* F a s jE SRA JE REL IB ZAR “inijsii po jn e o SLOBODNI ZIDARI I CRNA INTERNACION PE ALA Nastavak sa 1 strane Rade na oplemenjivanju samih sebe a preko sebe ičitaog čovječan- stva, da bi LJUBAV HRISTOVA zavladala među svim ljudima na zemlji i došlo carstvo nebesko kako je na nebu tako i na zemlji. - To bi bili u grubim i najkraćim potezima zadaci, ciljevi i vjerovanja slobodnih zidara, kako ih iznose povjesničari u čije se poštenje ne može posumnjati. Ako je tako, ne izgleda li da ti ljudi zastupaju nauku Hristovu u najčistijem obliku? - Ali kako onda protumačiti ne- prijateljski, upravo krvnički stav pa- pizma i rimokatoličkog klera prema slobodnim zidarima ? I na to pitanje istorija, učitelji- ca života, daje jasan odgovor. “Slobodni zidari nijesu krivi što je došlo do tako neprijateljskih od- nosa između njih s jedne strane i papa i Rlerikalca s druge strane, nego pape i fanatični Rlerikalci i Je- zuiti, Papa Klement XII još godine 1758 svojom bulom ,In eminenti ekskomunicirao je 1 prokleo slobod- ne zidare, a papa Benedikt XIV ob- novio to prokletstvo svojom bulom »pProvidas“ godine 1875. Uza sve to godine 1776 osnovao je nekoliko lo- ža u Francuskoj u Rojima su naj» vidnije položaje zauzimali veliki vi- kari, priori samostana, veliki Rusto- si kapucina, kanonici, mnogi mona- si Benediktinaca, Domenikanaca, Kar- melićana i dušobrižnici. Dakle, 38 godina poslje izdanja papine bule bilo je mnogo rimokatoličkih visokih crkvenih dostojanstvenika u Savezu slobodnih zidara. i zauzimali suĆ u njemu najvidnije položaje starješina i sekretara. Kako protumačiti ovu čudnu pojavu? Evo kako je tumače istori- čari: Kako slobodno zidarstvo nije protiv nijedne vjete,“ rme&0" ispituje najuzvišenije ideale vjere i morala i ne obazire se na spoljašnju vjersku formu koja samo dijeli ljude od lju- di, ono je i dalje privlačilo prosvje ćene ljude - a njih je među rimoRa« toličkim svećenstvom bilo mnogo u proteklim stoljećima.“ Slobodno = zidarska institucija privukla je na sebe pažnju i lezuita. Jezuiti su viđeli u slobodnom zi darstvu jedno moćno sredstvo, pa su se riješili da ga osvoje. Stupili su u velikom broju u savez slobodnih zidara, ali su. počeli da izmišljaju neke čudne mistične ste= pene bratstva, da bi na taj način mogli da dobiju vodeće polažaje u savezu. Slobodni su zidari brzo prozreli njihove jezuitske planove i najurili ih sve iz Saveza. lezuite bijesni radi toga, otišii su u Rim i digli drvlje i kamenje pro- tiv slobodnih zidara i tražili da se baci anatema na njih, što je papa zaista i učinio. Ostalo svećenstvo rimokatoličke crkve saznalo je za tu nečasnu igru Jezuita pa nije htjelo da uzme na svoju dušu ekskomunikaciju slodod- nih zidara iz crkve. Ono je vidjelo da je papa pogriješio, da je nasjeo Jezuitima, pa se zbog toga nije oba- oziralo ni na bulu pape Klementa XII ni na bulu pape Benedikta XIV. nego je u velikom broju i dalje stupa- «lo u slobodno zidarski savez i igralo u njemu vidnu ulogu sve do Franeus= Re revolucije.- Za vrijeme Francuske revolucije bile su zatvorene sve slobodnozi- darsRke lože i tek potkraj Direktori- juma otvorene. Tada je situacija bi- la već izmjenjena: Usljed papske bule i napadaja jezuita na slobodne zidare fanatični Rler nije više stupao “lih časnih iznimaka. u slobodno zidarski savez osim ma« Iz svega jasno proizlazi to, da slobodni zidani nijesu bili nikada pa nijesu ni danas protiv nijedne vje- roispovjesti: oni tuđe štuju a SVO» jim se diče. Jezuiti i pape sami su na svoju ruku proglasili slobodne zidare najopasnijim neprijateljima ri“ mokatoličke crkve, proglasili ih seR- tom čiji je glavni cilj da uništi Rleri« kalno mračnjaštvo, samo za to što se slobodni zidari nijesu slagali S njihovom mračnjačkom i ropskom politikom, nijesu odobravali i ne odobravaju kao slobodni ljudi nji- hovu neljubav i mržnju prema bliž- njemu, nego su ih odgurnuli od. se« be rađi sreće i napretka čitavog čov- ječanstva. Kao što je papa Klement XIV bio prisiljen god. 1775 u svojoj buli »Domi-= nus ac redemptor“ da potpuno ukine Jezuitski red radi njegove obijesti i nevaljalih djela. Vatikan, Jezuiti i njihova mračnjačka klerikalna družina pos- tupili su tada prema slobodnim zi« darima baš onako kako danas pos- tupaju u Jugoslaviji propovjedajući urbi et orbi o progonima katolika u Jugoslaviji samo i jedino stoga što u Jugoslaviji ne mogu da se doče- paju povlašćenih položaja, prava i privilegija za kojima ljubomorno te- že pod starom uspomenom na sred- njevjekovnu vlast i moć, Rad je pa- pa bio za Kraljeve i careve ono što je sunce za svoje planete. Stari slobodni zidari snijevali su još o tome, da će uspjeti da _o- pet obnove staru čistoću u crkvi. Ali to bijaše 1 ostalo je utopija... Ne može se preporoditi ni obnoriti u Hristu nijedna institucija Roja ima tako opasne prijatelje kakvi su Je- zuiti i tako strašne neprijatelje kak= vi su slobodni zidari. Ne. može se služiti i Bogu i Mamonu. Strosmajer ih je poznavao najbolje... = Pošto je u pismu Pirlingu (24. X. 1887) konstatovao da su se Crkva 1 Sv. Stolica povele za strujom mržnje i aversije na sve što je slavensko -—— Strosmajer nadovezuje u pismu od I8. XI. 1887: | Moj brate, sa neizrecivom ža- losti priznati moram, da su u Rimu najnesposobniji za naju- zvišeniju svrhu svetoga otkuplje- nja našega, to jest za promaknu- će onoga svetoga jedinstva, koje je Isus na drvu križa iz Srca svoga iznio i baštinom svijeta u- činio, prem bi oni u Rimu o neumrlom zvanju svome najviše upravo toj svetoj svrsi živiti i u nju najviše u svim svojim čini- ma pred očima imati morali! Ali će tako uvijek dotle ostati dok crkva rimska proti naravi i opre- djeljenju svomu ostane isključivo. crkva talijanska, i doR se u Ri- .mu ne bude zdravije i jednostav- nije shvaćalo ono ,kraljevstvo moje nije od ovoga _ svijeta“, i ono što se o Isusu veli, kad su ga htjeli kraljem proglasiti: pl pobježe na brdo sam“. Ako- se igda Slavjanstvo sa Rimom izmiri, biće to po zakonu božije Providnosti tako, da će Crkva i- stočna, od mrtvila svoga oslobo- Frano Angeli Radovani Prigodom njegove 55-godišnjice Dubrovnik, koji pripada lje- pim prošlim vremenima, ostavio nam je nekoliko uspomena na gardu koja je onda davala tim- bar i kolorit svemu što je čimi- lo profil i prestavljalo duh gra- da gospara. Među onim koji su pasali sve, pa i , Tri Čavla“ na Porporeli i zatim se otisnuli u svijet da rade i stvaraju, nalazi- mo i Prana Angeli Radovani sliRara, kipara i humoristu teš- kog kalibra, inače apsolventa umjetničke akademije u Mletci- ma. U svom burnom životu An- geli Radovani prolazi kroz veli- ke evropske centre sa nizom izložba u Beču, Napulju, Milanu, Genovi, Parizu Londonu i. t. d. Od velikog efekta bila je njego- va izložba ratnih karikatura u Londonu za vrijeme rata, gdje ga je engleska štampa zasula najljepšim priznanjima. Drugači« Ji finale imala je Angeli Rado- vanieva umjetnička avantura u Italiji, kada je pokrenuo humo- ristički ilustrovani list ,DIOGE- đena, postati rađenija i plodovi- tija, a crkva zapadna, oslobođe- na od talijanstva, postati općeni- tijac ic u istini katolička“. NES“ koji je onda stajao na u- zornoj visini jednog ,,Simplici- simusa . Međutim Radovani je naskoro optužen za uvredu Veli- čanstva učinjenu navodno sa ka- rikaturom,,Consiđerazioni pasqua- li. Kada je presuda postala iz- vršna, AngelizRadovani ostavlja Maliju i prelazi u Švicarsku. 'Ta- mo se je naskoro oženio sa lje- pom švajcarskom djevojkom, ko- ja je postala idealna saputnica u njegovom umjetničkom životu. Frano Bngeli "Radovani rođen je u Stonu 22 januara 1878. Osnovnu školu i gimna- Ziju , svršio. je u Dubrovniku. Smatrao se je Srbinom, i često je bio izložen raznim persekuci- jema austrijskih vlasti. Policija u ,,Becirku“ smatrala ga je opa= snim revolucionarom, a ondašnji »ćirkuo “ (sreski načelnik) napi- sao je u jednom raportu da je gospar Frano ,,uomo soversivo e pericoloso allo stato“ (prevratnik 1 pogibeljan za državu). Savre- menici gospara Frana sp se, da je njihov drug u jeme bio visok 70 Ćentimetara, i da nije (težio) više od 55 kila... moj ag . značajnih = poznanstva k je Frano Angeli Ra- ominju lo vri- Pizo svega metar 1 dovani stvorio za vrijeme SVoga bavljenja u inostranstvu vrijedno je spomenuti današnjeg presjed. nika italijanske vlade g. Benita Mussolini koji je onda bio soci- jalista i skrajni ljevičar sa Prev- ratničkim nastranostima. Da Frano Angeli "Radovani nije danas satrven svojim briga. ma on bi nam sigurno, u nekom obnovljenom ,,Diogenesu“' sa svo- jim odličnim i profinjenim hu- morom i satiričkim kistom naj- bolje prikazao političko - dikta- torski profil svoga nekadašnjeg prijatelja signor Benita... današ. njeg domačina u - ,, Klubu mira“, Jo M G. Masaryk o Panevropi Praškom dopisniku Reutero- ve agencije dao je nekidan op- širna izjavu predsjednik Čeho- slovačke Republike g. T.G. Masaryk. — Među ostalim g. Masaryk rekao je o svojim po- gledima na ideju o sjedinjenim državama Evrope i o svom pre- sjedničkom , zanimanju“ ovo: »U mojoj mladosti sam činio razne gluposti, kao i svaki mla- di čovjek. Kasnije su se moji nazori izravnali i ja sam postao- propovjednik prave demokratije. Mi imamo novu državu s demo- kratijom, ali suviše mladu 1 ne- zrelu. To znači srazmjerno mno- go posla. Vi u Engleskoj može- te mirno jesti i spavati: vi ima- te tradiciju. Mi ne možemo tako mirno spavati. Kada Englezi ne znaju šta treba da rade, drže se: jednostavno svoje tradicije. A mi? Do sada mi nemamo trađi- cije — imali smo neku ali smo je izgubili prije 300 gidina. Br lo bi za mene još mnogo posla, da mi je 35 godina. Evropa je danas daleko više ujedinjena, nego što je ikada fa nije bila i ve više se ujedinju je. Da mi je 35 godina učimo bih sve što bi bio u stanju, da prodre ideja stvaranja sjedinjenih evrop“ skih država. Svaka država bi imala vrlo široku oblast slobode. Drža“ | ve bi se uzajmno vezale kako privrednim, tako i političkim Du govorima. Yi ugovori bi bili or: ganizacioni plan političke i priv redne djelatnosti. Moguće je % bi se obrazovao direktorijum, kao onaj u ŠSvajcarskoj. Ali do tog# neće doći za moga života. Vi pitate koje je najve* lično opterećenje, vezano sa pret sjedničkim zvanjem. To je mo?" da okolnost, da je svaki drug čovjek slobodan ali ja nisan“: Tajna policija me prati na s kom koraku. Oni znaju zašto . rade, ja to ne znam. Ja sam a do lutao po gradu, gledao do ge 1 vidio šta je novo. Sada g ne mogu da radim. Svi gledale na mene. To je nepogo si moga ,,zanimanja“.