Pojngia = teranskog sporazuma treba * skog sporazuma i ličnosti Poš starina plaćena u gotovu BROJ 187 DUBROVA ČKA, TDIBU onog 197(hv6) PL vrjen ug. 094.) ) DUBROVNIK, 20 JANVLARA 1933 I Zitin ispovijednik — punhktira U političkoj pometenosti u kojoj se teško razabire Roje što i šta hoće, ispovjednik Zite rije- “ šio je da se koristi općom zabo- ravnosti koja je obuzela ,,stoku grdnu i nepreglednu“ zaborav- nost koja dopušta misliti da to nije onaj isti Don Anton, pop-političar, koji je za demo- oRratiju i za političke slobode u ovoj zemlji bio dugo godina bezprikoran dželat. Nikakvo čudo. ,,Stoka grdna i nepregledna“ zaboravila je mnogo toga. Zaboravila je i dje- la velikog batinaškog meštra Svetozara; zaboravila je blažen- stvo njegovog čarstva; zaboravila je hiljade njegovih žrtava, paza- što da ne zaboravi i politič- ke grijehe Don Antona Korošca? Kad je Don. Anton _ osjetio da se vlast ne vraća u njegove svete ruke i da veleizdajničke Punktacije sličnih političkih des- peratera ,,diktatura“ prima hlad- uo, ašto je glavno i nekažnjeno... on se riješava da govori o _ne- kom posebnom položaju Sloveni- je, o njezinoj kulturnoj i finan- Sijskoj samostalnosti. Znati barem malo Korošca i _po- znati najprimitivnije današnju Slo- veniju i njezin položaj u Jugosla« viji, dovoljno je za posumnjati u autentičnost izjave, koja se pripisuje ovom rafinova- nom popu i političaru. Ostaje samo dvoje: ili je Don Anton obolio u neželjenom opozicionom ambijentu, pak ga je izdala zdrava pamet, ili on nalazi da momenat traži govore — kroz prozor? Ako je ovo zadnje cmda je Don Anton dospio u — po- litički handleraj. On će svršiti Svoju političku karijeru sakup- ljajući krpe 1 krpice starih mi- nistarskih i opzicijskih velata, od kojih hoće da skroji svoju naročitu političku togu. Slovenija, koja najbolje zna sebe i svoje prilike, - odgovorila je jasno Don Antonu Korošeu. Odgovorila mu je onako jer je svjesna da joj neka nova punktaška samostalnost nemože dati više, ako ne manje. Ako se može govoriti o privile- gisanom položaju ove ili one po- krajine, onda je Slovenija zaista privilegovana. Ličnost Siovenca, puni tip Slovenije, dominantan je. na svim linijama današnje Slovenije. Čitava mreža školskih zavoda, počam od osnovnih šRo- la do miveszitata pa sve mogu- će državne institucije, pokazuju da je Slovenija proporcijalno do- bila mnogo više nego druge po- Rrajine i nego bi mogla dobit iz vlastitih finansijskih sredstava. U nastojanjima za izgradnju napredne Slovenije, bili su uvjek vrlo aktivni i sretni svi politički ljudi Slove- onije pak i protivnici g. Dr. Ko- rošca. Slovenija je stvarno od prvog dana oslobođenja bila ma- za svih vlada 1 svih režima ove zemlje. To su činjenice koje ilustri- .raju kvalitet Don Antonove punk- tacije. A za onaj ,,sporazum plemena“ nije potrebno trošiti riječi. Svi znamo, a zna 1 Don Anton kao 1 svi punktaši, da su baš oni sa čitavom. serijom tih plemenskih politikana stalno mje- njali na vlasti od god. 1918, imaju- ći dosta i odviše vremena da se sporazume i da svoje političke rogove slože u Eshaesku vreću. Spectator Zajednička mržnja protiv političke je oba Rima - kaže g. Carlo Sforza G. Carlo Sforza poznati vođa antifašističke emigracije i odlič- ni poznavalac svih prošlih i sa- vremenih diplomatskih činioca Evrope, ovako crta bit lateran- koje su ga stvorile. “Dublje psihološke 1azloge la- tra- iti u samoj ličnosti sadanjeg pa- ve Pija XI. Da njih nije bilo ve ostalo ne bi ništa pomoglo, 2 sjednička nepovjerenja i zajed- ničke mržnje vežu ljude kudika- mo više nego li zajedničke sim- patije. Katolicizam Pija XI imao je sa fašističkim vođom jednu zajedničku mržnju: mržnju pro- tiv političke slobođe. Pijo XI je protivnik slobodoumnih = ideja. Ta politika nepovjerenja prema slobodi, ta želja da se u papinoj ličnosti usredsrede sve snage ka- toličkog svijeta svih zemalja, do- vela je Pija XI do težnje da se Svemoć papina još više istakne, da se ličnost poglavara crkve još više divinizuje, da se potčinje- nost moralnim zakonima Crkve poistovjeti sa kultom papine lič- nosti. Papa misli da je svemo- ćan, a on je usamljeniji nego i jedan drugi papa i prepušten sa- movolji Mussolonija. — Sutradan po potpisavanju lateranskog ugo- vora Pije XI, sav srećan radi svog ličnog uspjeha, izrekao je riječi zbog kojih će se jednoga dana, on ili njego- vi nasljednici, gorko kajati: riječi kojima je izjavio da je na drugoj strani našao »CovjeRka koga je poslala sa- ma providnost“ čovjeka koji, kao ni on, ne vje- ruje u ,,gadne idole liberalizma“. Međutim, bilo kako bilo, da- nas je evidentno da oba Rima polaze paralelnim putevima za- jedničkom cilju: nad svijetom ima da vlada Rim. Mussolini glorifikuje — duh besmrtnog imperijalizma genija italijanskog naroda, glorifikuje najkrvaviju revoluciju i apsolut- nu političku 1 moralnu mirljivost, stavlja katoli slobode ujedinila službu italijanskog ekspanizma, a Hrista proglašava običnim je- vrejskim sektašem. Papa 1 kardinali kažu da je Mussolinija poslao Italiji sam Bog, da je Duče prosvjetljen Bogom i da je on jedini čovjek koji vidi jasno u haosu. Zvanični organ Vatikana ,,Osservatore Ro- mano“ kuje u zvijezde Mussoli- nija i kaže da njegov rad ispu- njava katolike oduševljenjem. A Duče ne ostaje dužan i otvoreno izjavljuje: »Ja mrzim svaku protupapsku agitaciju. . . Ja sam vrlo uzrujan Rada čitam da se osnivaju narodne crkve, jer tada milijoni i milijoni lju- di ne upiru više svoj pogled na Italiju, niti na naš Rim“. A mi, katolici van Italije, treba da blagoslovimo ovaj rim- Ski ,,viribus unitis“ sve na sla- vu i veličinu majke Italije i nje- svetog egoizma, imperializ- i klerikalizma. - L\ Kostrenčić 20 MHtžeh Cij vom broju Din. *— Godina IV BESKRAJNA SREĆA prati sve one Roji kupuju srećke državne Rlasne lu- trije kod najsretnijeg bro davača Nika Klaić Nije ovo prvi, nego OSAM- naesti put, da se od njega kupljene srećke izvlače sa velikim dobitkom. Sada je u IV klasi 25 kola vučena srećka broj 47.684. zgoditkom od Din, 50.000 Zgoditak je bez svakog od- bitka odmah isplaćen. Isto tako srećka broj 12453 izvučena je sa zgoditkom od Đin. 5000, abr. 8.978 sa dobitkom od Din. 2000, te više drugih sa iznosima do 1000 di- nara — Požurite sa kupnjom sreća« Raza V. Rlasu. Glavno vučenjese vr- ši od 4 do 27 februara 0. g. — O- bratite se papirnici 1. Dovranić — Placa Kralja Petra. : Puna fajnosi za zgodiike | zagarantovana. Proslava dubrovačkog : Darta SU. VLAHA Proglas festanjula Dubrovčani grada i okolice! Primivši u amanet od svo- jih pradjedova našu svima dra- gu domaću slavu, spremni smo da po starinskom lijepom obi- čaju i ove godine svetkujemo a nie Parca SV Poznato je, da nema čovječ- jeg bića na bijelom svijetu koje bi bez začine _ soli svoj opstanak tjelesnog živovanja uzdržalo, kao što nema ni na- prednog naroda, koji bi bez duhovne začine mogao da o- plemeni i dovede u harmonič- nu vezu sve svoje snage i moći. Obrazovanost pojedinih dijelova ljudskog roda otskače u vanjskom ispoljavanju onih unutarnjih sila čovječjeg duha, koje nam daju podstreka za uzdržavanje saglasnosti i sre- đenosti između sjetovnih i du- ševnih potreba — svagdašnjeg života. Jednu takovu potrebu osje- ćali su i naši davni predhodni- ci ovog vječno slavnog grada, kada su u svojoj čistoti srca i uzvišenosti uma složno odredi- li sebi i svojim nasljednicima