pivćena u gotovu za, g SEK ma Cijena je ovom broju Din. 2.— I 183 jola 117 Decembra 1888 dala je na inju život Aleksandru Kara- iteviću Hrabra i Velika Saput- hu životu Petra Mrkonjića, ica, PobjedniRa i Oslobodioca: 117 Decembra 1888 rodio se odredila đa završi veliko ae ZEA ooo jo Sswage Ab da uavteži ihima narodnog bivstva bude IMar'i hrabar. Vladaoc, spfe- 1 da gleda u oči svakom; is- enju, kojem bude izložen Bov Narod i Njegova zemlja. vidnost je odredila Njega da mije generacije koja je onako bro prošla kroz krv i olovo je stigla cilju : OSLOBO- JU 1 UJEDINJENJU JEDNOKE- \VENACA. Veličinu toga amaneta sliva- je Kralj - Vođa sa odlikama sti 1 samopouzdanja, koje su govog Oca učinile Velikim i mrlim. On je u pravom času tupio djelu kojega će histo- označitikac početak JUGO- DVENSKOG RISORĐIMENTA. anas, na Njegov Rođendan su molbe |jupućene Presto- Svemogućeg i Jednog Boga Slovena, da nam Kralju po- dug život i zdravlje, da bi gao u potpunosti izvesti za- četo djelo NARODNOG PRE- RODA. | DA ŽIVI KRALJ-VOĐA! DA ŽIVI JUGOSLAVIJA! Ivo je treća i posljednja opomena dužnicima ZET IHKU po OKRENE! o o eve ENE UAE ERE Kr raljeVođa Rkojszmu je Provid-' st a skupocjenu tečevinu naj- I BRAĆE SRBA HRVATA E daju i izvjesni detalji ite dužnu pretpltt. DUBROVNIK, 15 DECERMBRA 1932 KEREEPSEROA PRIČI OCC AVA ZI Privredni i socijalni položaj Godina IV Zetske Banovine Od 5-og uključeno 8-og de- cembra 0. g. održana je na Ce- tinju važna konferencija, koja je uzela u pretres privredni i _so- Cijalni položaj naše banovine i mjere koje je potrebno predu- zeti u cilju poboljšanja. Poslije iscrpne rasprave, donešena je ezolucija koju radi njezine va- žnosti donosimo u cjelini. Rezolucija I Banski vijećnici, privrednici i pretstavnici radničkih ustanova Zet- ske banovine na zajedničkoj kontfe- renciji, održanoj na Cetinju, nakon podnešenih ireferata o privrednim i socijalnim prilikama i opsežne diskusi- je Ronstatuje, da je privrednii soci- jalni položaj Zetske banovine naro- čito težak, nesravnjeno teži nego u drugim Rrajevima zemlje. Pri rasmotrenju i detaljnom pro= učavanju svih momenata iz oblasti privrednogći socijalnog života 2 ske banovine, konferencija prije svega nalazi, da saobraćajne teško- će, odnosno nedostatak modernih komunikacija (željeznica i dobrih pu- teva) sprečavaju svaku mogućnost privrednog i socijalnog preporoda banovine. Zato je neodložna potre« ba, da se pristupi izgradnji već Ze ' projektiranih i zakonom davno osi« guranih željezničkih pruga, te pro- jektiranih državnih i banovinskih puteva kroz Zetsku banovinu tim pri- je, što se iu drugim Rrajevima dr- žave, gdje već postoji saobraćajna željeznička mreža, izgrađuju i u da- našnje doba pojedine željezničke pruge. Samo na taj način država će izvršiti svoju imperativnu dužnost, baziranu socijalnim, privrednim i na- cijonalnim obzirima prema jednom zapuštenom Rraju i. omogućiti mu razvitak na svim poljima ljudske aktivnosti. JI U tretiranju svih aktuelnih pri- vrednih i socijalnih pitanja i teško- ća, koje su prouzrokovale mučno stanje s gledišta privrednog i finan- sijkog, konferencija jednodušno i naročito ističe sljedeće: a) Prvenstveno je potrebito za- štititi zemljoradnički stalež. Postojeći Zakon o zaštiti zemljoradnika kao i predloženi nacrt istog, koji se. već pretresa u Narodnoj skupštini, pot- puno promašaju svoju svrhu, te u miesto pomoći, stvaraju ozbiljne po- remećaje u narodnoj privredi. Zbog toga konferencija traži, da se_novi Žsvonski proččekat izmijeni, tako đa se u isti unesu i zakonske odredbe, koje će pravično voditi računa i o ostalim privrednim granama, Roje su posljedicama ovog Zakona neminov- no pogođene, te i zakonske odred- be koje će istodobno shodnim za- konskim sekcijama isključiti i one- mogućiti zloupotrebe sa strane onih kojima takva zaštita nipošto nije potrebita ili nijesu stvarno prezadu- ženi. Dosljedno tome traži i to da se predviđene konferencija zakon- ske odredbe o zaštiti zemljoradnika i ostalih privrednika podjednako protegnu ina dosada privilegovane novčane zavode i da se istodobno hilno donese zakon o zaštiti ulagača. b) Narodna banka Kraljevine Jugoslavije, Državna hipotekarna banka i Poštanska štedionica treba da ispitaju mogućnost za dodjeli- vanje novih kredita u cilju oživlja- vanja privrednih radinosti iusposta- vljanja normalnog funkcionisanja kod solidnog bankarstva, a svaku pomi- sao na redukciju ranije određenih kredita odbaciti, jer bi bila od vrlo štetnog djejstva u današnjoj izrazitoj novčanoj oskudici. Ponaosob Na= rodna banka Kraljevine Jugoslavije treba da učini olakšice u regulisa- vanju dospojelih mjenica zamjenom novih uz plaćanje kamata. v) Državna hipotekarna banka i Privilesovana agrarna. banka poze vane su, da učine olakšicu u pla- ćanju dospjelih anuiteta na hipote- karne kredite a u cilju sprečavanja prodaje nepoRretnosti za +rištavne cijene, r) Kamatnu stopu i aktivnu i pasivnu i zvaničnu i privatnu treba svakako sniziti i prilagoditi je da- našnjim privrednim prilikama, d) Egzekutivnu naplatu državnih i samoupravnih dažbina potrebito je izbjegavati u slučajevima u kojima se ne mogu realizovati ni troškovi egzekucije. a kamoli postići neki fi- nansiski efekti. Nastavak na 2 strani Odjek zagrebačkih ,punktacija“ Gotove su i geograf karte nove velike Mađarske — Fašisti likuju Kako se je moglo i očekiva- ti ,punktacije“ g Mačka 1 kom- panije naši su mađarski 1 itali- janski prijatelji“ primili sa naj- većim zadovoljstvom i odmah pristupili poslu — kasapljenju na naš račun. — Povodom toga Politika“ piše: .. Prije nekoliko dana objavljen je plan o novoj političkoj podje- li Srednje Evrope. Danas se ve“ toga plana. aviereni nesumljivo u “ostvarenje? njihovih revizionističkih snova, već i zva- nično, putem geografskih karata, objavljaju granice, koje bi im tre- bala da donese revizija. Trianon- skog ugovora. Prema tim grani: cama, cjela Transilvanija, sik cjela Slevačka, pa čak i je sa dio naše teritorije imali bi da pripadnu Mađarskoj. Tvrdi se 1 neminovno nešto više, Predsjednik g. Gem- beš, kažu peštanski dopisnici stra- nih listova, po povratku iz Rima izjavio je, da će iduća 1933 go- dina, biti godina revizije ugovo- ra o miru. Svojom izjavom g. Gembeš kao da je potvrdio tač- nost i dupunio obavještenja g. Uikama Stida o postojanju plana. 'Forinska ,,La Stampa' do- nosi vijest iz Beča pod naslovom : ,Srpsko - hrvatska opozicija u Zagrebu otvoreno negira jugo- slovensko jedinstvo iz 1918“ — iznoseći, da je na sastanku pret- stavnika bivše seljačko-demokrat- ske koalicije pretsjedao Radić, a prisutni su bili Maček, Trumbić, Predavec, Budak i Žanić, i onda Pribičevićevi pristalice |Krizman, Vilder, Kosanović, Bošković 1 Kecmanović. U primljenim rezo- lucijama da se traži povratak na # ; vog stanje 1918 i da to dokazuje, da oni isti elementi, koji su 1918 glasali za jugoslovensko jedinstvo, hoće da se vrate unatrag za _I4 godina. I ostala talijanska štam- pa podgrijava ,,puuktacije“ svo- jim shvatanjem, koje je naravno na štetu našem narodu i našoj državi. Gospoda, koja su stvarala ,punktacije“ ili nisu bila svijes- na posljedica, do kojih vode te punktacije, shvaćene ozbiljno, ili su bila svijesna, Ako nisu, onda ne spadaju u politiku, koja je jedan vrlo ozbiljan posao. a ne posao neodgovornih i neubrojivih elemenata, a ako jesu, onda su spremni da podnesu odgovornost pred narodom i pred historijom za posljedice, koje bi mogle nas- tati od njihova rada.