojoj se nalazi zaljepljen istrižak iz ne- kog lista. Najstrišku čitamo: ,,D u- brovačkoj Tribuni“, mjes- nom listiću, ne daje Dubrovački Akad. Klub mira ni sada kada je prestao s radom. Srećom se nitko na taj šaljivi listić ne 0- bazire '. Na drugoj strani dopisnice ispisana je adresa, ali sa jasno iskrivljenim rukopisom. 1 da- nas, poslije skoro dva mjeseca od kada su se pisac notice i ano- nimni dostavljač na nas ipak mi- lostivo obazreli, mi nemožemo da zatajimo svoje oduševljenje pred činjenicom, da ipak postoje dva ozbiljna čitaoca našega listića. Zahvaljujemo zato dostavljaču na pažnji, i uglednoj redakciji žur- nala što je našoj neozbiljnosti posvetila svoje ozbiljne retke. Ovom prilikom sasvim u po- vjerenju i na uho želimo reći Klubu ,,surih orlova“: Po našem mišljenju, kad suri orlovi pišu mišima, ne čine to anonimno niti sa iskrivljenim rukopisom, jer to nije baš dostojno orlovskih visi- na i ako je karakteristično za — ovaja vremenija. Još nešto: Našoj kolegici pSvijesti narodnoj“, koja je u or- lovskim visinama poznata kao hr- vatsko glasilo, (neka nam Hr- vati oproste ako...) preporučamo da uveća format, da eventualno ne padne na pamet dopisniku kojeg sličnog žurnala da i nju nazove listić, tim lakše, što je ona za 4x4 manja od ,, Tribune“, a nesumnjivo bogatija u savre- menom korisnom štivu. U Italiji se tačno zna šta «treba pisati. .. Italijanski list ,,Liberta“ koji izlazi u Parizu objavljuje povjer- ljive naredbe i upute fašističkog presbiroa, među kojim nalazimo i ovu: p»Neka direktori i glavni u- rednici listova pažljivo pregleda- ju članke i sve što je određeno za objavljivanje, kako bi se 1z- bjeglo napise i vjesti koje se ne slažu sa namjerama i inte- . ve U resima režima “. »Posljednjih dana izašli su na pr.: »U RESTO DEL KARLINO“ jedan čla- nak o borbi sa muhama. »U MATINU“ jedan članak. o kome se kaže da su štetočine upropastile žetvu i da je poljoprivreda time izgubila cjelu jednu milijardu. »U jednoj drugoj naredbi preporučuje se listovima borba za povečanje nataliteta u I- taliji, Obraća se listovima pažnja da se imaju najstrožije primjeniti naredbe, kojima se za- branjuje objavljivanje slika mršavih žena u | javnosti. Fenomen mršave žene u najtješnjoj je vezi sa opadanjem nataliteta. U jednoj od naredaba posljednjeg mje- seca čitamo: »Neka listovi što više istaknu pobjedu Q uiilefovaca i veliki poraz vajmarske koalicije.“