Dub; : KV bi M Mag tavu. +“ vw di s IBE i.) DUBROVAČKA Uj Bezgranični k [| Neobična je sudba jugoslo- g jenskog naroda od vajkađa, pa Oke neobična 1 danas: njegov “ hpstanak 1 slobodu stalno neko ugrožava. Narod su kroz Stoljeća X. ijepali, djelili 1 podvajali, držali “Mau ropstvu, odnarođivali, cije- oli i uništavali; ali se on ipak, | Magodareći Svojoj životnoj moći, držao. | Itek što je poslije dugih ra- ova i bezbrojnih žrtava digao lavu došavši do slobode i uje- in linjenja; tek što je pregao da . e ubaštini 1 da razvije rad_ na krom ekonomskom, kulturnom i * ktičkom preporođaju, opet se, uda sa zapadne strane s vreme- na na vreme, danas glasnije nego luče, čuju pretnje i uzvici. | Sve evropske države, naročito ine koje su učestvovale u krva- Mj drami rata istrošene i iznu- ne, a dauas još pod pritiskom " iznih vrlo teških kriza, muče se m ihore da srede.svoje ekonomsko ilanje, pa vrednu proizvodnju da . Modignu, političke razmirice da iglade, društveno rasulo i mo- Mlnu razovručenost da pritegnu, oko bi se. sranjile društvene | ijede i nepravde, 'oje mogu da “hdvedu u slom 1 katast 20 dene obuzdaju. Jugosia. ja se poslije velikog rata našla u naj- ežem položaju. Njoj su neprija- elji ne samo gradove porušili 1 ovništva_u smrt otjerali, a < temlju opustošili 1 opljačkali. Ju- Moslavija ima to sve (deru po nečijoj komandi; jer su Cijena je ovom broju Din. 2.— SANS | . EGOISMO DUBROVNIK, 7 SEPTEMBAR 1932 APe€eIH italijanskih imperijalista da se oporavi i digne. Ona želi da među kulturnim narodima bitiše 1 razvija soje moći za »YOJe.1 općes dobro.1 napredak ; Stoga je sve svoje fizičke i du- hovne moći uputila zadatku da se od ratnih neduga oporavi, da se ekonomski i privredno po- digne i pojača svoju proizvodnu snagu i da se kulturno preporo- di. I dok se jugoslovenski narod lojalno upinje da sv. te velike zadatke za opći napredak izvede, otuda se na nj, preko mora stal- no roguše i dobacuju iz dana u dan sve glasnije pretnje. Ko revnosno prati tok druš- tvenog i političkog zbivanja u Svetu mora se začuditi jednoj pojavi: skrenuće mu pažnju iz- bezumljena larma talijanskih lis- tova kojom zapljuskuju Jugosla- viju. Ne može čovjek dovoljno da se načudi onom ratobornom tonu koji prevlađuje u tim listo- vima. Pretpostavka je da se omi | | | ne samo glasovi isti, nego 1 ri- ječnici. Vovjek željan mira poči- nje da zebe za mir. Sto je re- kao Ben Akiba: sve je to već jedanput bilo. Podgrijaju se sta- ri apetiti i održavaju se fantasti- čni planovi i haotični uzvici oti- maju maha. Neznatan je broj Ju- goslovena koji ozbiljno primaju neozbiljne pretnje; ali svaki ko voli Olačbinu i slobodu, mora da pretpostavlja, ma kolike ne- ozbiljne bile pretnje bez povoda i osnova i ovi uzvici kaporetskih heroja, da oni ozbiljno pomišlja- ju da u bližoj ili daljoj buduć- nosti čizmama svojim - pregaze Jadransko more. U. posljednje vreme ponova ose čuju gromovite pretnje sa te strane; čitaju se pozivi na uzbu- onu, poziv da se nekim manifes- | tom Jadransko more proglasi za talijansko jezero. U vremenu kad se na kongresu međunarod- ne štampe, gđe sjede 1 talijanski delegati, živo raspravlja o borbi protivu rata, o organizovanoj sa- oradnji svih država za održanje (mira; u vremenu kad Musolini podnosi Hendersonu uslove _ o primirju u naoružanju, njegova štampa bubnjevima 1 talambasima opušta uzbudljive i ratoborne uz- vike. Ako je u minuloj ratnoj dra- mi ko umio do krajnih granica da iskoristi posljeratnu političku situaciju i ratne pobjede savezni- ka, to je u istinu u svijetu je- odino umjela Italija 1 sa te stra- (ne.njikovoj se. diplomaciji. (ani u kom slučaju vojsci) mora oda- ti ne samo priznanje, nego div- ljenje. Posljednih se dana ti minha- u zenski prohtjevi energično po- navljaju i prijetnje glasnije izgo- varaju. Mi imamo uvjerenje da sam talijanski narod, koji je vi- še gladan no ma koji drugi na- rod u Evropi, nema u ovim fan- tazijama nikakva stvarna učešća. On, kao i ostali trezven svet, u doba velike krize s negodovanjem sluša ovu dreku; njemu je do Svršetak na 2 strani = Dalmacij k Ozbiljni i raznovrsni rad Ro ise posljednjih nekoliko #0 ima granama brzo usavrsa- časluž ola nepoz« čkoliko godina u P naše Rao. R ljetovalištima. vajkada želnoj No u inostranstvu - Vogat mje dNjemačkoj, o ida zene ano Sibća i toplih naa Nora, ono uživa naročitu ona (dtnost. Nema takoreći njem d (koga lista u kome svaki ia lje MWbrikama u kojima reda cij - Mgovaraju na pitanja koja Pon Postavljaju njihovi čitacch 2 đe svakodnevno. PE. mi -lekog Njemca, želinog lje ste dmdra, koji se na taj način. ju. Čitamo ta“ najvećih nje“ 1 a čkih listova: JE oi ž traži ućnostima pu-| Maks Reinfart (i ljetovališta na našem Pri- nih Dutnički biroi isto tako, oglašujući svoja izletnička puto- ' a - novi cilj internacionalnog turizma vanja po najljepšim Rrajevima svijeta nikada ne mimoiđu Dal- maciju Roju većinom nazivaju najljepšim i _najuređenijim Rra- jem od svih onih koji zaslužuju da ih turisti posjete, Nerjetko se u takvim slućajevima ističe brzi» na i velika jeftinoća naše obalne plovidbe. Među listovima u koji- ma se naročito često govori o našem Primorju pominjemo iz+ među ostalih: Tiringer, Algemaj= ne Cajtung, Algemajne Cajtung fir. mideldajčland, Dojče berg- bers Cajtung, Noje lajpcige Caj- tung, Mitag, Šlediše folkcajtung, Aht ur_abendlat, Nojes viner žurnal, Hanoveršer kurir, Berli- ner tagblat. li slojevima, koji su zbog svojih velikih poznavanja i čestih puto- vanja naročito osjetljivi u pogle- du izbora mjesta za svoj ljetni odmor. Tako je ove godine na dubrovačkoj rivijeri sproveo svoj O imor veliki njemački režiser, profesor Maks Rajnhart, kako to ističe, u jednom od svojih pos- ljednih brojeva Nojes viner žu rnal. | | | | | | Godina IV Sporazum Italije i Vatikana Ovih dana saznalo se je iz o pouzdanog izvora da su se mje- rodavni faktori u Italiji spora- ozumjeli sa Vatikanom u pogledu postupanja vlasti prema slovena- čkim svećenicima. Odlučeno je oda se svi katolički svećenici ju- o goslavenskog porijekla protjera- oju i u njihove župe postave sve- oćenici italijanske narodnosti, 0o- dani fašističkoj ideologiji. Ova odluka čuvana je u naj- ovećoj tajnosti. Ali, pored pouz- danoga obavještenja, prave na- omjere fašista prema našem ka- otoličkom svećenstvu odao je pred odva-tri dana 1 jedan karakteristi- čan pravni slučaj. Prije izvjesnog vremena op- tužen je u Gorici, slovenački ka- tolički župnik Frano Cemazar, (iz Opatije sela, zbog širenja slo- venačkih knjiga 1 molitvenika među vjernicima kao aktivni ne- prijatelj fašističkog poretka u dr- žavi. Sve su knjige zapljenjene odmah po uhapšenju župnikovom Očekivalo se je da će nesrećni svećenik skupo platiti svoju ne- vinu propagandu. Međutim na sudskom pretresu koji je u Go- rici ovih dana održan župnik je obio oslobođen svake odgovorno- sti, uz obrazloženje, da se djelo pravljenja nacionalne propagan- 1 preduzimanja radnja uperenih oradost u njegovoj bližoj protiv postojećeg poretka nije dalo ustanoviti. Vjest o Cemaza- revom oslobođenju izazvala je postoj- bini. Ali, ta radost je bila krat- kog vjeka. Glas o odluci da se protjeraju svi slovenački svećeni- cl i da je oslobođenje optuženo- ga župnika došlo samo sa tom od- lukom u vezi stigao je. ubrzo 1 do rodnog sela Frana Cemazara Vnpasu Cpncke-TipaBocnaBie IpRBeHe — Qmurue y Ny6poBHHKU — bpoj 255 — AyG6pobuuk, 20 VIII 1952 OTJIAC Ha ocHoby pjenieibpa AOHeceHor y cjeAuuiiu obor OAGopa oA 28 jy- ma O r. obuM ce _ jabuo _ ormauyje, Aa ce Aaba y Hajam Byha Y yiuuu JIguapuiiu bp. 4, bracHocTu CpneRko npabocnabue upRbeHe OMmuTuHe y Ay6pobuuRky, nouaM OA 1 uobeMGpa O. F. ys yciobe koju ce Mory Ipe- TJIEAATH Y ypeAy obor OAGopa. IloHuyAe rmpumahe GnarajHuR r. Bojucnab Murmuuwuh, Tprobau, AO Y- kibyuubo 10 cenremMGpa o. r. Yupabuu OAGOp Cpncko- npabocnabue upRbeHe OmuiTuHE. CekpeTap IIpercjeAuuR: ByK YopoBah, B.D. Jviau Bua, B.D. upodecop. bpxob. Apxab. TYXHIIAH Y.M. Povjerenike za sve kra- jeve Jugoslavije traži ,,SA- MOPOMOĆ“ reg. pom. bla- gajna, Frane broj 8. Kraj Sv. SPLIT,