(e pPlaćena u gotovu
a a

ROJ 166 — 7

RAI

TARA ATENA

Predsjednik Kr. Vlade &. Dr
ian Srškić,. održao je pred ite:
liko dana na zajedničk
ti narodnih poslani
gra jedan značajan ekspozej u

jemu su ocrtana gledišta Kr,
ale 1 njezin program za naj-
i period rada.

U izjavama g Dr Srškića
ještaju se novi zahvati u naš
javni 1 politički život kroz no-
szakone, kroz koje ima da
Moteče liberalniji duh. To bi
0 početak mirne evolucije koju
Mređuju  dogođaji i činjenice

Wstale od 6. januara do danas.
lzvitak naših unutrašnjih prili-
bh odrediti će način 1 tempo te
solucije.

U ovom vremenu, u prova.
Bnju svega što kroz evoluciju
imi da d đe, jasno je da su 1

k

is-
Nučeni svi eksperimenti, koji i-
iju plamenski il(_ konfesi nal-

arakter, pak u tom  praveu
e predsitednika.. Kr. Vlade
dopuštaju sumnju. ,, Ustav —

bje Dr Srškić — davši je:
beralan okvir za. razvitak

čkoj sjed-.

KA T sena-'

a

g? j #5
oNALQGOKE,

\. Državno

: a ' a Va VL eno osle mniiso senat — > rasa 9
hn mem 7 a ho
ZANA K S t : Tubrovnik š

H

i eV
it

H IvG6GDOBE SK: e
Cijena je ovom hpoju Din. 2.—

' “ NA NM e i

i
2 pramen i Ke
ka
he

zdravog Političkog života utrrdio
JE neke nevromjenjive osno
državne zakone, sve one teko
Sestojanuarskog režima, koje
rantuju, da.jedinstvo narodno
oblik državnog uređenja stoje
vazda van svake političke po-
Sodbe, van svake diskusije i
da se naš budući* partijsko-poli-
lički život samo pod tim uslovi-
ma može razvijati da
pretstavlja opasnost za ova ista-
knuta načela.“ Nadalje, kada se
bude mijenjao zakon o zborovi-

vne
vine
ga-

1

ma 1 udruženjima, mijenjat se
može samo tako ,,da svaka  bu-

duća partijsko-politička  organi-
zacija pruži svojim programom
Svojim radom, garanciju, da će
djelovati samo kao integralna ju-
goslavenska = partijska
zacija. ' |
Ništa manji značaj ima pita-
ne dekoncetracije 1  decentrali-
zacije, koja ima da nas uvede
u široke banovinSke .samouprave
sa proširenom vlasti bamnovinskih
vijeća. Vlast treba da bude bliža

organi-

nikad ne“.

evoluciju

Godina IV

| da izaberu ljude koi su narodu

o nepovoljna iskustva jer smo

.sentimentalnosti,
"$l. Tako smo se često

onajbliži i koji najbolje

poznaju
Prilike.

Mora se priznati, da smo u
tom pravcu do sada imali dosta
na
tim mjestima vidjeli muogo onih
koji su tamo došli iz izvjesnih

obzira; sad radi političke taktike :

sad “radi lokalnih osjetljivosti,
honoriranja i
susretali
sa računđijama, koji su se znali

odlično pretvarati i paradirati sa

KU ultrapatriotskim frazama.

[va evolucija 1

|

Mi smo uvjereni, da će zdra-
u .tom pravcu
stvoriti nove prilike i nov duh
To je nužno i radi  učvršćava-

onja državne ideje 1 jačanja  vje-
ire -u državu. Birokracija u naro-
;dnoj samoupravi obično pokvari

.0sva dobra pregnuća 1

osuđuje po onim

a hanoyi će imati dužnosti dhežečaztinijivo:

namjere

onih koji vođe 1 stvaraju. A “na-
rod je uvjek gotov da više pro-

1:

koji pretstavlja-
ju državnu vlast nego po ičemu
drugomti što mu je iu = daleko

| Prvi broj , Jugoslavenske Re-
a glasnika Saveza Jugoslaven-
ih akcija, objavio je velik pro-
lamni članak koji daje  cjelo-
Ipni prikaz borbe  jugoslaven-
ših plemena za“ osl.b đenje 1
iedinjenje. Poslije uvoda u
fme se govori o pobjedi  prin-
a nacionaliteta nad principom
miteta, Koji je zastupala Au-
4, ok R.'“ veli:

AUSTRIJA I SLOVENI
Posle ujedinjenja Italije
mačke, koje je ostvareno u
i protiv Austrije, postalo je
vensko pitanje njenim osnov-
im problemom. Aumstrijaje htje-|
dai to pitanje rješi silom,
ečavajuči osl bođenje i ujedi-
lenje potlačenih slovenskih na-
Ka, provađajući ent
islovensku unutrašn u spoljnu
litiku. “Tom naopakom politi
M Austrija je neminovno mo“:
je. slovene i do-
tiih do spoznaje, da im ne:

iL

pa

toj slovenskoj s lidarnosti.

renu spoljne poli
PVE ido |
joćelu sa sistematskih Po
svih nacionalnih Ci i.
jugu a protiv Srbije je

konsekventnu GI :
očAustrija je svojom
skom politikom stavljala na Jugu

mjesta u okviru austrijske |
vei da im je jedini spas u.

La

nacionalne ljude.. Svojim p

jemonta 1 Austrije. Na

provela agresivnu politiku da ju
politički 1 ekonomski uguši. Kao
opsjednuta: Austrija je na svim
linijama provocirala Jugoslavene,
udešavala je afere 1 procese, fal-
sifikovala dokumente, postavljala
komesare, proganjala i zatvarala
ostup-
cima izazvala je podzemni i nađ-
zemni jugoslavenski nacionalni
revolucionirani pokret.

GENERACIJA JUGOSLO-
VENSKIH NACIONALNIH
REVOLUCIONARA

Ponavljala se je istorija kar-
bonarskog pokreta i sukoba Pi
cjelom
Jugu je nastala prava uzbuna
protiv Habsburga 1 1iije nikakvo
čudo da je u toj napetosti 1 ne-
snosnoj atmosferi došlo do  eks-
plozija i sudbonosnih zapleta.
| provokator-
državljane pred

svoje ovlaštite
J između prepo-

dilemu da biraju
rođene Srbi e, pod vodstvom na-
rodne dinastije 1 podmukle anti-
slovenske Austrije Habsburga.
Odluka zaista.nije bila teška, 1
sve šta je bilo nacionalno Svj:
sno opređelilo se je za jugoslo-
venski Pijemont. ,

Kada je Srbija u balkanskom

' : ju
vidovala vladavinu Tura-

ratu likvidos
ka u Evropi, <
nadu u sve svjes i
strije da sada dolazi na red
bolesnik na Dunavu. U to  isto-
rijsko duba uoči svetske konfla-

ona je time ulila.
esne Slovene. Au-.

Cija jedne generacije

gracije u. neoslobođenom
Slovenskog Juga

djelu
od Soče do

žojane, od Danava do. Jadrana

odrasla je 1 politički sazrela
generacija jugoslavenske  nacio-
nalističke revolucionarne “< Omla-

(dine. Ta je omladina došla prva

vojska, kao nosilac

nu iz Srbije, Crne. Gore “1
čanskih krajeva, da izvrši

do pune svjesti da je nastupio
istorijski momenat definitivnog
obračuna Jugoslovena sa Austri-
jom i perfidnom habsburškom
dinastijom. I ta je omladina od
reči prešla na djelo pod  paro-
lom: Austriam esse delendatm!

POBJEDA RATNIKA I PO-
RAZ POLITICARA

Pod vodstvom Regenta Alek-
sandra naš je narod bio za vre-
me rata ujedinjen vojnički. Iz
srbijanskih, crnogorskih 1 dob-
rovoljačkih pukova stvorena je
jedna organska cjelina: jugoslo-
venska narodna vojska. Ta _ je
jugosloven-
ske narodne 1 državne misli,
svojom pobjedom ostvarila  vje-
kovni san i zavjetnu misao jugo-
slovenskog naroda. Po izvojeva-

onoj pobjedi preuzela je ostvare-

nu državu u svoje ruke politika
i njoj je stavljeno u dužnost da
u miru 1 punoj slobodi  organi-
zuje državu i ujedini politički,
da izgradi jednu organsku cjeli-
pre-
opšti
preporod naroda 1 omogući tri-
umfalan uspon nove mlade ju-

goslavenske države.

Svršetak na 2 strani

2

Perom i olovkom

Aquila grifasna

che per pili divorar eon

due beechi la magna,..

Podsjećamo naše čitatelje na
stav kojega smo u. svoje. vrijeme

auzeli prema izviesnim. moRkušajima;

(da se u vjerske manitestacije- uvlači

ordinarna politika koja unižava naj-

| veće vjerske svetinje našeca naroda

i stvara zlu krv, protivno jasnih na-

(čela nauke Krisla Kralja.

ino: zar nije svetogrde postavili

Sa slikom koju donosimo hoće-
mo da pokažemo kako je austrijska
kamarila bila preuzetnai bezobzirna
u iskorišćavanju vjerskih svetinja
svojih podanika. Radi se o brošuri
koja je u Dubrovniku bila izdana
prigodom RBuharistijskog Kongresa u
Beču. Naša slika prikazuje naslovnu
stranu. Pogledajte i kažite nam iskre=
sli-
Ru Pokaznice sa Presvetom Euhari-
stijom na prsa grdne ptice grabilice
između njezinih panđa i dvostrukog

|. strvinarskog kljuna?

. Bogu hvala ovakova su huljenja
i ponizujuća  iskorišćavanja danas

| nemoguća u našoj nacionalnoj drža-

(vi. Danas niko ne želi slična
| našanja, makariu državotvor

OpO=:
smislu.

Mi Hrvati katolici danas slobo-
dno slavimo Euharistijskog . Kralja
kako hoćemo i koliko hoćemo, bez,
nametnug ,,sunca' koje je nekad gori-

;jalo neku našu žalosnu braću u bri-

lu Habzburških delikvenata.

Kiniv u Dubrovniku.

Tu su kosti prijašnjega grada:
Mree gledaš, što su bez pokrova,
| Zenica ti na prah njihov pada.

Ti u prahu čitaš do sto jada,
Sto lukavih senatskih osnova,
Kako se je ponizila vlada,
Pa se opet povisila nova.

Vjerovo je gradu Osmantija, “
.Senatar je kao hitra lija:
»U haznu bi krv našu predali

znali!“ *
a

Da je zlato, kad bi jadni
I Dubrovnik kao mudra zmij
Osuši se — sebi on dolija.

._
VI

V. Vukasović