(e pPlaćena u gotovu a a ROJ 166 — 7 RAI TARA ATENA Predsjednik Kr. Vlade &. Dr ian Srškić,. održao je pred ite: liko dana na zajedničk ti narodnih poslani gra jedan značajan ekspozej u jemu su ocrtana gledišta Kr, ale 1 njezin program za naj- i period rada. U izjavama g Dr Srškića ještaju se novi zahvati u naš javni 1 politički život kroz no- szakone, kroz koje ima da Moteče liberalniji duh. To bi 0 početak mirne evolucije koju Mređuju dogođaji i činjenice Wstale od 6. januara do danas. lzvitak naših unutrašnjih prili- bh odrediti će način 1 tempo te solucije. U ovom vremenu, u prova. Bnju svega što kroz evoluciju imi da d đe, jasno je da su 1 k is- Nučeni svi eksperimenti, koji i- iju plamenski il(_ konfesi nal- arakter, pak u tom praveu e predsitednika.. Kr. Vlade dopuštaju sumnju. ,, Ustav — bje Dr Srškić — davši je: beralan okvir za. razvitak čkoj sjed-. KA T sena-' a g? j #5 oNALQGOKE, \. Državno : a ' a Va VL eno osle mniiso senat — > rasa 9 hn mem 7 a ho ZANA K S t : Tubrovnik š H i eV it H IvG6GDOBE SK: e Cijena je ovom hpoju Din. 2.— ' “ NA NM e i i 2 pramen i Ke ka he zdravog Političkog života utrrdio JE neke nevromjenjive osno državne zakone, sve one teko Sestojanuarskog režima, koje rantuju, da.jedinstvo narodno oblik državnog uređenja stoje vazda van svake političke po- Sodbe, van svake diskusije i da se naš budući* partijsko-poli- lički život samo pod tim uslovi- ma može razvijati da pretstavlja opasnost za ova ista- knuta načela.“ Nadalje, kada se bude mijenjao zakon o zborovi- vne vine ga- 1 ma 1 udruženjima, mijenjat se može samo tako ,,da svaka bu- duća partijsko-politička organi- zacija pruži svojim programom Svojim radom, garanciju, da će djelovati samo kao integralna ju- goslavenska = partijska zacija. ' | Ništa manji značaj ima pita- ne dekoncetracije 1 decentrali- zacije, koja ima da nas uvede u široke banovinSke .samouprave sa proširenom vlasti bamnovinskih vijeća. Vlast treba da bude bliža organi- nikad ne“. evoluciju Godina IV | da izaberu ljude koi su narodu o nepovoljna iskustva jer smo .sentimentalnosti, "$l. Tako smo se često onajbliži i koji najbolje poznaju Prilike. Mora se priznati, da smo u tom pravcu do sada imali dosta na tim mjestima vidjeli muogo onih koji su tamo došli iz izvjesnih obzira; sad radi političke taktike : sad “radi lokalnih osjetljivosti, honoriranja i susretali sa računđijama, koji su se znali odlično pretvarati i paradirati sa KU ultrapatriotskim frazama. [va evolucija 1 | Mi smo uvjereni, da će zdra- u .tom pravcu stvoriti nove prilike i nov duh To je nužno i radi učvršćava- onja državne ideje 1 jačanja vje- ire -u državu. Birokracija u naro- ;dnoj samoupravi obično pokvari .0sva dobra pregnuća 1 osuđuje po onim a hanoyi će imati dužnosti dhežečaztinijivo: namjere onih koji vođe 1 stvaraju. A “na- rod je uvjek gotov da više pro- 1: koji pretstavlja- ju državnu vlast nego po ičemu drugomti što mu je iu = daleko | Prvi broj , Jugoslavenske Re- a glasnika Saveza Jugoslaven- ih akcija, objavio je velik pro- lamni članak koji daje cjelo- Ipni prikaz borbe jugoslaven- ših plemena za“ osl.b đenje 1 iedinjenje. Poslije uvoda u fme se govori o pobjedi prin- a nacionaliteta nad principom miteta, Koji je zastupala Au- 4, ok R.'“ veli: AUSTRIJA I SLOVENI Posle ujedinjenja Italije mačke, koje je ostvareno u i protiv Austrije, postalo je vensko pitanje njenim osnov- im problemom. Aumstrijaje htje-| dai to pitanje rješi silom, ečavajuči osl bođenje i ujedi- lenje potlačenih slovenskih na- Ka, provađajući ent islovensku unutrašn u spoljnu litiku. “Tom naopakom politi M Austrija je neminovno mo“: je. slovene i do- tiih do spoznaje, da im ne: iL pa toj slovenskoj s lidarnosti. renu spoljne poli PVE ido | joćelu sa sistematskih Po svih nacionalnih Ci i. jugu a protiv Srbije je konsekventnu GI : očAustrija je svojom skom politikom stavljala na Jugu mjesta u okviru austrijske | vei da im je jedini spas u. La nacionalne ljude.. Svojim p jemonta 1 Austrije. Na provela agresivnu politiku da ju politički 1 ekonomski uguši. Kao opsjednuta: Austrija je na svim linijama provocirala Jugoslavene, udešavala je afere 1 procese, fal- sifikovala dokumente, postavljala komesare, proganjala i zatvarala ostup- cima izazvala je podzemni i nađ- zemni jugoslavenski nacionalni revolucionirani pokret. GENERACIJA JUGOSLO- VENSKIH NACIONALNIH REVOLUCIONARA Ponavljala se je istorija kar- bonarskog pokreta i sukoba Pi cjelom Jugu je nastala prava uzbuna protiv Habsburga 1 1iije nikakvo čudo da je u toj napetosti 1 ne- snosnoj atmosferi došlo do eks- plozija i sudbonosnih zapleta. | provokator- državljane pred svoje ovlaštite J između prepo- dilemu da biraju rođene Srbi e, pod vodstvom na- rodne dinastije 1 podmukle anti- slovenske Austrije Habsburga. Odluka zaista.nije bila teška, 1 sve šta je bilo nacionalno Svj: sno opređelilo se je za jugoslo- venski Pijemont. , Kada je Srbija u balkanskom ' : ju vidovala vladavinu Tura- ratu likvidos ka u Evropi, < nadu u sve svjes i strije da sada dolazi na red bolesnik na Dunavu. U to isto- rijsko duba uoči svetske konfla- ona je time ulila. esne Slovene. Au-. Cija jedne generacije gracije u. neoslobođenom Slovenskog Juga djelu od Soče do žojane, od Danava do. Jadrana odrasla je 1 politički sazrela generacija jugoslavenske nacio- nalističke revolucionarne “< Omla- (dine. Ta je omladina došla prva vojska, kao nosilac nu iz Srbije, Crne. Gore “1 čanskih krajeva, da izvrši do pune svjesti da je nastupio istorijski momenat definitivnog obračuna Jugoslovena sa Austri- jom i perfidnom habsburškom dinastijom. I ta je omladina od reči prešla na djelo pod paro- lom: Austriam esse delendatm! POBJEDA RATNIKA I PO- RAZ POLITICARA Pod vodstvom Regenta Alek- sandra naš je narod bio za vre- me rata ujedinjen vojnički. Iz srbijanskih, crnogorskih 1 dob- rovoljačkih pukova stvorena je jedna organska cjelina: jugoslo- venska narodna vojska. Ta _ je jugosloven- ske narodne 1 državne misli, svojom pobjedom ostvarila vje- kovni san i zavjetnu misao jugo- slovenskog naroda. Po izvojeva- onoj pobjedi preuzela je ostvare- nu državu u svoje ruke politika i njoj je stavljeno u dužnost da u miru 1 punoj slobodi organi- zuje državu i ujedini politički, da izgradi jednu organsku cjeli- pre- opšti preporod naroda 1 omogući tri- umfalan uspon nove mlade ju- goslavenske države. Svršetak na 2 strani 2 Perom i olovkom Aquila grifasna che per pili divorar eon due beechi la magna,.. Podsjećamo naše čitatelje na stav kojega smo u. svoje. vrijeme auzeli prema izviesnim. moRkušajima; (da se u vjerske manitestacije- uvlači ordinarna politika koja unižava naj- | veće vjerske svetinje našeca naroda i stvara zlu krv, protivno jasnih na- (čela nauke Krisla Kralja. ino: zar nije svetogrde postavili Sa slikom koju donosimo hoće- mo da pokažemo kako je austrijska kamarila bila preuzetnai bezobzirna u iskorišćavanju vjerskih svetinja svojih podanika. Radi se o brošuri koja je u Dubrovniku bila izdana prigodom RBuharistijskog Kongresa u Beču. Naša slika prikazuje naslovnu stranu. Pogledajte i kažite nam iskre= sli- Ru Pokaznice sa Presvetom Euhari- stijom na prsa grdne ptice grabilice između njezinih panđa i dvostrukog |. strvinarskog kljuna? . Bogu hvala ovakova su huljenja i ponizujuća iskorišćavanja danas | nemoguća u našoj nacionalnoj drža- (vi. Danas niko ne želi slična | našanja, makariu državotvor OpO=: smislu. Mi Hrvati katolici danas slobo- dno slavimo Euharistijskog . Kralja kako hoćemo i koliko hoćemo, bez, nametnug ,,sunca' koje je nekad gori- ;jalo neku našu žalosnu braću u bri- lu Habzburških delikvenata. Kiniv u Dubrovniku. Tu su kosti prijašnjega grada: Mree gledaš, što su bez pokrova, | Zenica ti na prah njihov pada. Ti u prahu čitaš do sto jada, Sto lukavih senatskih osnova, Kako se je ponizila vlada, Pa se opet povisila nova. Vjerovo je gradu Osmantija, “ .Senatar je kao hitra lija: »U haznu bi krv našu predali znali!“ * a Da je zlato, kad bi jadni I Dubrovnik kao mudra zmij Osuši se — sebi on dolija. ._ VI V. Vukasović