Ali bugarski da liferuju (Njegova je roba čistog po- rijekla: njegovi "vezani uz zlatnu proviziju . terijalom. artiklima u m poštarina plaćena u gotovu wo zaš | Bi: A vas , “a >. opere. - ——— 1ahe|920 * 022 m Et ik t __-———— IT ' Banane % pa E : ; q Ćići A Cijena je ovom broju Din, = .Otvorio je magazin na Rijeci da bude na domaku zemlje kojoj fašizam VMRO hoće »slobođu“. su poslovi glavnih centrala za liferova- “nje ,slobođde“ u Rimu, Pešti šrSotiji . . - o Servazziev. magazin u Via Canova 2, obilno je snab- djeren ,oslobod:lačRim“ ma- Riječka Rkvestura ve... do- sa čijim su ime ,hrvatske slobode“ rastrgana tjelesa tolikih nevinih ljudi, žena i djece, a samo zato _ da se zadovolji imperijalistički glad u zemlji u Rojoj je slo- brine se za sigurnost i bar glas firme iboda već davno obješena \na klin. . . | Mađarsbu huržnazij jaje u Dunavu podavila sto- \fine mađarskih gardu Vanče Mihailova koja 1 otvoreno ina očigled čitavog * svijeta ubija svoje protivni- ljevičara: m Ki il a viM ke na ulicama Sofije - obu- Izela je velika briga za ,,slo- Ibodu“ drugih. Koja ironija ! U ostalom Servazziev | Giovanni Servazzi liferant — ,,slobode“! Ka magazin na Rijeci nije “ vom momentu ništa as . Bo jedan običan refleks omplota pobijeđenih, koji su gotovi da još jednom bace svijet u klanje. Može li više biti sumnje šta hoće carska Njemačka ,Republika' Rojoj su na šiju onako si- gurno zasjeli njemački gro- iovi; ona Njemačka koja je uvjerila Svijet da će sagor- jeti u revoluciji gladnih, a danas je gotova da se nao- ruža i najskuplje plati ideju revanša ? Može li više _ biti sumnje de je srpsko-hrvat- sko-slovenačko jedinstvo u velikoj jugoslovensRkoj dr- žavi bedem, koji je zatvo- rio puteve imperialističkom prodiranju? Srušiti taj be- dem' jedini je cilj onih Ro-« ji su nas oRružili bombama i paklenim mašinama. U nji« (2 a ; zrijeti — operativne odlike bivše Austro-mađarije, koja je sa hrvatskim imenom zna« la kalkulirati u svim podvi- zima svoje unutrašnje i vanjske politike. Elementima Roji se nisu mosli osloboditi mržnje i DUBROVNIK, 15 OKTOBAR 1932 Godina IV JENOZIGENINIKI ZDEN OO TO PRO REKO S IZOV OSEMKES JJRŠS UNOO koji su još uvjek predani starim Habzburškim vezama Rao i onima koji služe iz materijalnih razloga — po- Rlonjena je danas sva _ paž- nja i potpora našeg ,,lojal- nog“ susjeda. A _ što Ronač=« no može da bude cilj ovog protektorata? Što može da Hrvatima dade ,,slobodnja- čka“ širokogrudnost ff a- šlsema? Ima li ova ze- mlja već dovoljno iskustva da su prijateljstva velikih više nego problematična? Imadu li Hrvati, više nego ma ko drugi, iskustva šta znači tražiti razumjevanje Evrope, Roja je u svom salu postala i glupa i gluha i ćorava. Mi ne možemo ostati indiferentni prema dogođa- jima pod Velebitom, ali smo m: : Neo KATA — prsnuti ko tikve. Tragedija zavedenih imati će svoj pravi epilog na drugom mjestu, i sa drugim sredstvi- ma, koja su dostojna juna- ka i lavova iz četrnaestgo« dišnjeg rata za Jedinstvo i Slobodu Jugoslavije M Skupština Kongresa prav. | završenai je sa jednim značajnim moralnim i stvarnim —aktivom sa kojim može da bude zado- voljan i ponosan naš .pravnič- ki stalež, a posebno grad SY. Vlaha. Ona probrana jugosla- venska inteligencija iz svih krajeva naše zemlje, Roja je prošla kroz ovaj grad, rekla nam je iskreno, da je upozna: la 1 zavolila ne samo njegove lepote nego i njegove tradici- lje. To se je moglo čuti i osje“ o(tifi na svakom koraku: na (svečanoj sjednici. o Rafani ili na banketu. na ulici, u U velikom broju učesnika, “u pažnji koja je ukazana radu radu u ongresa, = posebno sekcijama, i po duhu govora, mi smo upoznali ne koristi Kongresa. o žii staležu i gradu, | jući sa mnogo trud ) | vanja neminovne teškoće | nog ovako glomaznog Pp . Dubrovački pravnici ju svoje vidne zasluge n ganizaciji ;skupštine Oni su se svojim ra ideje i stvar- ima- a or kongresa. dom odu- svladava- a i požrtvo- jed- osla. i Skupština Kongresa pravnika = manifestacija ju tim časniji i Njihov je uspjeh tim ljepši što je omogućio ovako- vu manifestaciju jugoslavenske kulture u korist staleža, grada i čitave zemlje. : Kao javno glasilo, kojemu je stalo do ugleda grada kao i čitave zemlje smatramo da nam je dužnost učiniti ovo priznanje. Odbor Kongresa za godinu 1955 : Odbor Kongresa ra Ć Du jednoglasno su izabrani: za predsj Sei potpretsjednika g dr Milan jadinović, £a drugog dr Rudolf Sajović, a #2 dr Dragoljub Aranđelović, trović, Momčilo Janković. dr Josip Šilović, dr Juraj Natko Katičić. Janko Žirovni, Ante Perić, jat Davlas, ' đe Milan Simić; i Nikola Dragovic. Rezolucija o trošarini i sa: m financijama trošarine e mišlje- m stopa đena i sama moupravni 1) U predmetu na šećer kongres ] nja da je podizanje indirektno. pogo iduću ednika g. dr Ivo Politeo, za Sto- potpretsjednika za članove gg: Milutin Pe- de Ilija Pržić, Andraši, dr dr Metod Dolene, dr dr Hinko Lukovnih, dr dr Matija Vidoević, dr Aleksandar Andrejevlć, goslovenske kulture zemljoradnja, koja će manje biti uposlena u proizvodnji šećerne repe — danas rela- tivno unosnije nego su mno- gi drugi poljoprivredni pro- izvodi. Stoga bi se smanji- vanjem trošarinskih stavova na šećer uvećala potrošnja šećera a time i zemljoradni- čka proizvodnja šećerne repe. 2) Odnosno trošarine na alkoholna pića kongres sma- tra, da je hitno potrebna temeljna i stručna revizija sadanjih zakonskih propisa, 3) Za trošarinu na plin, kvasac, ocatuu kiselinu, ele- ktrične sijalice, ekstrakte e- sencije i eterička ulja, kao na trošarinske objekte koji dr- žavi donose relativno neznat- ne prihode, kongres nalazi, da bi bilo za preporuku da se kao poreski objekti ustu- pe banovinama. Nastavak na 2 strani | Perom i olovkom Ghandijeva žena U vezi sa gladovanjem in- dijskog vođe g Gandia, štampa je među ostalim javila, da je žena Mahatme. po vlastitoj že- lji, proboravila uz svoga mu- ža u tamnici čitavo vrijeme dok i“ on izvodio svoj uspješ- ni religiozni glad. Mnogi neznaju da objasne ovu gestu gospođe Gandi, ma da je ona po svemu evropska a mogu reći i tipično baš naša jer smo i minedavnoimalijednog malog Gandia sa čijim se je imenom obilno i dugo trgovalo. .. Ja napominjem historijsku činjenicu da je g. Gandi, god. 1929 u listu kojega je sam u= ređivao, ispričao svoju ličnu tragediju za koju je rekao daje već dugo vremena sam proživ- ljava uslijed prestupaka žene, brata i jednog svog učenika koji da svi izrabljuju njegovo ime. Kao moralan čovjek do- njegov- propovjedi i sva _nje- gova nauka ostali bez uspjeha. Gandi je iznio nadalje, da su ga sve njegove pri- staše prevarili, samo da bi došli do što većeg bogatsva. Njegov brat je s nekim prevar- nim kombinacijama stekao ve- like kapitale, isamo ime Ghan- di, spašava ga od progona vlasii Kod svoje žene našao je Ghandi velike svote _ no=- vaca, što ih je ona ušila u pojedine komade svo- jih haljina, da bi taj novac pred njim na taj način sakrila. Ghandi ne zna, na koji je način ona do- šla do tog imetka. Jedan od njegovih najvjernijih učenika oteo je svom najboljem prija- telju ženu itd. itd. Treba li ovome komentar? — Vaše je lice glatko... Vaš jeten sačuvan odlično... — To je isključiva za- sluga žileta ,,BEST“. Cijena r Din. po ko- mađu. Jedino skladište u Dubrovniku BOŽO ŠULIĆ, Plaća Kralja Petra.