| a plaćena u gotovu

1 ponedeljak 9. januara, pro-
riti će se u našoj zemlji
đendan Prve Jugoslovenske
Wjice, najmilije Maike svih
lisvih naših nada Naše
litre uputiti ćemo toga  da-
 Prestolju Svemogućesg i Jed-
g Boga, da Kraljici poda
s život i potrebnu snagu u
lu za budućnost Naroda i

obe i neđaće prošlosti nisu
Mlada mogle da unište ljubav
šprvu Narodnu Dinastiju, vi-

u Kraljici Mariji jak oslonac

Iveliku misiju na Rojoj  da-
T sa toliko energije djeluje
vrhov-

alj, spasilac zemlje, i
;, svetinja ujedinjenih Srba
vata Slovenaca.

Dubrovnik, kao i čitava zem-
| gleda u Kraljici Mariji iu-
nu Majku svih slabih,  siro-
Mšnih i napuštenih; cijeni ple-
A nitost Njezina srca, Roja se
nifestuje u djelima već od
vog časa kada je ljubav Že-
Majke i Vladarke stavila u
bu Ujedinjene Jugoslavije.

Marija! |
| Da živi slavni Dom  Kara-
-brđevića! Co

| Da živi Ujedinjena  Jugo-
| Avija!

(PETA BOMKN H HOBY TONANJ

Xemu cbojum 1wj. IpujaTeiuMa

Araremuma, ormacubaduma 4 ca:
|  RAHMLIUMA cprrcko-mpabocnabie

me i < u. ž
i a YpesnuiuTbO 4 Ynpaba

Jlu6poBauke Tpn6yie“

saišći. .
“s skies

Da živi Jugoslovenska Kra-

REZERVISANO

ZAENOVU KEMIČKU ČISTIONU

U Dubrovniku, gradu u ko-
jemu je vjerska tolerancija bila u-
vjek više nego izgledna, doživjeli
smo da neki samostanac grubo na-
padne zakonom priznatu konfe-
siju, ma da su pripadnici te Ron-
fesije u Dubrovniku. malobrojni
i u svakom pravcu ispravni gra-
đani koji protiv katolicizma nisu
nikada izustili ni jednu  nepo-
voljnu riječ. (Jevreji).

Organ dubrovačkog klera iz-
vještava nas o drugom nepromiš-
ljenom ispadu Presvijetlog Gos-
podina; o ispadu koji ne priliči
Crkvenom velikodostojniku ; o is-

padu kakvog ne podnosi Hram

Gospodnji. Presvijetli jegospodin
iznio niz neistina o  nastavnici-
ma koji su navodno pokušali u-
kloniti raspelo iz škole, koji su

_. DUBROVNIK, 6 JANUARA 1933 '

 Predike u svijetlu činjenica:

branili učenicima da se križaju
znakom Sv. Križa, da _ pohađaju
katolička društva itd. Čitava je
ova optužba bez svake osnove.
Nastavnici svih = naših
škola imaju dužnost da od
Presvjetlog gospodina zatraže
objašnjenja za ovaRkove  tvrd-
nje i preciziranje imena onih
pojedinaca na koje se ovaRo-
va smjela tvrdnja odnosi.
A mi konstatujemo da i Pre-
svjetli Gospodin zna vrlo dobro,

da je jedino klerikalna
akcija u različitim formama,
bila uvjek živa po svim na-

šiti srednjim.i visokim školama
i da je u tome niko i nikada
nije smetao. Plod klerikalne ak-
tivnosti ispoljava se u punoj
mjeri po svim našim zavodima,
dok se jasno vidi i osjeća nesta-
nak svih liberalnih pokreta, koji
;suprije_ rata raspolagali sa veli-
kim i najboljim omladinskim
snagama.

Naprotiv svi smo mi svjedoci
činjenica koje utvrđuju da kato-
lička Crkva u ovoj zemlji uživa
mnoga privilegija, koja drugi
nemaju. Skupštine i manifesta-
cije kroz Euharističke kongrese
i kroz razne ,,proslave“ u samo-
stanima i sjemeništima, govore
mnogo i demantuju sve prozirne
i proračunane predike.

A nedavni ispad protiv jedi-
nog pravoslavnog učenika IV
razreda dubrov. gimnazije — a

Godina IV

da o drugim pojavama 1 ne go-
vorimo — dokumenat je plodo-
va klerikalne aktivnosti i kvali-
teta njihovog — duhovnog | od-
goja. :

Za bolju ilustraciju  Rlevet-
ničke kompanje neka posluži i
vijest koju je zvanični or-
gan Vatikana ,,Osservatore Ro-
mano“ donio u broju od 24. VII.
1932, a u kojemu se katolički
krugovi Beograda hvale svojim
uspjesima na polju katoličke
propagande i vjerskog napredka;

nU jugoslovenskoj prestolnici
koja sada broji 40.000 katolika;
dok je prije rata bilo samo ne-
koliko desetina, ima danas 5
parohija, nekoliko konvikta, 1
neRoliko raznih katoličkih udru-
ženja. Na dau svetkovine Začeća,
8 decembra, nadbiskup katolički
Rodić izvršio je osvećenje nove
velike franjevačke crkve posveće-
ne Sv. Antunu Padovanskom.

P. Vlašić, franjevac održao
je tom plilikom prigodne ' pro-
povjedi. On je istakao nepreki-
dan napredak katolicizma u Beo-
građu, prestolnici države u kojoj
živi bez malo šest miliona kato-
lika.

Crkva Sv. Antuna ja četvrta
nova CrRva podignuta u Beogra-
du poslje rata. Međutim prije
rata postojala je. u Beogradu
samo jedna katolička kapela u
zgradi bivšeg austro-ugarskog
poslanstva“

£ - pe
Božićna poslanica pravoslavnog Datrijarhe

Nj. Sv. Patrijarh Varnava
uputio: je = pravoslavnom na-
rodu i sveštenstvu = božićnu
poslanica, u = kojoj govo-
ri oakciji organizovanih mračnih
gila, o bezbožničkoj akciji u Ru-
siji, o radničkom proletarijatu 1
o nepravednim bogatašima. | Pa-
trijarha poziva u toj poslanici na
ljubav prema bližnjemu 1 na ob-
darivanje sirotinje, .nezbrinute
djece 1 udovica, invalida, sužanja
i bolesnika, svih onih, koji suu
bijedi i nevolji, te da niko praž-
novanje smbožićnih . praznika ne
proveđe -u prekomjernom jelu 1
piću, svađi i mržnji, nego u brat-
stvu, potodičnoj ljubavi i miru,

U samom uvodu poslanice g.
Varnava kaže-o mračnim silama
među ostalim i ovo: | :

»Na velikome horizontu ljud-

NARODNA REP

ž V ei že
Š. 4. NAUČNA BIBLIOTEKA, DUD!

stva svjetla nada  idealističkoga
shvatanja života u duhu Hristove
nauke izaziva protiv sebe akciju
jako organizovanih mračnih sila,
koje su uhvatile korjena u cjelo-
me svjetu. One hoće da ruše sve
što je sveto u čovjeku. Teže da
ga sravne sa životinjskim  car-
stvom. Cjeli program njihovoga
rada sprovodi se kroz društveni
organizam sa toliko nastojanja,
da se primjenjuju  najsvirepije
mjere prema onima, koji neće
da se svrstaju sa najnižim  bići-
ma i podvrgnu životinjskim  in-
stinktima “.

Govoreći o nepravednim bo-

\ Es .. : . LI.

gatašima, Patrijarha veli: ,,Pravo
materijalno jačeg teži da liši mo-

ralne pomoći potištene i siroma-'

šne. Ljudsko srce sve je neosjet-

ljivije prema bijedii novolji bliž-“

1

,
Q

IME Tičan
.

njeg. Gospođari zemaljskog bla-

ga stalno teže da se što više o--

bogate na račun truda i znoja
radnog svijeta. Radnike  pretva-
raju u bezdušne mašine lišavaju-
ći ih urođenih po božijem  pro-
mislu duhovnih darova.  Nepra-
vedno bogaćenje pojedinaca na
štetu zemljoradnika, stočara, tr-
govaca i zanatlija, to je  karak-
terna osobina današnjeg vrčme-
na. Takvi bogataši ne znaju za
milost, daleko stoje “od“ Boga i
Bogočovjeka Hrista. Ne osvrću
se na kretanje ljudskog-- života.
Na njih ne utiče ni svakodnev-
ni tragični život 'onih koji su
izgubili svoje bogatstvo  nepra-
vedno stečeno. Gluhi su prema
Hristovoj priči 6 bogatašima, po
kojoj ne treba gomilati
blaga ovdje na zemlji, mego se

suviše