ZK Poštarina plaćena u gotovu ste ESA > — moo opens VRRRNNINJKE BA reg , DUBROVA CKA 3% a Cijena je ovom broju Din. *— BROJ 194 T. € MASARVK Prigodom 83-e gorišnjice Predsjedniku Čehoslovačke Republike »Njegov autoritet ne počiva na ustavu ili na zakonima, već na to» me što je Masarik zadobio _ ljdbav Cijelog naroda i što _ vlada njego- vim sreem“ Dr FLIDER 7-0g marta proslavila je Če- hoslovačka Republika 85-i ro- đendan narodnog vođe i dr- žavnika Tome G,Masarika. Kao i uvjek ovu je proslavu pratio i odjek simpatija ne samo u našoj zemlji, nego i u čitavom slavenstvu kojega je Masarik zadužio svojim radom prije i poslije rata. Prije rata kada je u Austro-Ugarskoj bio nosilac ideje oslobođenja slavenskih naroda i najjači prestavnik slo- bodarstva i istinske demokrati- je, a poslije rata kada je svoje dugogodišnje napore okrunio najužom saradnjom Čehoslova- čke i Jugoslavije, koja garantu- je ogromne žrtve obih naroda u borbi za slobodu : državnu samostalnost. Tatiček Masarik bio je i o- stao je samo otac i učitelj na- rodni. Čehoslovački narod po- tvrdio je taj osjećaj postavlja- jući Masarika _ za doživotnog predsjednika, reprezentanta slo- bodne narodne države. živio predsjednik Musarik ! Živio Čehoslovački narod! PREDRAG S PE GEZE ZERO RR RES) URE ERZESA Veliko kružno putovanje po Sredozemnom moru Jadranska SIrIži organizuje ve- liko kružno putovanje po Sre- dozemnom moru koje traje od 15 juna do 4 jula, sa_ najvećim i najudobnijim našim parobrodom Kraljica Marija“. Posjetiti će se ove luke: Split, Dubrovnik, Krf (Vido), Ajačo na Korzici, Monte Karlo, Toulon, Marselj, Barce- lona, Alžir, Tunis, Malta, Boka Kotorska, Dubrovnik, Split. Ci- jene od Din. 3800.- pa dalje. Tu je uračunana vožnja, hrana, posluga, krevet itd. Prospekte i Pobliže informacije daju svi od-. bori Jadranske straže. Prijave se. Primaju do 25 marta. Svi, koji žele da se lijepo i jeftino provedu i upoznaju Sre- dozemno More, neka ne propus- te ovu priliku. DUBROVNIK, 12 RZRARTA 1933 »Otkrića“ g. Zingarelli Godina V Vojska kumanovskih tradicija ,,Agenzia di Roma“ zvanična fašistička ustanova za obavještava- nje italijanske štampe, pružila nam je ovih dana jedan interesantan pri- kaz o snagama i organizaciji naše vojske. U stvari, to je neka vrsta ankete o ratnim silama država čla- nica Male Antante, sa tendencom, da se ukaže na ratne pripreme (e- hoslovačke i Jugoslavije i njihove agresivne namjere Roje ugrožavaju mir Evrope“. Informacije pak, koje daje g. Zingarelli posebno o jugosloven- skoj vojsci, uticati će sigurno ne- povoljno na ratnička raspoloženja junaka sa Caporetta. Tako signor Zingarelli tvrdi među ostalim i to, da je jugoslovenska vojska zadr- žala sve odlike bivše srpske voj- ske as njima i princip da cio na- rod ulazi u borbu Rad je zemlja u ratu.: Osim ovako nezgodnih injek- cija za problematični Rkuraž. svojih zemljaka, 9, Zingarelli, nije učinic nikakvo naročito otkriće. G. Zin- garelli nije valjda mislio da ćemo mi zaboraviti na nužnu odbranu i prepustiti se hirovima i diktatima revanšera, čekajući pomoć bilo s desna ili s lijeva. Mi smo svijesni našeg položa« ja u obruču, koji ima da nas _ jed- noga dana stegne, ako ne budemo spremni da svaki pokušaj odbijemo sa vlastitim snagama. Ipak, u našem naoružanju leži ovoga časa i naj- bolja garancija za očuvanje mira i poštovanje postojećeg međunarod. nog poretka. Ponosni smo sa sna- gama naše narodne vojske i goto- vi smo da u njezinim redovima odbijemo svaki pokušaj da nam se otrgne i najmanji — pedalj zemlje: da nam se ospore plodovi jedne od najvećih žrtava koju je naš uje- dinjeni narod doprinio na oltar svoje Slobode i ujedinjenja. * * šk Na ovom mjestu citirati ćemo samo najglavnije izvode napisa sin= gnor Zingarelli-a, on kaže: Ali jedna stvar je čvrsto drži na nogama, a to je vojska. Njezin efektivni kadar u vrijeme mira ima sedamnaest divizija pješa« dije, dvije ipo divizije konjice i jednu diviziju tvrđavskih trupa. Ne zna se, kolika je cifra ljudi, koji služe u kadru za vrijeme mira, ali suglasno se drži, da se ta cifra kreće od 125.000 vojnika u zimskim mjesecima do maksimuma od 185.000 ljudi u ljetno doba. ; .— Međutim u Jugoslaviji. vlada na- čelo, da se cio narod mora da tuče | “Rad je zemlja ratu. U slučaju rata Jugoslavija može da baci na front 28 divizija pješadi- je, pet ili šest divizija konjice i jed- nu diviziju tvrđavskih trupa. Okrug- lo mobilizacija treba da stavina no= ge oko dva milijuna ljudi. Ratno naoružanje iznosioko dya milijuna pušaka 17.000 lakih i teških mitraljeza, 4.000 topova, 150 kola za napadaj i oko pedesetak blindiranih vozova i automobila. Reorganizacija artilerije nije zavr- šena i većim dijelom stari materijal pretstavlja veliku i karakterističnu mješavinu. U posljednje je doba u- činjen znatan napredak. Već smo vidjeli, da Jugoslavija ima Skodine topove od 3505. Osim toga je uvela i jedan Schneiderov top od 175, koji baca na 26 kilometara. Motori- zacija vojske je nešto zaostala. Avija- cija ima u vrijeme mira 700 aparata, ali ratna efektiva treba da dostigne hiljadu avijona. Jugoslavija je utrošila milijarde iranaka za unapređenje svoje vojske. U Jugoslaviji vojni Izdaci iznose 4 do 65% državnog budžeta: Me-: uutim neki izdaci nisu unijeti u re- dovni budžet a znatne sume se re= gistruju pod raznim drugim naslovi- ma. Zbog toga neki stručnjaci smat- raju, da vojni budžet prelazi 35, od ukupnog budžeta. Zna se da je jugoslovenska voj- ska održala srpsku tradiciju usprkos francuskim utjecajima. Obratno od Če hoslovačke i Poljske, Jugoslavija nije nikada prihvatila francuske vojne mi- sije. U svakom je slučaju neosporno, da su francuski vojni pojmovi premoć- ni zahvaljujući dodiru sa francuskim glavnim generalštabom i jugosloven- skim oficirima, koji se odgajaju u pariškoj višoj vojnoj školi. Jugoslavija usprkos unutrašnjih prilika stalno misli na budući rat. Uzduž granice već su porazmješ- teni četnici i dobrovoljci. Organiza- ciju ovog posla vodi čuveni Kosta Pećanac. Četnici i dobrovolici prestavljaju jednu vrstu narodne garde na granicama, spremne za gve- rijski rat na vlastitom teritoriju. U pravcu talijanskog fronta ju- goslovenski glavni generalštab izgra- đuje mnogobrojne strategijske pute- ve. Ljeta 1950 godine bilo je izra đeno šest puteva. Na bugarskoj gra- nici izgrađena su takva utvrđenja, RaRvih vjerovatno nema u Evropi. I kao da rat sutra mora da bukne isko- pani su rovovi i vučje jame, frizijski konji već su na svojim mjestima, a ve Rkaraule vezane su bodljikavom žicom. Iz kragujevačkog arsenala šalju se svaki dan _ u Makedoniju vozovi puni materijala. A ,šetnja u Bugarsku“ prestav= lja vrlo mali napor, koji je rezerviran za jugoslovensku vojsku. Glavne si- le, prema sporazumu sa Prancuskom i Malom antantom, trebaju da budu uperene protiv Italije, Madžarske i Austrije. "Ao Bosno sirotice kleta. . . U nizu provokacija, koje nam duevno serviraju razni smutljiv- ci, sa posve jasnom tendencom, imamo i famozni letak, koji se je neki dan pojavio u Sarajevu. Taj letak štampan je u nekoliko hiljada primjeraka, a sadrži neka- kav članak navodno objavljen u »Glasniku pravoslavne Datri- jaršije“ i U tom članku se sa toliko teških i pogrdnih riječi govori o katoličkoj crkvi da je na prvi mah upućenim i pa- metnim bilo jasno, da se radi o mistifikaciji. U letaku se sa ne- čuvenom drskošću čak navodi i-broj časopisa u kome je tobožnji članak. objavljen. _. -U citiranom broju. časopisa; me- đutim, nema ni pomena o član- ku koji je tobože prenešen u tom - letaku. Patrijaršija je o tom od- mah dala dokaza visokim funkcio- nerima katoličke crkve. Ne sa- mo da im je poslala pomenuti broj nego i sve _komplete svih godišta citiranog časopisa i usta- novilo se da pomenuti. članak uopće nije objavljen! Da, ustanovila se je prava istina ali nigdje — ni u katolič- kim organima,“ ni sa propovje- daonica — nema iskrene riječi osude za auktore ovakove mistifi- kacije, za ovo gnusno djelo ne- prijatelja našeg unutrašnjeg mira i sređenja. Jest, nema zašto je nema? * o Budimo na čistu. Ovo što se je jučer dogodilo u gradu Gav- rila Principa, prestavlja samo dio osude. A riječi “ onoga što.je učinjeno i što će «se još učiniti da se staroj pat- nici Bosni nametne nova isku- šenja; onoj Bosni koja je u straš- * noj predigri našeg oslobođenja i ujedinjenja, raspeta na križ, pro-