ok “e sile kao vrhovni ideal; sve ono KJ Sd I a UDfOvaika # RySposnar. sai DOK jd ver di onalne države već u prvim dao lima njezinog bivstva. Ono što čitave generađije u svijesti 0 se je u oduševljenju gradilo svaralo, da se na kraju isku- Mg kivi -— Sve je to bio ka- # da ogorči jedan nemogući stem, produkt egoizma jedne rofane i zločinačke epohe par- mnluka kada je partija bila i Mog i Otačbina, a partijska le- op). Moa : 1 3 : znih toji mosi časti, vlasti 1 masti, pa orafi kk i — kazneni imunitet. svoj obi- njebi. : Strana štampa o nama Ekonomska važnost Jugosl | Sredozemnog mora Dokrajčeno je ,,zlatno doba“ fidovdanskog Ustava kada su jesni današnji opozicionari za- očeli stvarnu sahranu našeg na- ijonalnog ideala i građanskih bboda radi kojih danas farizej- iki prevrću očima. Sestojanuar- ki režim prekinuo je tolika zla | lade &. Dr Srškić navjestio je Wonašanje novih zakona koji će Mmjeniti političke zakone koji m prestavljali ograničenje poli- ličkih sloboda, ali nisu bili do- odešeni kao cilj već samo kao oredstvo za postignuće cilja. | Mi ćemo se posebno | baviti itanjem novih zakona koji ima- ju da zagarantuju političke slo- dode. Danas konstatujemo da za aš unutrašnji mir i konsolida- | paralizovali Sh ožitotrnaše na. | itimacija najpouzdaniji talisman Dei 28 zadovoljenje najširih na- rodnih slojeva ima primarnu važ- nost pitanje dekoncentracije vlas ti, koju treba više približiti na- rodu i omogućiti nu da svoje potrebe riješava na mjestu, koje mu je pri ruci s obzirom na 1o- kalne prilike i razvoje. To je. ti ostalom bila svrha i cili zakona ouprav. područja od 3 oktobra 1929 po kojemu je zemlja podi- jeljena na banovine. Ali ne sa- mo da do sada nije bilo traga stvarnoj dekoncentraciji, nego smo iz dana u dan bili svjedoci pojava koje utvrđuju, da mjnis- tarska birokratija grčevito brani svoje ,,mnadležnosti“ i na“ razne načine ometa pravilno ,sprovađa- nje načela dekoncentracije. Kakav je bio stvarni efekat toga stanja bilo bi nemoguće pri- U ostalom čemu to dokazivati kad i onako malo ko od nas ni- je imao prigodu dato na koži os- jeti. Banška vlast bila je svedena na karakter jednog sreskog na- čelstva kako je oto iskreno priznao <: g. Dr. Srškić. Dovoljna je naromenuti kako je zakonom o općem up- rav. postupku oduzeto svako pra- vo banu da donosi definitivna riješenja po pitanjima koja spa- daju u njegovu nadležnost. U okrnjavanju banske vlasti 1 kom- pliciranju postupka koji ždere 1 UBROVAČKA | | BROKRACJ O nazivu 1 podjeli Kraljevine na | kazati u jednom običnom članku. Cijena je ovom broju Din. 2.— . Godina EV oNovac 1 vrijeme, a često 1 egzis- otenciju i život građana, ministar oska je birokratija znala poći. do granica ludosti. Ministarstva su ose čak bavila dopustom banskih činovnika i određivanjem dana Šer će se školska djeca baviti [atinsku rečenicu, upravo njezin du- | blji značaj, duboko osjećaju i | ski provede u prvom redu i najbo- pošumljivanjem; Ministarstva su diktirala komu se ima izdati ova \ili ona koncesija, ma da je to ijedno čisto diskreciono pravo [0 bana. I dok su tako trice 1 po oneki računi okupirali ministar- stva, na hiljade ljudi trebalo je da moljaka i dase finansijski uništava, dok mu bude riješena stvar na koju ima pravo po za- konu. Tako je n&€ samo kođnas, nego i u svijetu postalo prover- bijalno ono naše ministarsko sutra“ radi kojih nas Francuzi zovu ,la nation de siitra“ (la nosion de sitra). ćim zadovoljstvom pozdravljamo izjave g. Dr Srškića u dubokom uvjerenju da će slijediti djela koja, dekoncetraciju uvode u ži vot:. Kao poslijedica“ administr, dekoncentracije doči će i izvjes- na samostalnost banskih finansija o čemu Ministar finansija izra- đuje zakonski predlog. Na taj način mi ćemo biti oslobođeni od tolikih nepopularnih i nepra- vednih taksa, a u isti čas sma- njiti će se rashodi u držav. bu- đetu u koliko poslovi sa Mini- starstva budu < prenešeni na banovine. | GER | Italijanski list ,,Gazzetta del [ezgogiorno“ pod naslovom », l Museo Commerciale di Beograd e Malome savršenstvu, U i danju koje pretstavlja naš 2 oGgOvački muzej u Beograđu, h fiera del levante“ donosi je- lan veliki članak sa fotografija“ na u kome se opširno govori 9 lišem trgovačkom muzeju, eko: lomskoj strukturi Jugoslavije Važnosti trgovačkih veza S miome ta Italiju. IJ početku članka go- Vori se oduševljenim tonom O luksusnom (ina jugoslovensku privredu. Pr oslavi- pruža Jugo- m amen statistike, 1 pre“. eko- njena pr: slaviji za uspješno ustupanje na na sajmu, on između ostaloga kaže o riašoj zemlji 1 ovo: Jugoslavija, što se u ostalom može vidjeti i u beogradskom trgovačkom niuizeju, zahvaljujući tehničkim napredcima došla je do tog stepena ekonomskog ra- zvitka da može zadovoljavati ne. samo potrebe unutrašnje potro- šnje nego 1 snabdjevati svojim proizvodima obilno svetsko trži. šte: naravno, da naročitu važnost u tome pogledu ima njena po- ljoprivreda. Na jednom teritoriju od 24 milijuna“ 849 eta 425 hektara obrađeno je 11 . lijona i 500 hiljada hektara, i. Slo lo «sačinjavaju ogromni 46") ostalo > kompleksi šuma čije bogatstvo i raznolikost našlo je u pridje jedan neobično zanimljiv odjelja anje Govoreći zatim dosta opširno o procentualnom raspoređaju . mljišta na pojedine grane go zA privrede pisac nastavlja: sv avije u bazenu ovo nacionalno i neobično dobro dukumentovano sa pojedinostima vrlo poučnim izloženo je u to- me odličnom muzeju. Divna je zaista žetva žitarica koje pred- stavljaju 82'18% proljetne žetve; povrća ima 1'30%, industrijalnih biljki 2% a cvjeća r'25%%. Iz vidljivih razloga ne mogu se za- ustavljatina pojedinostima Ipak ne mogu prečutati važne zbirke indus- trij. biljkii njiko:ih deriva a, čije obrađivanje u poljoprivrednom gospodarstvu Jugoslavije zauzima drugo mjesto i snabdjeva neop- hodnim sirovinama važne grane radinosti. Zaista 1929 izvoz ka- napa i užarije dosegao je 141.523 kvintala po težini i 128,100.000 dinara po vrijednosti. Sečerna repa obrađivana je 1929 na jed- noj površini od 61.000 hektara a njena žetva iznela je 9,293.000 kvintala te je njome | opskrblje- no osam velikih šećernih rafine- Svršetak na 2 strani | | | . Perom i olovkom Putu nebo nij : za sve jednak... Piše nam prijatelj iz Pelješca! . Postoji u svijetu izvjesni moralni aR- osiom po kojemu, poslije groba pre- ostaju sve razlike i opreke koje u ži- ovotu obično dijele ljude. Odatle i ona latinska ,,de mortuis nihil nisi 'bene. .. Ja sam nekada mislio, da ovu istin- lje naši duhovni pastiri. Zato je mo- je iznenađenje bilo veliko Rad sam doznao da župnik u Orebiću misli drugačije. Evo u čemu je stvar( U Orebi- ću ljetuje gđa Dr Zagorka Ristić, supruga Dr Jovana Ristića, iz Beo- grada. Nesreća je htjela da joj sera- zboli kćerka i da umre. Gđa Ristić imala je dosta prigode da osjeti naj- dublje saučešće i pažnju mještana, posebno pak Općine koja je bes- platno ustupila grobnicu. Mještani su se obratili također svom župniku sa molbom da odredi, da preko sahra- \ne Rleca zvono župne crkve. ZupniRk :je odgovorio da to ne može učiniti L s] 1 pdiš: ; o0jer je djevojčica pravoslavne vjere Z Ovi razloga mi Sa najve- | Naravno, prečasni bi inače počinio — svetogrđe i povrijedio pravila | internacionale op. ur.) i i i U ll 1 Ipak pučanstvo. je u velikom broju prisustvovalo sahrani djevoj» čice i tako demantovalo prerevnu interpretaciju crkwenih Ranona. Kupujući palate i zlatna naliv pera. , . Beogradski ,Rad i trud“ pišući o radničkim komorama i okružnim uredima, veli između ostalog: Imamo oRružne urede za radnič= ko osiguranje i radničke —Romore. Ti naši okružni uredi, i ako suza 10 godina izvukli od radnika i privrede oko 2 milijarde dinara, danas su do- gurali do _ milijonskih deficita i do bankrotstva. A radničke komore, kupujući palate sa najluksuznijim Ron- forom i zlatna pera za svoje čino- vnike. Za devet komada naliv pera naša je radnička komora izdala tri hiljade dinara. A svega tri hiljade plaćeno je za siromašne nadnice gladnim i besposlenim radnicima. Ovo je samo jedan detalj koji je dovoljan da okarakteriše naše stanje i naše doba. Jedna poruka g. Huveru u — desetercu Dolar Nema muke do pustih doloral Kud se kreneš dolar tebe mori, On svijetu drugi svijet stvara, Svud se čuje da se o njem gbori. Uz dolare ljudi su opori, Dolar srce 1 dušu obara, Ameriku svak ponizno dvort, Za dolarom vas se svijet. stara... Skoro dolar svemoguć je bio, “Taj je kumir ljude veselio, A sadana._ Amerika pade. I sav svijet s Amerikom stade: Ko je negda dolare brojio, Mislio je: Svijet sam predobio! 10. VIJI. 1932. Vid V, Vukasović. Dr Lujo Fouque, liječnik u Dubrovniku je preselio svoju privatnu ambu« lantu u ulicu Petilovrijenci br. 1, I. kat, te će od 1. septembra primati dnevno od 10 — 11 sati u jutro. ho riza a ia