“a

»cembra

MNOVIHO ZAVJET

N< +

X ed četrnaest godina mi smo.

države Srba Hrvata i Slo-

: slaviti Ujedinjenje i _osni-
i Danas naša dužnost nije

rr

imi nego u svjesnoj obnovi

la, da ćemo braniti stvore-
brinuti se za naš progres u
| "za dostojno mjesto Jugos-

“i u kulturnoj zajednici na-«

vi decembra potrebno je
“€ iz indeRsa slava i_ unijeti
1 dana koji će biti posveće.-
(slima i radu za nove pod«
i iza obnovu mladiRka, koje
ida neminovno ponesu od-
most za sve ono što pres»
u nacijonalne vrijednosti; o-
L, ijednosti, koje u sebi nosi
uplja tečevina naše rase :
il. VELIKA I NEDJELIVA Ju-
LAVIJA. |
IprRos svih poRušaja spolja
ira ta je Ć JUGOSLAVIJA—
osena bez politike narodnih
tijaša 1 protiv nje — prebro-
sva čuda i pokore. Nju je
ntirala narodna volja sna-
' imanentne dinamike, Roja
ilalazi u samom Jedinstvu. I-
juyjedinstva pobjednički je in-
ana. Ona je tako reći  logi-
istorije, historijska nužda,
ravna sudbinom naše naci-
sadašnjici, pama Roliko ne-
esavremeni savremenici ne
\ćaju poziv i zadatak današ«

akle ne slava, nego dan
u novih napora

li

poroka crnih, grjenova i mana

meu slobode raste pleme novo

će da gleda svjetlost novog dana
će da shvati objavljenja slovo
arstvu svome sve svjetlijih snova
će amanet živih i grobova“. M.

Vi još uvjek dugujete
. Dretplatu

lava lista upućuje Vam danas
đu drugu opomenu
moli Vas da učinite svoju
nost. Mi moramo odgovara-
1 Svojim obavezama prema
nparu. U protivnom imati
mo neprilika koje će nemi
imo izazvati neprilike | suvi-
troškove za Vas. Zato po:
ite se odmah poslanom će:
"nom uplatnicom i pošaljite
ni iznos.

a Uprava
: Dubrovačke Tribune“

Tal iša pa

(b. DUBROVNIK, 4 DECEMBRA.

rm

s Gedina IV

* sw;
ng 2: IH

Punktacije koje postavi narod

traziti će račun od svih...

srpskih, hrvatskih i slovenačkih političkih mešetara.

Političko društvo u likvidaciji
Mačak-Budak et Comp. garnirano
ad hoc sa imenima prote Kec-
manovića i Dušana Boškovića“
izgleda da se jako dosađuje bez
vlasti i bez vodstva. U dosadi oni
se predomišljaju okolo baštine ,,bo-
gatog ujaka“ -ne zaboravimo ovu
jedinstvenu varijantu g. Mačka -i
ne čekajući više u  spokojstvu
njegovu smrt, oni su pristupili
»punktacijama““ ravno po rebrima
otjaka“, < Nov = eksperimenat
»punktiranja““ dolazi jasno kao
poslijedica ujakove  ustrpljivosti
1 prisebnosti koju je on zadržao
i poslije najavljenog  hirurškog
zahvata  fašističko- mađarsko-ma-
kedonstvujšćih operatera, koji po-

Razuju veliki elan 1 apetit za -
kasapljenje njegovih rebara.

Ali ,ujak“ postojano, 1 ne
bez razloga, vjeruje u jakost
svojih rebara, pak je gotov da
,punktiranja “ nećaka primi kao
još jedan eksperimenat u nizu
eksperimenata koji su neizbježni
u porodici koja ima tako mnogo

- politikanata i bankara...
Za naivne, u ovim punktaci-
jama na prvo mjesto postavljen

je - suverenitet narodni; da “se

jedva nekoliko redaka zatim za-
traži povratak na ,,godinu 1918
kao izvornu tačku“. Pod krin-
kom narodnog suvereniteta, sa
kojim politikani i bankari  slo-
bodno vršijaju po ovoj zemlji
već 14 godina, hoće se haos, nov
eksperimenat za grabljenje vlas-
ti. Kroz prazna ,načelna“ para-
diranja blefira se svijet optužba-
ma za grehove koji su stvarno
zajednički i auktorima,,punkta-
cija“ i ,hegemonistima .

A ništa drugo osim povraća-
nja na staro - ne traži ni Du-
čeov plan o reorganizaciji sred=
nje Evrope. Ništa drugo osim
punktiranja našili rebara, ne tra-
ži ni ,pimperijalistički genije
fašističkog moloha sa čitavom
revanšerskom gardom u srednjoj
Evropi i okolo nje. Ništa drugo
ne traži ni crna internacijona-
la koja je u apostolskoj carev!
ni, svetoj kruni Ugarskoj, i
bahatoj gentriji, izgubila SVOJ
najveći oslonac, Obnoviti taj 0s-

lonac, glavni je cilj  fašističko-
vatikanskog saveza u času kad
popuštaju sve niti koje. su do
nedavna vezivale nosioce i  po-
magače jednog preživljelog druš-
tvenog poretkai gnijezda reakci-
je koje je razvalio duh novog
vremena u neminovnom hodu is-
torije.

* * *

U četvrtoj punktaciji rečeno
je sve. Tu je ranjava peta Ma-
čak-Budakovog društva : Srpski
hegemoniste ,,drže u rukama
svu vlast“ kažu oni u trećoj punk-
taciji. = Jasno. ,,Hegemoniste"
drže, vlast a bankarski Zagreb
mast, koju je postepeno, tiho 1
uz pomoć radikalije skinuo sa
kosti Naroda, a najviše u doba
kad je savez beogradske čaršije
! raprezentanata seljačke demo-
kracije“ unisono pokazao narodu
figu. Je li ono sramno guranje

u vlast prestavljalo poštovanje
narodnog suvereniteta, narodne
volje? Nisu li raznoliki politički
konkubinati u ovoj zemlji jasno

pokazali da je narodna volja
pretvorena u običan artikl, u
sredstvo  najgnusnijih  mešetar-

skih podviga? Može li se  zabo-
raviti njihov savršen sklad dok
su zajednički dijelili vlast, da
se konačno radi vlasti međusob-
no pokoljuitako valjda sankcio-
nišu - suverenitet narodni?

Žagrebačke ,,punktacije , đa-
kle, traže — povratak na staro.
Povratak na eksperimente, koji
nam imaju doći glave. Narod
treba da još jednom postavi šiju
da se na njoj pogodi i uredi
beogradska poslovna čaršija 1
kapitalistički Zagreb. Ali ovu
zemlju nisu stvarali ni profesio-
nalni politikanti, ni bankari.

Nju je stvorila Rrv jednog
punog milijona.
Ako  Maček-Budakovo = društvo

hoće da se vratimo u 1918, on-
da će se drugačije razgovarati.

Punktacije koje postavi Na-

rod,tražiti će račun za mno-

go toga što je učinjeno u

njegovo ime. Račun će po-

lagati jednako mešetari
srpski, mešetari hrvatski,  meše-
tari slovenski. Svi, baš svi ćete
odgovarati. Pa ko što zaradi,
dragi gospon Mačak. . .

Spectator.

Dalmaciju -- ,neoslobodena talijanska provincija:

Odjek jubilarne proslave u Splitu

Proslava jubileja = hrvatske
vlasti u općini grada Splita ima-
la je svoj odjek u iridentistič-
kim krugovima s onu. stranu
Jadrana. Priređene su fašističke
parade sa dobro finansiranim pre-
stavnicima iz Dalmacije ,,neoslo-
bođene stalijanske provincije '

,, Uzeta je, naravno, ova prigo-
da, da se ma našu zemlju i na
naš narod izbaci masu  infamija
na koje smo mi inače naučni,
slušajući ih dnevno od kulturnog
susjeda.

Citiramo pisanje fašističkog
ll "Popolo di Trieste“ koji
bjesni na splitske Hrvate, da bi
se vidjelo gdje je Pavelić - Per-
čecova družina pošla da traži -
slobodnu Hrvatsku.

,Il Popolo di Trieste" piše
među ostalim:

Pred so godina učinjena je
u neosvećenom Splitu jedna od
najvećih nepravda koje istorija
pozna i čisto italijanska općina,
snagom bajoneta, brisana je iz
reda italijanskih općina u  Dal-
maciji. Ovim činom izvedeno je
sistematsko razaranje svih  tali-
janskih općina, koje je vlada
htjela izvesti bez obzira na  za-
kone, na prava i dužnosti, na
ustanove i pravdu, a Antun Ba-
jamonti, prvi među zastupnicima
svih italijanskih provincija... bio
je žrtva one tragedije svih Dal-
matinaca, koju je on sam nazvao
pbiračkom  klaonicom  austro-hr-
vatskom““,

Braćo iz Italijel Ovoga  da-
na, žalosnog za Dalmatince za ko-
je tragedija nije svršila...  pro=
budite vaše savjesti kao Italijani