plaćena u gotovu Čitava evropsRa i vanevrop= gnost stoji pod jakim doj- vijesti o posjeti Roju je jednik francuske vlade g. bt učinio Spanskoj Republi- bije zemlje, Roje ovoga ča- redstavljaju najjače bedeme “pkratije u Evropi, Francuska “knija, pristupile su itesnijoj Ini, kojoj nije cilj rat, nego ktrožnost i odbrana od rata brba za miri civilizaciju. Fekat ovoga puta vidi se u nu njemačke revanš-erske pe iLuš pometenosti fašistič- Ikoja se tješi demonsiraci- stotine komunističkih stu- ka u društvu sa pitomcima leranih jezuita. Tako ni bičnijem političkom = laiku hže izbjeći zanimiva slika E eksplozije, Roja je razbi- | dinstvenu idilu .,,besmrtnog hh njemačkim junkerima, va- ila i vazalčićima, počeo da -“omjerno rom i šepiri, gleda- " M ratu siguran put Rk o ob- Menoj Rimskoj Imperiji. No- oKki Cezar, nezaboravljajući \ taja bježaniju sa Caporetta obioj je mašti kao najsigurni- jenu za ,junačko srce“ rijalističkog genija vidio — anu Francusku. taj jeftin i lagan put ,im- ističkog genija“ fašizam je "kializma“ u kojoj se je Du» VAČEKA KS RANE dopomačna dado di e di aka aešsn a Hč “no po ik ks idila ne sve strane tražio saveznike i sklapao paktove. I utome, nara- vno, nije bilo senzacije. .. Redale su zvanične i nezva- nične diplomatske posjete, skla- pali paktovi i savezi, koji su ut- vrđivali ,,stara prijateljstva“, ne- dozvoljavajući baš nikomu da posumnja u ,miroljubivi' značaj takovih gesta, pa ni cnda kada je tim šetnjama slijedovao pakt O podjeli akcionih sfera na Bal- Ranu između Italije i crvene Mos- Rve. | Ronačno posjete fašisti- čkih bataljona iz Pešte u Rim, iz Rima u Peštu; iz Sofije u Rim iz Rima u Tiranu itd. : Sada je tu jedinstvenu idilu imperijalističkog genija poRvarila detonacija - ,madridske bombe.“ »Latinska sestra“ primila je vođu francuskih socijalista na način kao ni jednog zvaničnog predstavnika od rata do danas. Velike narodne mase dočekale su g Heriota srdačno idostojan- stveno. Španija je pošla svojim putem, slobodna od more koja je pritiskala savjest i krv zemlje. Ona se je izjasnila za jednu o- brambenu frontu evropske demo- kratije protiv rata, Roja će omo- gućiti stvaranje novog poredRa u svijetu i osigurati mir osnovan na pravdi i jadnakosti, jer je to imperativ vremena. _ DUBROVNIK, 4 NOVEMBA erijalističkog genija FrancusRo-španski savez pri- bližio nas ije tome cilju više nego i jadan politički akt poslije rata. * o * A onima koji farizejski pre- vrću očima radi namjere ,,utvr- đivanja Baleara“ treba napome- nuti vremena njihovog jezuitskog mučanja, kada su njemački špiju« ni pod sigurnom zaštitom voze natog gazde vršljali po špan- skim lukama; kada je baron od Rolanda u Barceloni otvoreno snabdjevao benzinom njemačke podmornice i kad ga je policij- ski komesar Bravo Portilo po nalogu svoga gospodara, izvješ tavao Rad će neki saveznički brod ostaviti španjolsku luku da u njezinim ,neutralnim“ vodama nađe sigurnu smrt. Svijet neće zaboraviti ni akciju barona de Keniga bivšeg Relnera, Roj! također pod zaštitom poznatog gazde organizovao atentate na prijatelje Antante i na_ industrije u kojima se je izradjivao raini materijal za saveznike. Ne! Sre- dozemno more neće više nikada vidjeti na svojim obalama izba- čene lješine žrtava dvoličnosti i podmuhklosti bivšeg gospodara Španije. Spectator je Istra“ list jugoslovenskih . Tanata iz Julijske Krajine, o Duredjivan i odlično infor- ho dogođajima i prilikama jskoj Krajini, donio je ne- nekoliko zanimljivih na- kojih prenosimo najvaž- asuse koji prestavljaju od- portret Musolini-a 1 ilustri- imperjalističku politiku I- ussolini, socijalista, pre in- cije Italije u ratu grmeo je : ob proletarijat me žeđu patriotskog Moloha. PMnalna zastava to_ je < 1 .. ..v ra treba zabiti na gnojište > acionaliste slušaju valove u njihovoj duši: Valona, cadar, Dalmacija. Mi na način odgovaramo da pro- t nije voljan da se bije u ciljem osvajanja. Mi sto- ia stanovištu da Italija mo- i neutralna do svršetka lini, oBiše proljevati svoju krv da a i svaki hitac iz topa 927. ovog rata. pItalijanski proleteri budite otporni pred frazama ratobornih: Žele da nas. dirnu sudbinom Mučenice Belgije. To je senti- mentalna fraza forsirana od Fran- cuske i same Belgije. Ove dvije kume htjele bi iskoristiti 0s- jećaje svjeta. Za nas je Belgija samo jedna zaraćena: sila. kao svaka druga i ne može da nas dirne njezina sudbina <, Mussolini nacionalista iza 11- tervencije francuskih franaka Gr- u ,,Popolo d' Italija : koji bi se usprotivio osudite, meo je u ,, Onoga, ratu možete odmah da da ga ubijete!“ po Salvemini, talijanski emigrant u Parizu, ideološki vođa italijan- skog antifažizma i čuveni ista: rik, prijatelj Jugoslovena, u o govoru sa dopisnikom pIstre ge Kada Italijani govore 5 ita lijanskoj Istri oni zaboravljaju da su oni istina tamo svuda TasS- i i dići- ršeni, da prave većinu u gradići dia ali slovenski ih je seljak okru Salvemini, Ireves žio čim izađu iz gradskih zidova“. 'Freves, poznati italijanski so- cijalista i drug Turatija, pretsjed- nik antifašističke koncentracije u razgovoru sa dopisnikom pIstre“: ,Na koncu konca objektivno uzevši 700.000 ili ako hoćete 500.000 mrtvih na ratnim polja- nama ne vrijedi da se oslobodi onih 200——300.000 Italijana, ko- ji su bili pod Austrijom 1 da se za to porobe drugih 500 do 600.000 Slovena i 200.000 Nje- maca“, Mi ćemo posvetiti naročitu pažnju odnosima Italije i Jugos- lavije, kao i prilikama u kojima žive Jugosloveni pod Italijom. Za sada naglašavamo, da je iz osnova pogrešno gvvoriti > ju- goslovenskoj manjini u Italiji. Julijska Krajina pripada i etnič- ki i geopolitički Jugoslaviji, a ne Italiji, pa se ne može govoriti o jugoslovenskoj manjini u Ita- liji, već samo o jugoslovenskoj većini u Julijskoj Krajini. (Jugoslav. Reč) Godina EV Ta DR S RADO Narodni Skunštin Sonat Novo časništvo - a CI f)e Kn srdi BTi Kumanua: Kako je poznato redovno zasjedanje Narodne Skupštine i Senata otvoreno je čitanjem Kral evog lUikaza. — Za pre- sjednika Senata izabran je ponovo g. Dr Ante Pavelić a za presjednika Narodne Skupštine g. Kosta Kumanudi. — Vlada g. Dr Milana Sr- škića dala je ostavku. Vanjskim dopisnicima p»Iribuna“ nema mogućnosti da donosi opširne dopise. Samo kratke i koncizno stilizovane vijesti puštati ćemo postepeno prema njihovoj važnosti. — U jednom od narednih brojeva o- bjaviti ćemo pismo M. Berana 1 napis g. V. Fortunić. o ,,Općin- Skim i seoskim kronakama“. kao | i još nekeliko vijesti koji u o- vaj broj nisu mogle ući radi o- graničenosti prostora. .-—._.—o—