PAGE: Za Cezara, a protiv Galilejca | Omladinski fašistički ideolog | Carlo Scorza, od nedavna šef | fašističke univerzitetske omladine ; i direktor lista ,,Gioventu Fasci- | sta“, tumačio je da fašizam svoju ratničku ideologiju bazi- ra na načelima Ratoličke crkve. Scorza kaže da je fašizam naj- originalniji fenomen, tipično ita- lijanski pa se i ne može ugle- dati u nikakav drugi pokret, ne- go jedino može da primi podu- ku od jednog drugog velikog rimskog fenomena, a to je kato- lička crkva. ,Ali da se razumi- jemo — kaže Scorza — fašizam ne uzimlje pri tom u obzir onaj dio crkvene istorije u kojoj sve vrvi od poniznih 1 skromnih fi- gura, koje su, uza svu svoju ne- dvojb.nu svetost dovodile crkve u faze velike dekadencije, jer ljubav i slatkoća ne Roriste ničemu. Fašizam se ugleda u konstruktiv- nu stranu katoljeizma, u doba ve- likih stupova crkve, velikih papa i biskupa političara irat- nika, Roji su znali Cpograbiti | mač kao i Rrst,a znali su da | se služe lomačom Rao i esko- | munikacijom, a isto tako i mu- | čilištem i otrovom. To su bile ponosne i divne po- jave — kaže Scorza — pred ko- B jima su se herezije sakrivale u | biblioteke 1 u brda, knezovi 1 Rraljevi pregibali su tada koljena pred Rimom, a zemlje i gradovi pobjeđene(!) zastave. To su fastič- ki uzori, ti giganti kao što su bili Grgur VII, Inoncencije III, , Ignacije Loyola, Grgur IX, Ino- ,I cencije IV, Julije II, Siksto V, Aleksandar Borgia i, de budemo ; bliži našem vremenu — Leon Hi | KIIL. Tesu bir Borer i, što je glavno, ogorčeni, fanatički mr- zitelji od kojih su neki, baš radi toga ier su znali da mrze, prešli sasvim zaslužno s Prestolja Sv. Petra u red ne- beskih svetaca. | Fašizam se ugleda — kaže Scor- za — u ove velike ratnike i bor- ce, u ove velike mrzitelje i ma- \ kjaveliste, u ovu školu intransi- \ gencija i — mržnje. * * o Reberto Farinacci, no primjer, ma da vrši ulogu katona u fašiz- | mu nije jedamput isticao ovu g bliskost i ovo poklapanje fašis- li tičkih načela s načelima crkve. | Po njegovom mišljenju, nije se | crkva održala na Matejevom e- bd vanđelju, u kojemu je rečeno: | Činite dobro i onima, koji vas mrze i molite se za one, koji vas progone! nego na borbenosti i sposob-« nosti mržnje onih, Roji su crR- vu u delikatnim momentima vo« dili. Fašistički ideolozi elorifikuju nostoce inkvizicije Kuno svoje uzore / > zusluženo prešli u red - nebeskih svetaca... i Fašizam — kaže Farinacci — u- gleda Se ikopira ovu veliku prak- su. I kao što fašistički režim daje danas crkvi _ sve. privi- legije, crkva mu daje jedan ve- liki primjer. * * ox Nedavno je u Rimu, održan, veliki kongres svih talijanskih ratnih invalida. iila je to tipič- na fašistička ratnička manifesta- cija. Mussolini je pregledao čete invalida, koji su ga u stroju po- zdravili ,bl;eskom izvučenih bo- deža“. Pretsjednik invalida posla- nik u pariamentu1 veliki invalid Delcroix održao je pred Musso- linijem govor, u kojem ie rekao i ovo: Go »Čovjek, koji će spasiti čavje- čanstvo neće doći iz redova onih, koji propovjedaju mir. Bit će to čovjek ratnik, (misli na Mussoli- nija) Bit će to hrišćanin iz onog željeznog doba, kad milosrđe ni- je zabranjivalo rat i kad poniz- nost nije kompromitovala po- bjedu. Hristova ideja, sva poniznost i slatkoća, rodila se Rad je vjera bila mrtva, kad je njegovo božanstvo bilo negirano i kad je čovječanstvo bilo bjedno. Mi gledamo Hrisia kralja na antiknim mozaicima. Mi ljubimo groznog Hrista suca u stihovima ,Dies irae“i na lukovima Sikstinske kapele. Simbol evanđelja su lav, orao, bik i anđeo. Prva tri sigurno ne znače nemoć i podlost, a za an- đele mi znamo, da su najlepši među njima oni, koji nose mač. Pobjeda koja će doći biće naša. Vatikana »vVie catholique“, koji izlazi, ljednih brojeva članak E. Dezea, izvjestioca u Romisiji za Francuski katolički organ O politici | spcljne poslove, u kome se kaže: koli su Jednom rukom nudi mir, a u drugoj drži mač“. * “o desetogodišnjice postojanja = fašističke milicije među = ostalim = biskupima 1 kardinalima i biskup Fogar či- tao je svečanu misu a poslje mise general milicije Diamanti održao je govor u kojem je naglasio, da kršćanska legija milicije ima lozinku: ,Redempti redimemus (Oslobođeni, oslobodićemo 1 os- tale), jer još ima braće, koju treba osloboditi, ,, Moram da vam Prigodom kažem — govorio je gen. Lia- manti — da je 7000 crnih ko- šulja Istre, Kvarnera i Trsta du- hovno i materijalno spremnih da u imenu Trsta, Pule 1 Rijeke, pod komandom Mussolinija i po- kroviteljstvom Nj. Vel. Kralja, za čast a veličinu Italije dignu pla- men bitke visoko, preko 1 mno- go isprec posljednjeg jarka“. * * ox U povodu godišnjice milicije u čitavoj rašističkoj štampi. štam- pana je pored dekaloga za mili- cionera, i milicionarska molitva, u kojoj se moli Bogu da _ ojača miliciju ze sutrašnje pothvate: p»Nutriscijl mio libro della Tua saggezzacil mio moshetto della Tua volonta“. Milicioner moli Bo- ga neka mu pooštri vid i dade si- gurnost koraku za put po svetim cestama 1 šumama i prema ,četvrtoj obali. koja je već bila rimska“, da mu dađe snage u borbi za prošire- nje domovine (Iz napisa ,,Jugosl. Riječi“ Zagreb: Kršćanstvo crnih košulja.) i o nama u Parizu donosi u jednom od pos= poslanika Morbibana, sekretara i Prema izvjesnim informacijama izgleda da je Vatikan u službi fašističke vlade i da radi protiv jugoslovenskog jedinstva. Jednom riječi, Mus- solini_ su služi Pijem XI da pogorša jugoslovensku unutrašnju hRri- zu, Talijanski fašisti spremni bi bili tičnom momentu. Iz ovakvog pisanja može se radi protiv jednog francuskog saveznika a to politike, dakle protiv.Francuske.“ Divan primjer Rako ispravan bine govori jasno i odlučno čak dogmatićki utvrđena. Hoće li naši katolički red učitiod svojih francuskih Rolega.? Naši dopisi Sreser na Pelješcu - počet- kom marta 1933. Ideja nacijonal- ne obnove među omladinom ovoga mjesta uzimlje sve v«će razmjere i ona će uz Božiju pomoć nas- koro postati vrlo uticajan faktor naše sloge i našega jedinstva protiv kojega danas ustaje toli- ko šarenilo unutrašnjih i vanj- skih neprijatelja.- da se bace na Jugoslaviju u kri- zaključiti da Papa znači protiv francuske Srađanin u obrani interesa otač« i onima čija je ,nepogrešivost“ aRtori ikada išta na- Prošle nedjelje doživjela je Popovaluka lijepu manifestaciju jugoslovenske misli. Omladina iz Sresera (opć. Janjina) krenula je na skupštinu u Popovuluku pred- vođena velikom jugoslovenskom zastavom. Na prolazu kroz mjes- to Janjinu, povorku je pozdravio sa nekoliko srdačnih i oduševlje- nih riječi g. Ante Radomiljac - Prije ulaza u selo Popovuluku , priključio nam seje.1 g. Bo Prodan uprav. osnovne škole, poznat po svom Savjesnom Pros- vjetnom radu i primjernom ro. doljublju. G. Prodan održao je jedan kratak, ali oduševljen go- vor.- Povorku je uveo u dvora- nu iskićenu držav. zastavama, presjednik organizacije J.R. S, D. g. Marko Rabaca. Skupštini je prisustvovalo okolo 90 članova. Pošto je otvorio skupštinu, pres- jednik je saopćio da se u mjes- tu nalazi uvaženi gradonačelnik Dubrovnika, senator g. Dr. Mi- će Mićić, pak je jednoglasno zaključeno da se g. senator po- zove da posjeti skupštinu. Gosp Dr. Mićić, rado se. je odazvao pozivu i pošto se je upoznao sa članovima organizacije, izložio je .vrhu svoga dola.ka i zahvalio na ukazanoj pažnji. Zatim su“ govorili gg. Brlezi i “ojanović pak je skupština završena Rlica- njem Nj. Vel. Kralju 1 Jugosla- viji. B Javna zahvala U teškoj nesreći koja uas je zadesila dugom bolesti i smrti našeg neprežaljenog muža, oca, sina 1 brata STANKA TUŠKANA nemamo dovoljno riječi da izrazi- | mo svu našu zahvaluost svima prijateljima i znancima, koji su najpripravnije i iskrenom žalošću pritekli nam u pomoć i počastili uspomenu njegovu prilozima za , humanitarna društva i mnogo- brojnom pratnjom do zadnjeg po- čivališta, Vječna hvala Dum. Ivu Kan. Fabrisu, koji mu je u zad-. njim časovima pružio vjersku snagu i utjehu, gosp. Dr. Ptač- niku, lječniku Merkura, što nije Žalio truda, da mu olakša teške patnje. Pokojnikovim prijatelji- ma, osobito gosp. Milanu Gozlu na nesebičnom prijateljstvu, $: Božu Bubalo i g. Kušecu na zadnjem pozdravu, kojim su jav- no potvrdili njihovu ljubav 1 što- vanje za svog druga. Pokojniko- , vim gospodi šefovima i vjernim drugovima iz Mjenjačnice Sutić Kaldorikomp za plemeniti obzir 1 ljubav, te Savezu Bankovnih či- novnika i Merkura i njihovim prestavnicima, Hrvatskoj Radnič- koj Zadruzi i Lumbardjerima koji su svi izdali osmrtnice i isprati- li našeg Stanka. “Time su nam pružili uvjerenje koje nas tješi, da su oni njega voljeli jednako, kako je uvijek on ljubio i štovao njih. Dobri Bog platio svima sto- struko. Dubrovnik 14. III. 1933 Šteta ud, Tuškan 20 St | ostala svojtu