= ZNAČAJNA KRALJEVA RIJEČ ŠUMADINCIMA Prigodom osvećenja škole u.Orašcu. Šumadinci, Današnjim danom ulazimo u stotridesetu_ godinu od onoga znamenitog Sretenja kada se na ovom svetom mjestu sastadoše naši preci, zareRkoše se i zavje- riše da na životina smrt zamet- nu borbu protivu vjeRkovnih svo- jih ugnjetača. Oni ine slutiše u tom tre- nutRu da ustanak, kome ovom svojom odiuRkom odrediše poče- tak i poRret, bješe onaj istorijski dogođaj od Roga će se zatresti cjela turska imperija. Ali ipaR znadoše dobrc strahoviti zama- šaj svog pothvata i neizmjernu ozbiljnost svoga zadatka. I zato osjetiše svi da im treba vođa, koji bi svojom ličnošću i odlučnošću povezao u jednu cjelinu onaj nepregiedni okean šuma i lugo- va, po čijim su zaklonitim pro- plancima bila skrivena mala i rasturena šumadijska sela, već puna osvetnika što pojedince hajdučki smiču nasilničke glave, ali još neprikupljena u jedan za- jednički nalet i u jedan otvoreni ustanak. dio I prvaci naroda odlučiše se na ustanak, iz čije će se varnice zapaliti neugasivi požar. Ovdje sakupljeni, vaši pradjedovi izab= raše za vođu Moga pradjeda Ka- rađorđa Petrovića (ove riječi prihvataju svi prisutni sa usklici- ma: Slava mu!), sina vašega Rkra- ja, smatrajući — i to _ s pravom, kako događaji ubrzo poRazaše - da su u njegovoj prošlosti našli sve ono što njima treba. Time je otpočela borba za veliko djelo narodnog oslobo- đenja i ujedinjenja, koja će tra- Košd Pare a e m ŠTROSMAJER U nom toga zamaha i silinom toga poleta slila se tokom svjetskog . rata u zajedničke napore svih BORBI_ZA jati, čas plamteći, čas tinjajući, otada pa sve do najnovijih dana. Ta borba, odlučena i zapo« četa skromno i nerazmetljivo pod zmajevskom Karađorđevom rukom, vođena _ od prvog časa divovski i muški, nosaše u sebi još od samog početka oslobodi- lačke težnje za svoju neoslobo- đenu braću. Otuda već prvih go- dina vojevanja vidimo Karador-» đevu upravu ,od Vidina pa do vode Drine, od Kosova pa do Beograda“, kako pjeva guslar. O- tuda je nova mlada šumadijska Srbija, koja se poslje vjekovnih stradanja stvarala postupno u o- vom vojevanju iz pepela i ruše- vina nekadašnje slavne Nemanji- ća države, bila svojom nacional- nom vjerom već unapred pred- određenja za nosioca velike nacionalne misije. Široki i epski zamah te naše borbe nije nikad malaksavao. UvjeR se težilo napred, upržos opasnostima Roje su mogle od- nijeti i ono što je dotle stečeno. Pclet je neodoijjivo nosio Suma- diju, vazda budnu i spremnu, Rad god ju je pozvala nacionalna, os- lobodilačRa i ujediniteljska ulo- ga. Ona je uvjek _gajila nadu u veliku nacionalnu budućnost i vjerovala u ostvarenje širokih nacionalnih ideala. [dočekala ga je. Naša borba urečena i započe- ta ovdje na ovom mjestu, na Sre- tenje 1804, Roja se vodila za os- lobođenje i ujedinjenje srpsko, pretvorena 1914 g. od uže sro- ske borbe u jugoslovensku, širi- ISTINU 1 ČAST CRKVE Obećali smo nastavak citata iz izjava i pisma slavnog đakova- čkog biskupa i narodnog borca koji je u sudaru sa falsifikatori- ima Vječne Istine i dušmanina slavenstva razgolitio mnogu in- famiju lukavo uvijenu u svete fraze. Cuvajući časti ugled Crkve Štrosmajer je bio svjestan, da se Nju ne može i nesmije indenti- fikovati sa italijanskim osjećaji- ma vatikanske diplomatije, pak ni sa prohtjevima da se papin- stvo iasstalira Rao svjetovna sila. U tom nastojanju on je zais- ta bio taktičan pak se često tru- di da spriječi razorne poslljedi- ce rada onih koje je on preću- ćeno iiskreno pobijao kao ubije- đen katolik i Jugosloven. Čista duša Strosmajerova nije mogla da podnese falsifikovanje vječnih Istina, nauke Hrista Bogočovjeka, i protuslavenski rad = vatikan- ske diplomatije. Taj i takav Štros- majer pisao je onako iskreno svom najboljem prijatelju Rač- kom. Štrosmajer govori o koncilu i infalibilitetu ,Stari rimski cari dali su se proklamirati bozima po servilno- mn senatu; danas petko, (tu mi- sli na papu) sam sebe proglašuje Bogom, ami imamo te potpisati. Ja tu sramotu podnijeti ne mogu“. 20 aprila ispovjeda. se o tome Strosmajer Račkome: ,,Bog sam zna, kako želim Rući, ali još sada nije mi moguće, jerbo-bi mnogo škodio. o- poziciji ostaviv Rim pred glavnom bitkom. Ovdje je neuzmjerna Rkorup- cija. Proti meni se sada u Rimu vo- juje onim istim oružjem, kojim su se Nijemci i Madžari služili, Rad. su htjeli moj politički upliv paralizovati. Ovih dana se također nešto dogodilo, što očevidno dokazuje da u ovom saboru nema slobođe, nema istine nema poštenja“. A razočaran i uvređen pred sam od« lazak iz Rima kaže 6 jula da ga Rim više neće vidjeti. ,Ne možete si mjsliti, Roliko je_ ovdje oholosti i slijepoće“. Strosmajer je ipak poslje dugog vremena potpisao zakon o infalibi- litetu, pod uticajem Račkoga u inte- resu cjelokupne narodne stvari. O jezuitizmu A još ogorčenije o jezuitizmu govori Strosmajer 1882 ,,To vam je stranka jezuitsko-tirolska, koja misli, da svoje nazore crpe iz Srca Isuso= va. Mi ostali smo ,,đavoli“. To je stranka, Roja nas nekad na pakao osudila, što nijesmo nijemštinu po- dupirali, koja je dobrom polovicom protestantizam. To je stranka, koja mrzi na sve što je slavljansko, i koja se samom vierom služi, da nas u narodne enuhe pretvori. To je stran« ka koja sa farizejem moli ,,Hvala 2 ćemo! Rlicalo je gromRko_i jugoslovenskih rodoljuba, koji su napori, Bogu neka je. hvala, na Rraju Rrunisani uspjehom: stvaranjem i ujedinjenjem velike i snažne nam Kraljevine Jugosla- vije. I u tim završnim borbama, kao i u svim ranijim /Sumadija je uvjek ostala vjerna sebi. Kao što se divljenja dostoj- no boriše vaši pradjedovi pod komandom Karađorđevom, taRko se i vi boriste, vazda prvi, pod vrhovnom komandom Moga po- kojnog Rodtelja Kralja Petra (Svi prisutni kliču: Slava mu) i Mojom (Sada nastaju dugotrajni i oduševljeni usklici: Živio Kralj !). Vi, nova Šumadija, osvjetlaste ioš jednom obraz Karađorđevoj Su- madiji. : Ali ako ima iole istine u o- noj našoj poslovici da je lakše steći nego sačuvati onda ćete, tvrdo Sam ubjeđen, u čuvanju ju- goslovenskih tekovina opet pred- njačiti vi, Rao što ste oduvjeRk prednjačili i u njihovom sticanju, i odbiti sve one udarce Roji bi, svjesno ili nesvjesno, bili uprav- ljeni protivu njih (Hoćemo! a odad= lučno nekoliko stotina rasnih Sumadđinaca). Neka ovaj skromni vaš spo» menik bude potsjetnik kroz Roli ke se Rrvave bojeve imalo pro- ći od 1804 pa do punog ostva- renja jugoslovenskog državnog i narodnog jedinstva, ali time neRa bude stalni i najbolji poučnik i o teme sa koliko revnosti i od« 'lučnosti imamo čuvati“ naše 'je- dinstvo: od svakoga, pa' ma Ro To. bio. 0 i Bogu što nijesmo Ro drugi ljudi“. To je stranka koja na uglovima ulica moli i lemozine dijeli... Ta partija inspirira naše organe i evo već dominira skoro i u Rimu (19-VI[ 1889). »d Rimu, moj brate obaziru se na one, koji su premogući, a one rastavljaju, koji su slabi. Da sam prost od nužda i nevolja, pisao bi O najvećoj nuždi Crkve danas, to jest o tomu, da se crkva rimska po- sye univerzalizira. Bez toga nikad ne odgovori Crkva posve svrsi i oče- Rkivanju svijeta. Ali za to se hoće mira. Ja kadgod mogu i imam zgode kažem i Rimu svoje mnijenje“ (7 II 1885). Ili, 27 marta 1887; iz sto sitnih stvari vidi se, da Kojigod je dub napram Slavjanom civilne Italije taj je isti i crkvene, Među Talijanom i Talijanom u tom obziru nema razlike, nosio on frak ili prelatsku mantiju“. Poruke uredništva Sokoli - Čilipi Uz najbolju vol'u, prostor sa kojim raspolažemo ne može da podnese napise kakav je Vaš, Osim toga jednakoj temi mi stal- no posvećujemo najveću pažnju. Zdravo! Nacionalna omladina - Sreser (Jenjinja) Objaviti ćemo u prvom na- rednom broju ali skraćeno. Zdravo! Isusovci u službi : tuđinske propagande Povodom napisa Roji smo i mi objavili po zagreb. ,Jugoslov Re. či“, a oOpsanoj aktivnosti politike Jezuita, g. S. R. iz Splita uputio je I. Režig pismo u kojemu podsjeća na dopis objavljen u. zagrebačkom dnevniku ,,Obzoru'“ (g. 1902—Br, 59) pod naslovom ,,Ispod Vlašića u Bos- ni“ — U tom dopisu kaže se medju ostalim i ovo | B. ,Sirotinja smo, kakve samo po božjom kapom imade. Otkidajući od: usta, davali smo za našu djecu u Isu- sovačkoj travničkoj gimnaziji, da nam budu dika, a u starosti potpora, No evo, što se dogodi! Cjeli VII i VIII razred, | | 24 naša mladića isključiše sa gim nazije Jezuita, i to zato, što je poletna mladež, prigodom jednog Koncerta, prosvjedovala protiv pje- vanja jedne njemačke pjesme. Strašna kazna nad 24 Ratoličkih obi- telji radi jedne njemačke pjesme! Na- ša je mladež poletna, vatrena, odu- ševljenja za narodnu hrvatsku stvar, pa bi bilo u interesu odgoja mlade- ži sve nenarodno otklanjati, što našu mladež izaziva, njezin polet preči i narodnu svijest vrijedja. Ta mi ne šaljemo našu djecu R.Isusovcima da njemačke pjesme uče, nego da se oR- repe plemenitom naukom i svetom ljubavlju za hrvatski narod i svoju domovinu. To bi imala biti zadaća odgojitelja naše mladeži, a ne širenje germanizacije“... prošle godine : braća Isusovci, prigodom sveča= nosti stca Isusova, izvjesiše ha ocrKvi madjarsku zastavu. Mladež planu, pope se na krov, ski- de nezakonitu zastavu, a jedan pater. “ne budiljen,skoči na tavan, te mla= .sdiću“S. pljus ćušku udice što je ski- "nuo tu zastavu. Srce Isusovo i ma» djarska zastava ćuška i odgoj, nje- mačke pjesme i 24 prognata mladića, nesreća prognanika, suze roditelja, žalost rodoljuba, to je o čemu neka jevnost rasudjuje“ Napomenuti je da se akciji, koju je poveo bio dr. Josip Stadler zbog podignuća sjemeništva i gimnazije u Travniku odazvao i 1 rimski grof Leopoldo Lilrenthal sa prilogom od 30.000 dinata. ' 1» Pred par dana javila je sarajer- ska ,Jugoslavenska Pošta“ da iz najpouzdanijeg izvora doznaje da je u posljednjih nekoliko dana, Presy. Dr Carević imao prigode da u dva navrata razgovara sa jednim istaR- nutim funkcionarom dubrovačRog Sokola kojemu je izjavio da se so“ kolstvu u njegovoj biskupiji nemogu učiniti prigovori o kojima govori poslanica katoličkog episkopata. I nama je na sigurnom mjestu potvrdjeno, da je Presv. Dr Carević. zaista opetovano učinio izjave 0 kojima je riječ. Pred nama je cirkular ove sa“ držine. »Biskupski Ordinarijat u Du- brovniku — Pov. Br. 40|res. Du- brovniR 26 Novembra 1952 — M. P. Zupnim Uredima. Svima u bisku- piji — Ako _sokoli žele zahvaliti dragom Bogu, kažite im, da mogu jedne nedjelje ili blagdana prisustvo“ vati župskoj misi gdje će svaki po" jedinac (1?) zahvaliti Bogu a da će svećenik preko Sv. Mise u ,,memer ta takodjer dragom Bogu izraziti zahvalnost. Sokolski barjak nije cr= Rkveni barjak i prema tome ne treba ga blagosivljati. Ne učinite ništa vr še preko ove naredbe. Biskup T Kosip) mp“