plaćena u gotovu

Čitava evropsRa i vanevrop=
gnost stoji pod jakim doj-
vijesti o posjeti Roju je
jednik francuske vlade g.
bt učinio Spanskoj Republi-
bije zemlje, Roje ovoga ča-
redstavljaju najjače bedeme
“pkratije u Evropi, Francuska
“knija, pristupile su itesnijoj
Ini, kojoj nije cilj rat, nego
ktrožnost i odbrana od rata
brba za miri civilizaciju.

Fekat ovoga puta vidi se u
nu njemačke revanš-erske
pe iLuš pometenosti fašistič-
Ikoja se tješi demonsiraci-
stotine komunističkih  stu-
ka u društvu sa pitomcima
leranih jezuita. Tako ni

bičnijem političkom = laiku
hže izbjeći zanimiva slika

E eksplozije, Roja je razbi-
| dinstvenu idilu .,,besmrtnog

hh njemačkim junkerima, va-
ila i vazalčićima, počeo da
-“omjerno rom i šepiri, gleda-
" M ratu siguran put Rk o ob-
Menoj Rimskoj Imperiji. No-
oKki Cezar, nezaboravljajući
\ taja bježaniju sa Caporetta
obioj je mašti kao najsigurni-
jenu za ,junačko srce“
rijalističkog genija vidio —
anu Francusku.
taj jeftin i lagan put ,im-
ističkog genija“ fašizam je

"kializma“ u kojoj se je Du»

VAČEKA

KS
RANE dopomačna dado di e
di aka aešsn a Hč “no
po ik
ks

idila

ne sve strane tražio saveznike i
sklapao paktove. I utome, nara-
vno, nije bilo senzacije.

.. Redale su zvanične i nezva-
nične diplomatske posjete, skla-
pali paktovi i savezi, koji su ut-
vrđivali ,,stara prijateljstva“, ne-
dozvoljavajući baš nikomu da
posumnja u ,miroljubivi' značaj
takovih gesta, pa ni cnda kada
je tim šetnjama slijedovao pakt
O podjeli akcionih sfera na Bal-
Ranu između Italije i crvene Mos-
Rve. | Ronačno posjete  fašisti-
čkih bataljona iz Pešte u Rim, iz
Rima u Peštu; iz Sofije u Rim iz
Rima u Tiranu itd.

: Sada je tu jedinstvenu idilu
imperijalističkog genija poRvarila
detonacija - ,madridske bombe.“

»Latinska sestra“ primila je
vođu francuskih socijalista na
način kao ni jednog zvaničnog
predstavnika od rata do danas.
Velike narodne mase dočekale
su g Heriota srdačno idostojan-
stveno. Španija je pošla svojim
putem, slobodna od more koja
je pritiskala savjest i krv zemlje.
Ona se je izjasnila za jednu o-
brambenu frontu evropske demo-
kratije protiv rata, Roja će omo-
gućiti stvaranje novog poredRa
u svijetu i osigurati mir osnovan
na pravdi i jadnakosti, jer je to
imperativ vremena.

_ DUBROVNIK, 4 NOVEMBA

erijalističkog genija

FrancusRo-španski savez pri-
bližio nas ije tome cilju više
nego i jadan politički akt
poslije rata.

* o *

A onima koji farizejski pre-
vrću očima radi namjere  ,,utvr-
đivanja Baleara“ treba napome-
nuti vremena njihovog jezuitskog
mučanja, kada su njemački špiju«
ni pod sigurnom zaštitom voze
natog gazde vršljali po špan-
skim lukama; kada je baron od
Rolanda u Barceloni otvoreno
snabdjevao benzinom njemačke
podmornice i kad ga je policij-
ski komesar Bravo Portilo po
nalogu svoga gospodara, izvješ
tavao Rad će neki saveznički
brod ostaviti španjolsku luku da
u njezinim ,neutralnim“ vodama
nađe sigurnu smrt. Svijet neće
zaboraviti ni akciju barona de
Keniga bivšeg Relnera, Roj!
također pod zaštitom poznatog
gazde organizovao atentate na
prijatelje Antante i na_ industrije
u kojima se je izradjivao raini
materijal za saveznike. Ne! Sre-
dozemno more neće više nikada
vidjeti na svojim obalama  izba-
čene lješine žrtava dvoličnosti i
podmuhklosti bivšeg gospodara
Španije. Spectator

je

Istra“ list jugoslovenskih
. Tanata iz Julijske Krajine,
o Duredjivan i odlično infor-
ho dogođajima i prilikama
jskoj Krajini, donio je ne-
nekoliko zanimljivih  na-
kojih prenosimo  najvaž-
asuse koji prestavljaju od-
portret Musolini-a 1 ilustri-
imperjalističku politiku I-

ussolini, socijalista, pre in-
cije Italije u ratu grmeo je
: ob

proletarijat me
žeđu patriotskog Moloha.
PMnalna zastava to_ je <
1 .. ..v ra
treba zabiti na gnojište >
acionaliste slušaju valove

u njihovoj duši: Valona,
cadar, Dalmacija. Mi na
način odgovaramo da pro-
t nije voljan da se bije u
ciljem osvajanja. Mi sto-
ia stanovištu da Italija mo-
i neutralna do svršetka

lini,

oBiše proljevati svoju krv da

a i svaki hitac iz topa 927.

ovog rata.
pItalijanski proleteri budite
otporni pred frazama ratobornih:
Žele da nas. dirnu sudbinom
Mučenice Belgije. To je senti-
mentalna fraza forsirana od Fran-
cuske i same Belgije. Ove dvije
kume htjele bi iskoristiti  0s-
jećaje svjeta. Za nas je Belgija
samo jedna zaraćena: sila. kao
svaka druga i ne može da nas
dirne njezina sudbina <,
Mussolini nacionalista iza 11-
tervencije francuskih franaka Gr-
u ,,Popolo d' Italija :
koji bi se usprotivio
osudite,

meo je u

,, Onoga,
ratu možete odmah da
da ga ubijete!“ po

Salvemini, talijanski emigrant
u Parizu, ideološki vođa italijan-
skog antifažizma i čuveni ista:
rik, prijatelj Jugoslovena, u o
govoru sa dopisnikom pIstre ge
Kada Italijani govore 5 ita
lijanskoj Istri oni zaboravljaju

da su oni istina tamo svuda TasS-

i i dići-
ršeni, da prave većinu u gradići
dia ali slovenski ih je seljak okru

Salvemini, Ireves

žio čim izađu iz gradskih zidova“.

'Freves, poznati italijanski so-
cijalista i drug Turatija, pretsjed-
nik antifašističke koncentracije u
razgovoru sa dopisnikom pIstre“:

,Na koncu konca objektivno
uzevši 700.000 ili ako hoćete
500.000 mrtvih na ratnim polja-
nama ne vrijedi da se oslobodi
onih 200——300.000 Italijana, ko-
ji su bili pod Austrijom 1 da se
za to porobe drugih 500 do
600.000 Slovena i 200.000  Nje-
maca“,

Mi ćemo posvetiti naročitu
pažnju odnosima Italije i Jugos-
lavije, kao i prilikama u kojima
žive Jugosloveni pod Italijom.
Za sada naglašavamo, da je iz
osnova pogrešno gvvoriti > ju-
goslovenskoj manjini u Italiji.
Julijska Krajina pripada i etnič-
ki i geopolitički Jugoslaviji, a ne
Italiji, pa se ne može govoriti
o jugoslovenskoj manjini u  Ita-
liji, već samo o jugoslovenskoj
većini u Julijskoj Krajini.

(Jugoslav. Reč)

Godina EV
Ta DR S RADO

Narodni Skunštin Sonat

Novo časništvo

- a

CI

f)e Kn srdi
BTi Kumanua:

Kako je poznato redovno
zasjedanje Narodne Skupštine
i Senata otvoreno je čitanjem
Kral evog lUikaza. — Za pre-
sjednika Senata izabran je
ponovo g. Dr Ante Pavelić
a za presjednika Narodne
Skupštine g. Kosta Kumanudi.

— Vlada g. Dr Milana Sr-
škića dala je ostavku.

Vanjskim dopisnicima
p»Iribuna“ nema mogućnosti
da donosi opširne dopise. Samo

kratke i  koncizno  stilizovane
vijesti puštati ćemo postepeno
prema njihovoj važnosti. — U

jednom od narednih brojeva o-
bjaviti ćemo pismo M. Berana 1
napis g. V. Fortunić. o ,,Općin-

Skim i seoskim kronakama“. kao |

i još nekeliko vijesti koji u o-
vaj broj nisu mogle ući radi o-
graničenosti prostora.

.-—._.—o—