ok
“e sile kao vrhovni ideal; sve ono

KJ

Sd

I a

UDfOvaika #
RySposnar.
sai DOK

jd ver
di

onalne države već u prvim dao
lima njezinog bivstva. Ono što
čitave generađije u svijesti

0 se je u oduševljenju gradilo
svaralo, da se na kraju isku-
Mg kivi -— Sve je to bio ka-
# da ogorči jedan nemogući
stem, produkt egoizma jedne
rofane i zločinačke epohe  par-
mnluka kada je partija bila i
Mog i Otačbina, a partijska  le-

op). Moa : 1 3 :
znih toji mosi časti, vlasti 1 masti, pa
orafi kk i — kazneni imunitet.

svoj
obi-

njebi. :
Strana štampa o nama

Ekonomska važnost Jugosl
| Sredozemnog mora

Dokrajčeno je ,,zlatno doba“
fidovdanskog Ustava kada su
jesni današnji opozicionari za-
očeli stvarnu sahranu našeg na-
ijonalnog ideala i građanskih
bboda radi kojih danas farizej-
iki prevrću očima. Sestojanuar-
ki režim prekinuo je tolika zla

| lade &. Dr Srškić navjestio je
Wonašanje novih zakona koji će
Mmjeniti političke zakone koji

m prestavljali ograničenje poli-

ličkih sloboda, ali nisu bili do-

odešeni kao cilj već samo kao
oredstvo za postignuće cilja. |
Mi ćemo se posebno | baviti

itanjem novih zakona koji ima-
ju da zagarantuju političke  slo-

dode. Danas konstatujemo da za

aš unutrašnji mir i konsolida-

| paralizovali Sh ožitotrnaše na. |

itimacija najpouzdaniji talisman

Dei 28 zadovoljenje najširih na-
rodnih slojeva ima primarnu važ-
nost pitanje dekoncentracije vlas
ti, koju treba više približiti na-
rodu i omogućiti nu da svoje
potrebe riješava na mjestu, koje
mu je pri ruci s obzirom na 1o-
kalne prilike i razvoje. To je. ti
ostalom bila svrha i cili zakona

ouprav. područja od 3 oktobra
1929 po kojemu je zemlja podi-
jeljena na banovine. Ali ne sa-
mo da do sada nije bilo traga
stvarnoj dekoncentraciji, nego
smo iz dana u dan bili svjedoci
pojava koje utvrđuju, da mjnis-
tarska birokratija grčevito brani
svoje ,,mnadležnosti“ i na“ razne
načine ometa pravilno ,sprovađa-
nje načela dekoncentracije.
Kakav je bio stvarni efekat
toga stanja bilo bi nemoguće pri-

U ostalom čemu to dokazivati
kad i onako malo ko od nas ni-
je imao prigodu dato na koži os-
jeti.
Banška vlast bila je svedena
na karakter jednog sreskog  na-

čelstva kako je oto iskreno
priznao <: g. Dr. Srškić.

Dovoljna je naromenuti
kako je zakonom o općem  up-
rav. postupku oduzeto svako pra-
vo banu da donosi definitivna
riješenja po pitanjima koja spa-
daju u njegovu nadležnost. U
okrnjavanju banske vlasti 1 kom-
pliciranju postupka koji ždere 1

UBROVAČKA |

| BROKRACJ

O nazivu 1 podjeli Kraljevine na |

kazati u jednom običnom članku.

Cijena je ovom broju Din. 2.—

.

Godina EV

oNovac 1 vrijeme, a često 1 egzis-
otenciju i život građana, ministar
oska je birokratija znala poći. do
granica ludosti. Ministarstva su
ose čak bavila dopustom  banskih

činovnika i određivanjem dana

Šer će se školska djeca baviti [atinsku rečenicu, upravo njezin du-

| blji značaj, duboko osjećaju i
| ski provede u prvom redu i najbo-

pošumljivanjem; Ministarstva su
diktirala komu se ima izdati ova
\ili ona koncesija, ma da je to

ijedno čisto  diskreciono pravo
[0 bana. I dok su tako trice 1 po
oneki računi okupirali ministar-

stva, na hiljade ljudi trebalo je
da moljaka i dase finansijski
uništava, dok mu bude riješena

stvar na koju ima pravo po za-
konu. Tako je n&€ samo kođnas,
nego i u svijetu postalo prover-
bijalno ono naše ministarsko
sutra“ radi kojih nas Francuzi
zovu ,la nation de  siitra“ (la
nosion de sitra).

ćim zadovoljstvom pozdravljamo
izjave g. Dr Srškića u dubokom
uvjerenju da će slijediti djela
koja, dekoncetraciju uvode u ži
vot:. Kao poslijedica“ administr,
dekoncentracije doči će i izvjes-
na samostalnost banskih finansija
o čemu Ministar finansija  izra-
đuje zakonski predlog. Na taj
način mi ćemo biti oslobođeni
od tolikih nepopularnih i nepra-
vednih taksa, a u isti čas sma-
njiti će se rashodi u držav. bu-
đetu u koliko poslovi sa Mini-
starstva budu < prenešeni na
banovine.

| GER

| Italijanski list ,,Gazzetta del

[ezgogiorno“ pod naslovom », l

Museo Commerciale di Beograd e

Malome savršenstvu, U i
danju koje pretstavlja naš 2
oGgOvački muzej u Beograđu,

h fiera del levante“ donosi je-
lan veliki članak sa fotografija“
na u kome se opširno govori 9
lišem trgovačkom muzeju, eko:
lomskoj strukturi Jugoslavije
Važnosti trgovačkih veza S miome
ta Italiju. IJ početku članka go-
Vori se oduševljenim tonom O
luksusnom

(ina jugoslovensku privredu. Pr

oslavi-

pruža Jugo-

m

amen statistike, 1 pre“.

eko-

njena pr:

slaviji za uspješno ustupanje na
na sajmu, on između ostaloga
kaže o riašoj zemlji 1 ovo:
Jugoslavija, što se u ostalom

može vidjeti i u beogradskom
trgovačkom niuizeju, zahvaljujući
tehničkim napredcima došla je
do tog stepena ekonomskog ra-
zvitka da može zadovoljavati ne.
samo potrebe unutrašnje  potro-
šnje nego 1 snabdjevati svojim
proizvodima obilno svetsko trži.
šte: naravno, da naročitu važnost
u tome pogledu ima njena po-
ljoprivreda. Na jednom teritoriju
od 24 milijuna“ 849 eta
425 hektara obrađeno je 11 .
lijona i 500 hiljada hektara, i.

Slo lo «sačinjavaju ogromni
46") ostalo >

kompleksi šuma čije bogatstvo i

raznolikost našlo je u pridje jedan
neobično zanimljiv odjelja anje
Govoreći zatim dosta opširno
o procentualnom raspoređaju .
mljišta na pojedine grane go zA
privrede pisac nastavlja: sv

avije u bazenu

ovo nacionalno i neobično dobro
dukumentovano sa pojedinostima
vrlo poučnim izloženo je u  to-
me odličnom muzeju. Divna je
zaista žetva žitarica koje  pred-
stavljaju 82'18% proljetne žetve;
povrća ima 1'30%, industrijalnih
biljki 2% a cvjeća r'25%%.

Iz vidljivih razloga ne mogu se za-
ustavljatina pojedinostima Ipak ne
mogu prečutati važne zbirke indus-
trij. biljkii njiko:ih deriva a, čije
obrađivanje u poljoprivrednom
gospodarstvu Jugoslavije zauzima
drugo mjesto i snabdjeva neop-
hodnim sirovinama važne grane
radinosti. Zaista 1929 izvoz ka-
napa i užarije dosegao je 141.523
kvintala po težini i 128,100.000
dinara po vrijednosti.  Sečerna
repa obrađivana je 1929 na jed-
noj površini od 61.000 hektara
a njena žetva iznela je 9,293.000
kvintala te je njome | opskrblje-
no osam velikih šećernih rafine-

Svršetak na 2 strani

|
|
|

. Perom i olovkom

Putu nebo nij : za sve jednak...

Piše nam prijatelj iz Pelješca!

. Postoji u svijetu izvjesni moralni aR-
osiom po kojemu, poslije groba pre-
ostaju sve razlike i opreke koje u ži-

ovotu obično dijele ljude. Odatle i
ona latinska ,,de  mortuis nihil nisi
'bene. ..

Ja sam nekada mislio, da ovu

istin-

lje naši duhovni pastiri. Zato je mo-
je iznenađenje bilo veliko Rad sam
doznao da župnik u Orebiću misli
drugačije.

Evo u čemu je stvar( U Orebi-
ću ljetuje gđa Dr Zagorka Ristić,
supruga Dr Jovana Ristića, iz Beo-
grada. Nesreća je htjela da joj sera-
zboli kćerka i da umre. Gđa Ristić
imala je dosta prigode da osjeti naj-
dublje saučešće i pažnju mještana,
posebno pak Općine koja je bes-
platno ustupila grobnicu. Mještani su
se obratili također svom župniku sa
molbom da odredi, da preko sahra-

\ne Rleca zvono župne crkve. ZupniRk
:je odgovorio da to ne može učiniti

L s] 1 pdiš: ; o0jer je djevojčica pravoslavne vjere
Z Ovi razloga mi Sa najve- | Naravno, prečasni bi inače počinio

— svetogrđe i povrijedio pravila

| internacionale op. ur.)

i

i
i
U

ll
1

Ipak pučanstvo. je u velikom
broju prisustvovalo sahrani  djevoj»
čice i tako demantovalo prerevnu
interpretaciju crkwenih Ranona.

Kupujući palate i zlatna
naliv pera. , .

Beogradski ,Rad i trud“ pišući
o radničkim komorama i okružnim
uredima, veli između ostalog:

Imamo oRružne urede za radnič=
ko osiguranje i radničke —Romore.
Ti naši okružni uredi, i ako suza 10
godina izvukli od radnika i privrede
oko 2 milijarde dinara, danas su do-
gurali do _ milijonskih deficita i do
bankrotstva. A radničke komore,
kupujući palate sa najluksuznijim Ron-
forom i zlatna pera za svoje  čino-
vnike. Za devet komada naliv pera
naša je radnička komora izdala tri
hiljade dinara. A svega tri hiljade
plaćeno je za siromašne nadnice
gladnim i besposlenim radnicima.

Ovo je samo jedan detalj koji
je dovoljan da okarakteriše naše
stanje i naše doba.

Jedna poruka g. Huveru u — desetercu

Dolar

Nema muke do pustih doloral
Kud se kreneš dolar tebe mori,
On svijetu drugi svijet stvara,
Svud se čuje da se o njem gbori.

Uz dolare ljudi su opori,

Dolar srce 1 dušu obara,
Ameriku svak ponizno dvort,
Za dolarom vas se svijet. stara...

Skoro dolar svemoguć je bio,
“Taj je kumir ljude veselio,
A sadana._ Amerika pade.

I sav svijet s Amerikom stade:
Ko je negda dolare brojio,
Mislio je: Svijet sam predobio!

10. VIJI. 1932. Vid V, Vukasović.

Dr Lujo Fouque, liječnik u
Dubrovniku je preselio svoju privatnu ambu«
lantu u ulicu Petilovrijenci br. 1, I. kat, te će
od 1. septembra primati dnevno od 10 — 11
sati u jutro.

ho riza a

ia