| a plaćena u gotovu 1 ponedeljak 9. januara, pro- riti će se u našoj zemlji đendan Prve Jugoslovenske Wjice, najmilije Maike svih lisvih naših nada Naše litre uputiti ćemo toga da- Prestolju Svemogućesg i Jed- g Boga, da Kraljici poda s život i potrebnu snagu u lu za budućnost Naroda i obe i neđaće prošlosti nisu Mlada mogle da unište ljubav šprvu Narodnu Dinastiju, vi- u Kraljici Mariji jak oslonac Iveliku misiju na Rojoj da- T sa toliko energije djeluje vrhov- alj, spasilac zemlje, i ;, svetinja ujedinjenih Srba vata Slovenaca. Dubrovnik, kao i čitava zem- | gleda u Kraljici Mariji iu- nu Majku svih slabih, siro- Mšnih i napuštenih; cijeni ple- A nitost Njezina srca, Roja se nifestuje u djelima već od vog časa kada je ljubav Že- Majke i Vladarke stavila u bu Ujedinjene Jugoslavije. Marija! | | Da živi slavni Dom Kara- -brđevića! Co | Da živi Ujedinjena Jugo- | Avija! (PETA BOMKN H HOBY TONANJ Xemu cbojum 1wj. IpujaTeiuMa Araremuma, ormacubaduma 4 ca: | RAHMLIUMA cprrcko-mpabocnabie me i < u. ž i a YpesnuiuTbO 4 Ynpaba Jlu6poBauke Tpn6yie“ saišći. . “s skies Da živi Jugoslovenska Kra- REZERVISANO ZAENOVU KEMIČKU ČISTIONU U Dubrovniku, gradu u ko- jemu je vjerska tolerancija bila u- vjek više nego izgledna, doživjeli smo da neki samostanac grubo na- padne zakonom priznatu konfe- siju, ma da su pripadnici te Ron- fesije u Dubrovniku. malobrojni i u svakom pravcu ispravni gra- đani koji protiv katolicizma nisu nikada izustili ni jednu nepo- voljnu riječ. (Jevreji). Organ dubrovačkog klera iz- vještava nas o drugom nepromiš- ljenom ispadu Presvijetlog Gos- podina; o ispadu koji ne priliči Crkvenom velikodostojniku ; o is- padu kakvog ne podnosi Hram Gospodnji. Presvijetli jegospodin iznio niz neistina o nastavnici- ma koji su navodno pokušali u- kloniti raspelo iz škole, koji su _. DUBROVNIK, 6 JANUARA 1933 ' Predike u svijetlu činjenica: branili učenicima da se križaju znakom Sv. Križa, da _ pohađaju katolička društva itd. Čitava je ova optužba bez svake osnove. Nastavnici svih = naših škola imaju dužnost da od Presvjetlog gospodina zatraže objašnjenja za ovaRkove tvrd- nje i preciziranje imena onih pojedinaca na koje se ovaRo- va smjela tvrdnja odnosi. A mi konstatujemo da i Pre- svjetli Gospodin zna vrlo dobro, da je jedino klerikalna akcija u različitim formama, bila uvjek živa po svim na- šiti srednjim.i visokim školama i da je u tome niko i nikada nije smetao. Plod klerikalne ak- tivnosti ispoljava se u punoj mjeri po svim našim zavodima, dok se jasno vidi i osjeća nesta- nak svih liberalnih pokreta, koji ;suprije_ rata raspolagali sa veli- kim i najboljim omladinskim snagama. Naprotiv svi smo mi svjedoci činjenica koje utvrđuju da kato- lička Crkva u ovoj zemlji uživa mnoga privilegija, koja drugi nemaju. Skupštine i manifesta- cije kroz Euharističke kongrese i kroz razne ,,proslave“ u samo- stanima i sjemeništima, govore mnogo i demantuju sve prozirne i proračunane predike. A nedavni ispad protiv jedi- nog pravoslavnog učenika IV razreda dubrov. gimnazije — a Godina IV da o drugim pojavama 1 ne go- vorimo — dokumenat je plodo- va klerikalne aktivnosti i kvali- teta njihovog — duhovnog | od- goja. : Za bolju ilustraciju Rlevet- ničke kompanje neka posluži i vijest koju je zvanični or- gan Vatikana ,,Osservatore Ro- mano“ donio u broju od 24. VII. 1932, a u kojemu se katolički krugovi Beograda hvale svojim uspjesima na polju katoličke propagande i vjerskog napredka; nU jugoslovenskoj prestolnici koja sada broji 40.000 katolika; dok je prije rata bilo samo ne- koliko desetina, ima danas 5 parohija, nekoliko konvikta, 1 neRoliko raznih katoličkih udru- ženja. Na dau svetkovine Začeća, 8 decembra, nadbiskup katolički Rodić izvršio je osvećenje nove velike franjevačke crkve posveće- ne Sv. Antunu Padovanskom. P. Vlašić, franjevac održao je tom plilikom prigodne ' pro- povjedi. On je istakao nepreki- dan napredak katolicizma u Beo- građu, prestolnici države u kojoj živi bez malo šest miliona kato- lika. Crkva Sv. Antuna ja četvrta nova CrRva podignuta u Beogra- du poslje rata. Međutim prije rata postojala je. u Beogradu samo jedna katolička kapela u zgradi bivšeg austro-ugarskog poslanstva“ £ - pe Božićna poslanica pravoslavnog Datrijarhe Nj. Sv. Patrijarh Varnava uputio: je = pravoslavnom na- rodu i sveštenstvu = božićnu poslanica, u = kojoj govo- ri oakciji organizovanih mračnih gila, o bezbožničkoj akciji u Ru- siji, o radničkom proletarijatu 1 o nepravednim bogatašima. | Pa- trijarha poziva u toj poslanici na ljubav prema bližnjemu 1 na ob- darivanje sirotinje, .nezbrinute djece 1 udovica, invalida, sužanja i bolesnika, svih onih, koji suu bijedi i nevolji, te da niko praž- novanje smbožićnih . praznika ne proveđe -u prekomjernom jelu 1 piću, svađi i mržnji, nego u brat- stvu, potodičnoj ljubavi i miru, U samom uvodu poslanice g. Varnava kaže-o mračnim silama među ostalim i ovo: | : »Na velikome horizontu ljud- NARODNA REP ž V ei že Š. 4. NAUČNA BIBLIOTEKA, DUD! stva svjetla nada idealističkoga shvatanja života u duhu Hristove nauke izaziva protiv sebe akciju jako organizovanih mračnih sila, koje su uhvatile korjena u cjelo- me svjetu. One hoće da ruše sve što je sveto u čovjeku. Teže da ga sravne sa životinjskim car- stvom. Cjeli program njihovoga rada sprovodi se kroz društveni organizam sa toliko nastojanja, da se primjenjuju najsvirepije mjere prema onima, koji neće da se svrstaju sa najnižim bići- ma i podvrgnu životinjskim in- stinktima “. Govoreći o nepravednim bo- \ Es .. : . LI. gatašima, Patrijarha veli: ,,Pravo materijalno jačeg teži da liši mo- ralne pomoći potištene i siroma-' šne. Ljudsko srce sve je neosjet- ljivije prema bijedii novolji bliž-“ 1 , Q IME Tičan . njeg. Gospođari zemaljskog bla- ga stalno teže da se što više o-- bogate na račun truda i znoja radnog svijeta. Radnike pretva- raju u bezdušne mašine lišavaju- ći ih urođenih po božijem pro- mislu duhovnih darova. Nepra- vedno bogaćenje pojedinaca na štetu zemljoradnika, stočara, tr- govaca i zanatlija, to je karak- terna osobina današnjeg vrčme- na. Takvi bogataši ne znaju za milost, daleko stoje “od“ Boga i Bogočovjeka Hrista. Ne osvrću se na kretanje ljudskog-- života. Na njih ne utiče ni svakodnev- ni tragični život 'onih koji su izgubili svoje bogatstvo nepra- vedno stečeno. Gluhi su prema Hristovoj priči 6 bogatašima, po kojoj ne treba gomilati blaga ovdje na zemlji, mego se suviše