lg ptarina plaćena u gotovu

SJ)

»

2 Nikada se valjda u historiji
vijeta nije više govorilo o miru

g spremalo za rat Rao danas.

Zo eđunarodni odnosni ogledaju

4 «u seriji neuspjelih 'Ronferen-

d diana Rojima se vodi rat sa

lezama; upravo sa savremenim

“ metodama kojima je najbliži,

'ihko ne i jedini cilj - podvala. '

I Na ženevskoj pomičnoj di.

Mu plomatskoj pozornici afiširan je

"lalno neki ,plan razoružanja“
lili privredne obnove svijeta“ i

druga savremena djela poznatih

(nepoznatih auktora. Ali svijet,

koji prisustvuje prestavama ostaje

razočaran jer igra nema onu
sadržinu koju objavljuju ališi.

“ Često, vrlo često, tragedija se.

Wipretvara u pantominu, a pone-

dgkad pantomina u tragediju.

“i Tako izgledaju stvari na .po-
zornici, ali sasvim drugačije u
(stvarnosti. Pored probuđene i-

. Ideje revanša javljaju se novi im-
Iperijalistički apetiti. Onamo na

skrajnjem žutom istoku Rao i tu

u bijeloj kulturnoj Evropi, strvi=“

| tom—dižu se ponovo nad glavu
Mj naroda. I

WI  Polubogovi vremena, kojeje
"rodio haos, trude se da u haosu
“(obnove tip imperatorske moći
Ikoja je bacila svijet u veliko
Iklanje radi veličine modernih
"| Cezara oličenih u duhovnoj fi-

nart “nezasićeni ni velikim Tax.

Med
š

MV) i»

BE

ik I

la
fu

guri Vilima Hohenzolera. jun-
Rerska Njemačka podržavana od
italijanskog imperijalističkog faši-
zma smaitta da je  nadošao

pravi čas u kojemu ima da se

izdrži sudar sa novim poretkom
u svijetu Roji likvidira stare

im«
peratorske  prohtjeve i račune.
Lov u mutnom pokazuje sei

danas Rao i uvjek najpogodniji.

u spremanju za odlučni u-
darac, fon Slajherova Njemačka
trudi se da pred svijetom mas-
Rira svoje prave namjere. Iz Ri-
ma i Berlina svijet se i dalje ble-
fira frazama o razoružanju, doR
uporedo ide gradnja ratnih bro-
dova, velikk vojnički manevri i
vojničke manifestacije šarenih
italijanskih i njemačkih milicija
po uzoru Balilie,

*
* *

To su glavne odlike ambijen-
ta u kojemu se danas sprema
_ obnova svijeta. Izigravajući
odredbe mirovnih ugovora ne-
davni fon Šlajherov dekret, pot-
pisan od Hindenburga, određuje
formaciju nove omiadinske or
ganizacije koja ima ,da sprema
omladinu da bi bila sposobna za
nošenje oružja“ Ta nova orga-
nizacija ima da u sebi utjelovi
sve. omladinske organizacije. u
Njemačkoj. Na čelo organizacije
postaviti će se ministar unutra

LEBROVNIH: 29 SEPTEMBAR 1932

—— >

IKEA

šnjih djela, dakle ministar poli“
cije, a vodstvo će doći u ruke
generala infanterije Edwina von
Siilpnagela. Šlajherova naredba,
sa potpisom Hindenburga, odre-
đuje i vježbališta gdje će se no-
va omladinska organizacija vjež«
bati. A to su redom bivša vojni-
čka vježbališta njemačke vojske
itd:

Uostalom postaje suvišno do-
kazivati koja je prava svrha no-
vostvorene njemačke omladin.
organizacije. Rimska »,Iribuna“,
čak i nekrije svoje veselje, pak
u napisu pod naslovom ,Pašizam
je uzor“ konstatuje, Rako Njem-
ci uče od italijanskih fašista i
kopiraju osnove njihove Balille.

Uoči ovih činjenica postaje
nam jasan i razumljiv onaj dio
govora irancusRog predsjednika
vlade g. Heriota, kojega je ne-
davno izrekao u Gramatu: ,,Ka-
ko se može učiti djecu u umjet-
nosti ubijanja. Francuska na sa«
svim drugi način sprovoditi od-
goj svoga naroda i zaraza Roja
danas obuhvaća Njemačku ne
prodire u Francusku i neće u
u nju nikada prodrijeti. Konačno
zar je moguć ozbiljan rad na
materijalnom razoružanju kada
se moralno razoružanje kao uslov
primarne važnosti onemogućuje
odgojom koji kulminira u nauci
— nošenja oružja? M

zagrebačkom

Nedavno je u
dr. Stjepan

9 | Jutarnjem Listu“
| IBuć počeo da na osnovi nekih
. Jcitata, dokazuje da su Hrvati
X. germanskog porekla, da  sloven-
(ska rasa uopće ne postoji,

o Slovenima, onda je to jedan
inferiorni elemenat bez ikako“
vih stvaralačkih osebina, koji
nije nikađa imao ni smisla ni
instinkta, političkog i ratničkog,
da stvara svoju državu. Tako zv.

(| slavenski elemenat stupa u isto-
Briju kao neka ropska masa S
"4 jom gospodare 1 upravljaju e
EA (C

Nd rasa mije

sloveni. ,,Slovenska 1 :
| sposobna đa stvori najveće djelo
na kojem se rasna sposobnost jed-
noga = elementa ocjenjuje, oda
| Stvori svoju državi. Nije teško
BE dokazati da nijednu t. zv. slo-
= vensku državu nije Stvori slo-
U pogledu na-
Cije i rase jezik nije od naroči-
tog značaja. .> t.d
Pod naslovom
ž vati germani...
. mg , kk
goslavenska Reč ,
| uređuju vođe Jugo

slavenske Ak-

. Pledoaje za

| au koliko se i može govoriti |

: zagrebačka Je
koju odlićno |

cije, odgovara Dru Buću na ova

germanofilska umovanja. Preno-
simo u cjelini taj odgovor jet?
otvoren, odlučan i dokumentovan
na način kadar da pruži zaslu-
ženu lekciju svima Bućima s niji-
hovim pongermanskim prijatelji-
mai o simpatizerima. ,Jugoslav.
Reč" pise: 5
 "Peorija o inferiornosti Slove-
na nama je odavno poznata. <
tom teorijom mnogo su operisali
i rasni pangermanisti, i interna
cionalni marksiste. Štoviše na
toj teoriji bio je u glavnom Za:
osnovan i ratni plan Centralnih
sila. Međutim, eksperimentalno
je utvrđeno, da ti pmali imferi-
orni slovenski narodi“ imaju to-
liko vitalne i državotvorne snage,

da su na ruševinama panger«
manske ,Mitteleurope“ sazida«
li, od Jadrana do Baltika, be-
dem nezavisnih slovenskih dr-
žava da brane Evropu ! Slo“
venstvo od germanske ,supe“
riornosti“. i dete)
Bilo bi apsurdno i smješno
da mi jednom dru Buću doka:
zujemo da slovenska rasa zaista

nschluss Kroacije!?

e Dr. Buća

postoji, da su Hrvati dio te rase
i da najčišći. Hrvati sa  jadran-
skih obala 1 ostrva, još i danas
govore napola staroslovenski; da
je jezik primarna osebina nacije
i rase i dominantan faktor . du-
hcvnog života svakog pojedinog
naroda; da su Sloveni u svojoj
istoriji manifestovali toliku ot-
pornu snagu kao ni jedna dru-
ga rasa, da su stvarali države 1
da ih i danas imaju; da su ma-
nifestovoli svoju stvarnu superi-
ornost u literaturi, muziči, nau-
cine a 1t" a

"Tendenca članka dra Buća
je evidentna. Stoga ćemo se o-
graničiti samo na sljedeće opće
konstatacije:

Usljed svoje geografsko-isto-
rijske pozicije Sloveni su stalno
bili. na udaru nadiranja Azijata
na zapad i Germana na istok.
Stoga je istorija Hrvata i svih
ostalih slovena
istorija

permaneninog otpora protiv
. germanizacije, mongolizacije i
latinizacije.

Svršetak na 2 strani

većim djelom

Godina KV

pij)

Zoružanja“

Perom i olovkom

Disma iz ,orlovskih visina...“

Poslje neobjašnjenog lutanja
od skoro mjesec dana i dospjela
je u našu redakciju jedna kara-
kteristična dopisnica, na kojoj se
nalazi zaljepljen istrižak iz  ne-
kog lista. Najstrišku čitamo: ,,D u-
brovačkoj Tribuni“, mjes-
nom listiću, ne daje Dubrovački
Akad. Klub mira ni sada kada
je prestao s radom. Srećom se
nitko na taj šaljivi listić ne 0-
bazire '.

Na drugoj strani dopisnice
ispisana je adresa, ali sa jasno
iskrivljenim rukopisom. 1 da-
nas, poslije skoro dva mjeseca
od kada su se pisac notice i ano-
nimni dostavljač na nas ipak mi-
lostivo obazreli, mi nemožemo da
zatajimo svoje oduševljenje pred
činjenicom, da ipak postoje dva
ozbiljna čitaoca našega listića.
Zahvaljujemo zato dostavljaču na
pažnji, i uglednoj redakciji žur-
nala što je našoj  neozbiljnosti
posvetila svoje ozbiljne retke.

Ovom prilikom sasvim u po-
vjerenju i na uho želimo reći
Klubu ,,surih orlova“: Po našem
mišljenju, kad suri orlovi pišu
mišima, ne čine to anonimno niti
sa iskrivljenim rukopisom, jer to
nije baš dostojno orlovskih  visi-
na i ako je karakteristično za —
ovaja vremenija.

Još nešto: Našoj kolegici
pSvijesti narodnoj“, koja je u or-
lovskim visinama poznata kao hr-
vatsko glasilo, (neka nam  Hr-
vati oproste ako...) preporučamo
da uveća format, da eventualno
ne padne na pamet  dopisniku
kojeg sličnog žurnala da i nju
nazove listić, tim lakše, što je
ona za 4x4 manja od ,, Tribune“,
a nesumnjivo bogatija u savre-
menom korisnom štivu.

U Italiji se tačno zna šta
«treba pisati. ..

Italijanski list ,,Liberta“ koji
izlazi u Parizu objavljuje povjer-
ljive naredbe i upute fašističkog
presbiroa, među kojim nalazimo
i ovu:

p»Neka direktori i glavni u-
rednici listova pažljivo pregleda-
ju članke i sve što je određeno
za objavljivanje, kako bi se 1z-
bjeglo napise i vjesti koje se
ne slažu sa namjerama i inte-

. ve U
resima režima “.

»Posljednjih dana izašli su na pr.:

»U RESTO DEL KARLINO“ jedan  čla-
nak o borbi sa muhama.

»U MATINU“ jedan članak. o kome se
kaže da su štetočine upropastile žetvu i da
je poljoprivreda time izgubila cjelu jednu
milijardu.

»U jednoj drugoj naredbi preporučuje se
listovima borba za povečanje nataliteta u I-
taliji, Obraća se listovima pažnja da se imaju
najstrožije primjeniti naredbe, kojima se za-

branjuje objavljivanje slika mršavih žena u |

javnosti. Fenomen mršave žene u najtješnjoj
je vezi sa opadanjem nataliteta.
U jednoj od naredaba posljednjeg mje-
seca čitamo:
»Neka listovi što više istaknu pobjedu
Q uiilefovaca i veliki poraz vajmarske koalicije.“