ZK

Poštarina plaćena u gotovu

ste ESA > — moo opens VRRRNNINJKE

BA reg ,
DUBROVA CKA

3%

a

Cijena je ovom broju Din. *—

BROJ 194

T. € MASARVK

Prigodom 83-e gorišnjice Predsjedniku
Čehoslovačke Republike

»Njegov autoritet ne počiva na
ustavu ili na zakonima, već na to»
me što je Masarik zadobio _ ljdbav
Cijelog naroda i što _ vlada njego-
vim sreem“ Dr FLIDER

7-0g marta proslavila je Če-
hoslovačka Republika 85-i ro-
đendan narodnog vođe i dr-
žavnika Tome G,Masarika. Kao
i uvjek ovu je proslavu pratio
i odjek simpatija ne samo u
našoj zemlji, nego i u čitavom
slavenstvu kojega je  Masarik
zadužio svojim radom prije i
poslije rata. Prije rata kada je
u Austro-Ugarskoj bio nosilac
ideje oslobođenja slavenskih
naroda i najjači prestavnik slo-
bodarstva i istinske demokrati-
je, a poslije rata kada je svoje
dugogodišnje napore okrunio

najužom saradnjom Čehoslova-

čke i Jugoslavije, koja garantu-
je ogromne žrtve obih naroda
u borbi za slobodu : državnu
samostalnost.

Tatiček Masarik bio je i o-
stao je samo otac i učitelj na-
rodni. Čehoslovački narod po-
tvrdio je taj osjećaj  postavlja-
jući Masarika _ za doživotnog
predsjednika, reprezentanta slo-
bodne narodne države.

živio predsjednik Musarik !

Živio Čehoslovački narod!
PREDRAG S PE GEZE ZERO RR RES) URE ERZESA

Veliko kružno putovanje po
Sredozemnom moru

Jadranska SIrIži organizuje ve-
liko kružno putovanje po  Sre-
dozemnom moru koje traje od
15 juna do 4 jula, sa_ najvećim
i najudobnijim našim parobrodom

Kraljica Marija“. Posjetiti će se

ove luke: Split, Dubrovnik, Krf
(Vido), Ajačo na Korzici, Monte
Karlo, Toulon, Marselj,  Barce-
lona, Alžir, Tunis, Malta, Boka
Kotorska, Dubrovnik, Split. Ci-
jene od Din. 3800.- pa dalje.
Tu je uračunana vožnja, hrana,
posluga, krevet itd. Prospekte i

Pobliže informacije daju svi od-.
bori Jadranske straže. Prijave se.

Primaju do 25 marta.

Svi, koji žele da se lijepo i

jeftino provedu i upoznaju Sre-
dozemno More, neka ne propus-
te ovu priliku.

DUBROVNIK, 12 RZRARTA 1933

»Otkrića“ g. Zingarelli

Godina V

Vojska kumanovskih tradicija

,,Agenzia di Roma“ zvanična
fašistička ustanova za obavještava-
nje italijanske štampe, pružila nam
je ovih dana jedan interesantan pri-
kaz o snagama i organizaciji naše
vojske. U stvari, to je neka vrsta
ankete o ratnim silama država čla-
nica Male Antante, sa tendencom,
da se ukaže na ratne pripreme (e-
hoslovačke i Jugoslavije i njihove
agresivne namjere Roje ugrožavaju
mir Evrope“.

Informacije pak, koje daje g.
Zingarelli posebno o jugosloven-
skoj vojsci, uticati će sigurno ne-
povoljno na ratnička raspoloženja
junaka sa Caporetta. Tako  signor
Zingarelli tvrdi među ostalim i to,
da je jugoslovenska vojska  zadr-
žala sve odlike bivše srpske  voj-
ske as njima i princip da cio na-
rod ulazi u borbu Rad je zemlja u
ratu.:

Osim ovako nezgodnih injek-
cija za problematični Rkuraž. svojih
zemljaka, 9, Zingarelli, nije učinic
nikakvo naročito otkriće. G. Zin-
garelli nije valjda mislio da ćemo
mi zaboraviti na nužnu odbranu i
prepustiti se hirovima i  diktatima
revanšera, čekajući pomoć bilo s
desna ili s lijeva.

Mi smo svijesni našeg položa«
ja u obruču, koji ima da nas _ jed-
noga dana stegne, ako ne budemo
spremni da svaki pokušaj odbijemo
sa vlastitim snagama. Ipak, u našem
naoružanju leži ovoga časa i naj-
bolja garancija za očuvanje mira i
poštovanje postojećeg međunarod.
nog poretka. Ponosni smo sa sna-
gama naše narodne vojske i goto-
vi smo da u njezinim redovima
odbijemo svaki pokušaj da nam se
otrgne i najmanji — pedalj zemlje:
da nam se ospore plodovi jedne
od najvećih žrtava koju je naš uje-
dinjeni narod doprinio na oltar svoje
Slobode i ujedinjenja.

* * šk

Na ovom mjestu citirati ćemo
samo najglavnije izvode napisa sin=
gnor Zingarelli-a, on kaže:

Ali jedna stvar je čvrsto drži na
nogama, a to je vojska.

Njezin efektivni kadar u vrijeme
mira ima sedamnaest divizija pješa«
dije, dvije ipo divizije konjice i jednu
diviziju tvrđavskih trupa. Ne zna se,
kolika je cifra ljudi, koji služe u
kadru za vrijeme mira, ali suglasno
se drži, da se ta cifra kreće od 125.000
vojnika u zimskim mjesecima do
maksimuma od 185.000 ljudi u ljetno
doba. ;

.— Međutim u Jugoslaviji. vlada na-
čelo, da se cio narod mora da tuče |

“Rad je zemlja ratu.

U slučaju rata Jugoslavija može
da baci na front 28 divizija pješadi-
je, pet ili šest divizija konjice i jed-

nu diviziju tvrđavskih trupa. Okrug-
lo mobilizacija treba da stavina no=
ge oko dva milijuna ljudi.

Ratno naoružanje iznosioko dya
milijuna pušaka 17.000 lakih i teških
mitraljeza, 4.000 topova, 150 kola za
napadaj i oko pedesetak blindiranih
vozova i automobila.

Reorganizacija artilerije nije zavr-
šena i većim dijelom stari materijal
pretstavlja veliku i karakterističnu
mješavinu. U posljednje je doba u-
činjen znatan napredak. Već smo
vidjeli, da Jugoslavija ima Skodine
topove od 3505. Osim toga je uvela
i jedan Schneiderov top od 175,
koji baca na 26 kilometara. Motori-
zacija vojske je nešto zaostala. Avija-
cija ima u vrijeme mira 700 aparata,
ali ratna efektiva treba da dostigne
hiljadu avijona.

Jugoslavija je utrošila milijarde
iranaka za unapređenje svoje vojske.

U Jugoslaviji vojni Izdaci iznose
4 do 65% državnog budžeta: Me-:
uutim neki izdaci nisu unijeti u re-
dovni budžet a znatne sume se re=
gistruju pod raznim drugim naslovi-
ma. Zbog toga neki stručnjaci smat-
raju, da vojni budžet prelazi 35,
od ukupnog budžeta.

Zna se da je jugoslovenska voj-
ska održala srpsku tradiciju usprkos
francuskim utjecajima. Obratno od Če
hoslovačke i Poljske, Jugoslavija nije
nikada prihvatila francuske vojne mi-

sije. U svakom je slučaju neosporno,
da su francuski vojni pojmovi premoć-
ni zahvaljujući dodiru sa francuskim
glavnim generalštabom i jugosloven-
skim oficirima, koji se odgajaju u
pariškoj višoj vojnoj školi.

Jugoslavija usprkos unutrašnjih
prilika stalno misli na budući rat.

Uzduž granice već su porazmješ-
teni četnici i dobrovoljci. Organiza-
ciju ovog posla vodi čuveni Kosta
Pećanac. Četnici i  dobrovolici
prestavljaju jednu vrstu narodne
garde na granicama, spremne za gve-
rijski rat na vlastitom teritoriju.

U pravcu talijanskog fronta ju-
goslovenski glavni generalštab izgra-

đuje mnogobrojne strategijske pute-

ve. Ljeta 1950 godine bilo je izra
đeno šest puteva. Na bugarskoj gra-
nici izgrađena su takva utvrđenja,
RaRvih vjerovatno nema u Evropi. I
kao da rat sutra mora da bukne isko-
pani su rovovi i vučje jame, frizijski

konji već su na svojim mjestima, a

ve Rkaraule vezane su bodljikavom
žicom. Iz kragujevačkog arsenala
šalju se svaki dan _ u Makedoniju
vozovi puni materijala.

A ,šetnja u Bugarsku“ prestav=
lja vrlo mali napor, koji je rezerviran
za jugoslovensku vojsku. Glavne si-
le, prema sporazumu sa Prancuskom
i Malom antantom, trebaju da budu
uperene protiv Italije, Madžarske i
Austrije.

"Ao Bosno sirotice kleta. . .

U nizu provokacija, koje nam
duevno serviraju razni smutljiv-
ci, sa posve jasnom tendencom,
imamo i famozni letak, koji se
je neki dan pojavio u Sarajevu.
Taj letak štampan je u nekoliko
hiljada primjeraka, a sadrži neka-
kav članak navodno objavljen u
»Glasniku pravoslavne Datri-
jaršije“ i

U tom članku se sa toliko

teških i pogrdnih riječi govori

o katoličkoj crkvi
da je na prvi mah upućenim i pa-
metnim bilo jasno, da se radi o
mistifikaciji. U letaku se sa ne-
čuvenom drskošću čak

navodi i-broj časopisa u kome

je tobožnji članak. objavljen. _.
-U citiranom broju. časopisa; me-

đutim, nema ni pomena o član-

ku koji je tobože prenešen u tom -

letaku. Patrijaršija je o tom od-
mah dala dokaza visokim funkcio-
nerima katoličke crkve. Ne sa-

mo da im je poslala pomenuti
broj nego i sve _komplete svih
godišta citiranog časopisa i usta-
novilo se da pomenuti. članak
uopće nije objavljen!

Da, ustanovila se je prava
istina ali nigdje — ni u katolič-
kim organima,“ ni sa propovje-
daonica — nema iskrene riječi
osude za auktore ovakove mistifi-
kacije, za ovo gnusno djelo  ne-
prijatelja našeg unutrašnjeg mira
i sređenja.

Jest, nema
zašto je nema?

* o

Budimo na čistu. Ovo što se
je jučer dogodilo u gradu Gav-
rila Principa, prestavlja samo dio

osude. A

riječi

“ onoga što.je učinjeno i što će
«se još učiniti

da se staroj pat-
nici Bosni nametne nova isku-
šenja; onoj Bosni koja je u straš-

* noj predigri našeg oslobođenja i

ujedinjenja, raspeta na križ, pro-