“a »cembra MNOVIHO ZAVJET N< + X ed četrnaest godina mi smo. države Srba Hrvata i Slo- : slaviti Ujedinjenje i _osni- i Danas naša dužnost nije rr imi nego u svjesnoj obnovi la, da ćemo braniti stvore- brinuti se za naš progres u | "za dostojno mjesto Jugos- “i u kulturnoj zajednici na-« vi decembra potrebno je “€ iz indeRsa slava i_ unijeti 1 dana koji će biti posveće.- (slima i radu za nove pod« i iza obnovu mladiRka, koje ida neminovno ponesu od- most za sve ono što pres» u nacijonalne vrijednosti; o- L, ijednosti, koje u sebi nosi uplja tečevina naše rase : il. VELIKA I NEDJELIVA Ju- LAVIJA. | IprRos svih poRušaja spolja ira ta je Ć JUGOSLAVIJA— osena bez politike narodnih tijaša 1 protiv nje — prebro- sva čuda i pokore. Nju je ntirala narodna volja sna- ' imanentne dinamike, Roja ilalazi u samom Jedinstvu. I- juyjedinstva pobjednički je in- ana. Ona je tako reći logi- istorije, historijska nužda, ravna sudbinom naše naci- sadašnjici, pama Roliko ne- esavremeni savremenici ne \ćaju poziv i zadatak današ« akle ne slava, nego dan u novih napora li poroka crnih, grjenova i mana meu slobode raste pleme novo će da gleda svjetlost novog dana će da shvati objavljenja slovo arstvu svome sve svjetlijih snova će amanet živih i grobova“. M. Vi još uvjek dugujete . Dretplatu lava lista upućuje Vam danas đu drugu opomenu moli Vas da učinite svoju nost. Mi moramo odgovara- 1 Svojim obavezama prema nparu. U protivnom imati mo neprilika koje će nemi imo izazvati neprilike | suvi- troškove za Vas. Zato po: ite se odmah poslanom će: "nom uplatnicom i pošaljite ni iznos. a Uprava : Dubrovačke Tribune“ Tal iša pa (b. DUBROVNIK, 4 DECEMBRA. rm s Gedina IV * sw; ng 2: IH Punktacije koje postavi narod traziti će račun od svih... srpskih, hrvatskih i slovenačkih političkih mešetara. Političko društvo u likvidaciji Mačak-Budak et Comp. garnirano ad hoc sa imenima prote Kec- manovića i Dušana Boškovića“ izgleda da se jako dosađuje bez vlasti i bez vodstva. U dosadi oni se predomišljaju okolo baštine ,,bo- gatog ujaka“ -ne zaboravimo ovu jedinstvenu varijantu g. Mačka -i ne čekajući više u spokojstvu njegovu smrt, oni su pristupili »punktacijama““ ravno po rebrima otjaka“, < Nov = eksperimenat »punktiranja““ dolazi jasno kao poslijedica ujakove ustrpljivosti 1 prisebnosti koju je on zadržao i poslije najavljenog hirurškog zahvata fašističko- mađarsko-ma- kedonstvujšćih operatera, koji po- Razuju veliki elan 1 apetit za - kasapljenje njegovih rebara. Ali ,ujak“ postojano, 1 ne bez razloga, vjeruje u jakost svojih rebara, pak je gotov da ,punktiranja “ nećaka primi kao još jedan eksperimenat u nizu eksperimenata koji su neizbježni u porodici koja ima tako mnogo - politikanata i bankara... Za naivne, u ovim punktaci- jama na prvo mjesto postavljen je - suverenitet narodni; da “se jedva nekoliko redaka zatim za- traži povratak na ,,godinu 1918 kao izvornu tačku“. Pod krin- kom narodnog suvereniteta, sa kojim politikani i bankari slo- bodno vršijaju po ovoj zemlji već 14 godina, hoće se haos, nov eksperimenat za grabljenje vlas- ti. Kroz prazna ,načelna“ para- diranja blefira se svijet optužba- ma za grehove koji su stvarno zajednički i auktorima,,punkta- cija“ i ,hegemonistima . A ništa drugo osim povraća- nja na staro - ne traži ni Du- čeov plan o reorganizaciji sred= nje Evrope. Ništa drugo osim punktiranja našili rebara, ne tra- ži ni ,pimperijalistički genije fašističkog moloha sa čitavom revanšerskom gardom u srednjoj Evropi i okolo nje. Ništa drugo ne traži ni crna internacijona- la koja je u apostolskoj carev! ni, svetoj kruni Ugarskoj, i bahatoj gentriji, izgubila SVOJ najveći oslonac, Obnoviti taj 0s- lonac, glavni je cilj fašističko- vatikanskog saveza u času kad popuštaju sve niti koje. su do nedavna vezivale nosioce i po- magače jednog preživljelog druš- tvenog poretkai gnijezda reakci- je koje je razvalio duh novog vremena u neminovnom hodu is- torije. * * * U četvrtoj punktaciji rečeno je sve. Tu je ranjava peta Ma- čak-Budakovog društva : Srpski hegemoniste ,,drže u rukama svu vlast“ kažu oni u trećoj punk- taciji. = Jasno. ,,Hegemoniste" drže, vlast a bankarski Zagreb mast, koju je postepeno, tiho 1 uz pomoć radikalije skinuo sa kosti Naroda, a najviše u doba kad je savez beogradske čaršije ! raprezentanata seljačke demo- kracije“ unisono pokazao narodu figu. Je li ono sramno guranje u vlast prestavljalo poštovanje narodnog suvereniteta, narodne volje? Nisu li raznoliki politički konkubinati u ovoj zemlji jasno pokazali da je narodna volja pretvorena u običan artikl, u sredstvo najgnusnijih mešetar- skih podviga? Može li se zabo- raviti njihov savršen sklad dok su zajednički dijelili vlast, da se konačno radi vlasti međusob- no pokoljuitako valjda sankcio- nišu - suverenitet narodni? Žagrebačke ,,punktacije , đa- kle, traže — povratak na staro. Povratak na eksperimente, koji nam imaju doći glave. Narod treba da još jednom postavi šiju da se na njoj pogodi i uredi beogradska poslovna čaršija 1 kapitalistički Zagreb. Ali ovu zemlju nisu stvarali ni profesio- nalni politikanti, ni bankari. Nju je stvorila Rrv jednog punog milijona. Ako Maček-Budakovo = društvo hoće da se vratimo u 1918, on- da će se drugačije razgovarati. Punktacije koje postavi Na- rod,tražiti će račun za mno- go toga što je učinjeno u njegovo ime. Račun će po- lagati jednako mešetari srpski, mešetari hrvatski, meše- tari slovenski. Svi, baš svi ćete odgovarati. Pa ko što zaradi, dragi gospon Mačak. . . Spectator. Dalmaciju -- ,neoslobodena talijanska provincija: Odjek jubilarne proslave u Splitu Proslava jubileja = hrvatske vlasti u općini grada Splita ima- la je svoj odjek u iridentistič- kim krugovima s onu. stranu Jadrana. Priređene su fašističke parade sa dobro finansiranim pre- stavnicima iz Dalmacije ,,neoslo- bođene stalijanske provincije ' ,, Uzeta je, naravno, ova prigo- da, da se ma našu zemlju i na naš narod izbaci masu infamija na koje smo mi inače naučni, slušajući ih dnevno od kulturnog susjeda. Citiramo pisanje fašističkog ll "Popolo di Trieste“ koji bjesni na splitske Hrvate, da bi se vidjelo gdje je Pavelić - Per- čecova družina pošla da traži - slobodnu Hrvatsku. ,Il Popolo di Trieste" piše među ostalim: Pred so godina učinjena je u neosvećenom Splitu jedna od najvećih nepravda koje istorija pozna i čisto italijanska općina, snagom bajoneta, brisana je iz reda italijanskih općina u Dal- maciji. Ovim činom izvedeno je sistematsko razaranje svih tali- janskih općina, koje je vlada htjela izvesti bez obzira na za- kone, na prava i dužnosti, na ustanove i pravdu, a Antun Ba- jamonti, prvi među zastupnicima svih italijanskih provincija... bio je žrtva one tragedije svih Dal- matinaca, koju je on sam nazvao pbiračkom klaonicom austro-hr- vatskom““, Braćo iz Italijel Ovoga da- na, žalosnog za Dalmatince za ko- je tragedija nije svršila... pro= budite vaše savjesti kao Italijani