* F a s jE SRA JE REL IB ZAR
“inijsii po jn e o

SLOBODNI ZIDARI I CRNA INTERNACION

PE

ALA

Nastavak sa 1 strane

Rade na oplemenjivanju samih
sebe a preko sebe ičitaog čovječan-
stva, da bi LJUBAV HRISTOVA
zavladala među svim ljudima na
zemlji i došlo carstvo nebesko kako
je na nebu tako i na zemlji. -

To bi bili u grubim i najkraćim
potezima zadaci, ciljevi i vjerovanja
slobodnih zidara, kako ih iznose
povjesničari u čije se poštenje ne
može posumnjati.

Ako je tako, ne izgleda li da ti
ljudi zastupaju nauku Hristovu u
najčistijem obliku? -

Ali kako onda protumačiti ne-
prijateljski, upravo krvnički stav pa-
pizma i rimokatoličkog klera prema
slobodnim zidarima ?

I na to pitanje istorija, učitelji-
ca života, daje jasan odgovor.

“Slobodni zidari nijesu krivi što
je došlo do tako neprijateljskih od-
nosa između njih s jedne strane i
papa i Rlerikalca s druge strane,
nego pape i fanatični Rlerikalci i Je-
zuiti,

Papa Klement XII još godine
1758 svojom bulom  ,In eminenti
ekskomunicirao je 1 prokleo slobod-
ne zidare, a papa Benedikt XIV ob-
novio to prokletstvo svojom bulom
»pProvidas“ godine 1875. Uza sve to
godine 1776 osnovao je nekoliko lo-
ža u Francuskoj u Rojima su naj»
vidnije položaje zauzimali veliki vi-
kari, priori samostana, veliki Rusto-
si kapucina, kanonici, mnogi mona-
si Benediktinaca, Domenikanaca, Kar-
melićana i dušobrižnici. Dakle,

38 godina poslje izdanja papine bule
bilo je mnogo rimokatoličkih visokih
crkvenih dostojanstvenika u Savezu
slobodnih zidara.
i zauzimali suĆ u njemu najvidnije
položaje starješina i sekretara.
Kako protumačiti ovu čudnu

pojavu? Evo kako je tumače istori-
čari: Kako slobodno zidarstvo nije
protiv nijedne vjete,“ rme&0" ispituje
najuzvišenije ideale vjere i morala i
ne obazire se na spoljašnju vjersku
formu koja samo dijeli ljude od lju-
di, ono je i dalje privlačilo prosvje
ćene ljude - a njih je među rimoRa«
toličkim svećenstvom bilo mnogo u
proteklim stoljećima.“

Slobodno = zidarska institucija
privukla je na sebe pažnju i lezuita.
Jezuiti su viđeli u slobodnom zi
darstvu jedno moćno sredstvo, pa su
se riješili da ga osvoje.
Stupili su u velikom broju u savez
slobodnih zidara, ali su. počeli da
izmišljaju neke čudne mistične  ste=
pene bratstva, da bi na taj način
mogli da dobiju vodeće polažaje u
savezu. Slobodni su zidari brzo
prozreli njihove jezuitske planove i
najurili ih sve iz Saveza.
lezuite bijesni radi toga, otišii su
u Rim i digli drvlje i kamenje pro-
tiv slobodnih zidara i tražili da se
baci anatema na njih, što je papa
zaista i učinio.

Ostalo svećenstvo rimokatoličke
crkve saznalo je za tu nečasnu igru
Jezuita pa nije htjelo da uzme na
svoju dušu ekskomunikaciju slodod-
nih zidara iz crkve. Ono je vidjelo
da je papa pogriješio, da je nasjeo
Jezuitima, pa se zbog toga nije oba-

oziralo ni na bulu pape Klementa XII

ni na bulu pape Benedikta XIV.
nego je u velikom broju i dalje stupa-

«lo u slobodno zidarski savez i igralo
u njemu vidnu ulogu sve do Franeus=
Re revolucije.-

Za vrijeme Francuske revolucije
bile su zatvorene sve  slobodnozi-
darsRke lože i tek potkraj Direktori-
juma otvorene. Tada je situacija bi-
la već izmjenjena: Usljed papske
bule i napadaja jezuita na slobodne
zidare fanatični Rler nije više stupao

“lih časnih iznimaka.

u slobodno zidarski savez osim ma«

Iz svega jasno proizlazi to, da
slobodni zidani nijesu bili nikada pa
nijesu ni danas protiv nijedne vje-
roispovjesti: oni tuđe štuju a SVO»
jim se diče. Jezuiti i pape sami su
na svoju ruku proglasili slobodne
zidare najopasnijim neprijateljima ri“
mokatoličke crkve, proglasili ih seR-
tom čiji je glavni cilj da uništi Rleri«
kalno mračnjaštvo, samo za to što
se slobodni zidari nijesu slagali S
njihovom mračnjačkom i ropskom
politikom, nijesu odobravali i ne
odobravaju kao slobodni ljudi nji-
hovu neljubav i mržnju prema bliž-
njemu, nego su ih odgurnuli od. se«
be rađi sreće i napretka čitavog čov-
ječanstva.

Kao što je papa Klement XIV bio
prisiljen god. 1775 u svojoj buli »Domi-=
nus ac redemptor“ da potpuno ukine
Jezuitski red radi njegove obijesti i
nevaljalih djela.

Vatikan, Jezuiti i njihova
mračnjačka klerikalna družina  pos-
tupili su tada prema slobodnim  zi«
darima baš onako kako danas pos-
tupaju u Jugoslaviji propovjedajući
urbi et orbi o progonima katolika u
Jugoslaviji samo i jedino stoga što
u Jugoslaviji ne mogu da se doče-
paju povlašćenih položaja, prava i
privilegija za kojima ljubomorno te-
že pod starom uspomenom na sred-
njevjekovnu vlast i moć, Rad je pa-
pa bio za Kraljeve i careve ono što
je sunce za svoje planete.

Stari slobodni zidari snijevali
su još o tome, da će uspjeti da _o-
pet obnove staru čistoću u crkvi.
Ali to bijaše 1 ostalo je utopija...
Ne može se preporoditi ni obnoriti
u Hristu nijedna institucija Roja ima
tako opasne prijatelje kakvi su Je-
zuiti i tako strašne neprijatelje kak=
vi su slobodni zidari. Ne. može se
služiti i Bogu i Mamonu.

Strosmajer ih je
poznavao najbolje...

= Pošto je u pismu  Pirlingu
(24. X. 1887) konstatovao da su
se Crkva 1 Sv. Stolica povele za
strujom mržnje i aversije na sve
što je slavensko -—— Strosmajer
nadovezuje u pismu od I8. XI.
1887: |
Moj brate, sa neizrecivom ža-
losti priznati moram, da su u
Rimu najnesposobniji za  naju-
zvišeniju svrhu svetoga otkuplje-
nja našega, to jest za promaknu-
će onoga svetoga jedinstva, koje
je Isus na drvu križa iz Srca
svoga iznio i baštinom svijeta u-
činio, prem bi oni u Rimu o
neumrlom zvanju svome najviše
upravo toj svetoj svrsi živiti i u
nju najviše u svim svojim  čini-
ma pred očima imati morali! Ali
će tako uvijek dotle ostati dok
crkva rimska proti naravi i opre-

djeljenju svomu ostane isključivo.

crkva talijanska, i doR se u Ri-
.mu ne bude zdravije i jednostav-
nije shvaćalo ono ,kraljevstvo
moje nije od ovoga _ svijeta“,
i ono što se o Isusu veli, kad
su ga htjeli kraljem proglasiti:
pl pobježe na brdo sam“. Ako-
se igda Slavjanstvo sa Rimom
izmiri, biće to po zakonu božije
Providnosti tako, da će Crkva i-
stočna, od mrtvila svoga oslobo-

Frano Angeli Radovani

Prigodom njegove 55-godišnjice

Dubrovnik, koji pripada lje-
pim prošlim vremenima, ostavio
nam je nekoliko uspomena na
gardu koja je onda davala  tim-
bar i kolorit svemu što je čimi-
lo profil i prestavljalo duh gra-
da gospara. Među onim koji su
pasali sve, pa i , Tri Čavla“ na
Porporeli i zatim se otisnuli u
svijet da rade i stvaraju, nalazi-
mo i Prana Angeli Radovani
sliRara, kipara i humoristu  teš-
kog kalibra, inače  apsolventa
umjetničke akademije u Mletci-
ma. U svom burnom životu An-
geli Radovani prolazi kroz veli-
ke evropske centre sa nizom
izložba u Beču, Napulju, Milanu,
Genovi, Parizu Londonu i. t. d.
Od velikog efekta bila je njego-
va izložba ratnih karikatura u
Londonu za vrijeme rata, gdje
ga je engleska štampa  zasula
najljepšim priznanjima. Drugači«
Ji finale imala je Angeli Rado-
vanieva umjetnička avantura u
Italiji, kada je pokrenuo humo-
ristički ilustrovani list ,DIOGE-

đena, postati rađenija i plodovi-

tija, a crkva zapadna, oslobođe-
na od talijanstva, postati općeni-
tijac ic u istini katolička“.

NES“ koji je onda stajao na u-
zornoj visini jednog ,,Simplici-
simusa . Međutim Radovani je
naskoro optužen za uvredu Veli-
čanstva učinjenu navodno sa ka-
rikaturom,,Consiđerazioni pasqua-
li. Kada je presuda postala iz-
vršna, AngelizRadovani ostavlja
Maliju i prelazi u Švicarsku. 'Ta-
mo se je naskoro oženio sa lje-
pom švajcarskom djevojkom, ko-
ja je postala idealna saputnica u
njegovom umjetničkom životu.
Frano Bngeli "Radovani
rođen je u Stonu 22 januara
1878. Osnovnu školu i gimna-
Ziju , svršio. je u Dubrovniku.
Smatrao se je Srbinom, i često
je bio izložen raznim persekuci-
jema austrijskih vlasti. Policija
u ,,Becirku“ smatrala ga je opa=
snim revolucionarom, a ondašnji
»ćirkuo “ (sreski načelnik) napi-
sao je u jednom  raportu da je
gospar Frano ,,uomo soversivo e
pericoloso allo stato“ (prevratnik
1 pogibeljan za državu). Savre-
menici gospara Frana sp
se, da je njihov drug u
jeme bio visok
70 Ćentimetara, i da nije
(težio) više od 55 kila...
moj ag . značajnih = poznanstva
k je Frano Angeli Ra-

ominju
lo vri-

Pizo

svega metar 1

dovani stvorio za vrijeme SVoga
bavljenja u inostranstvu vrijedno
je spomenuti današnjeg presjed.

nika italijanske vlade g. Benita

Mussolini koji je onda bio soci-
jalista i skrajni ljevičar sa Prev-
ratničkim nastranostima.

Da Frano Angeli "Radovani
nije danas satrven svojim briga.
ma on bi nam sigurno, u nekom
obnovljenom ,,Diogenesu“' sa svo-
jim odličnim i profinjenim hu-
morom i satiričkim kistom naj-
bolje prikazao političko - dikta-
torski profil svoga nekadašnjeg
prijatelja signor Benita... današ.
njeg domačina u - ,, Klubu mira“,

Jo M

G. Masaryk o
Panevropi

Praškom dopisniku Reutero-
ve agencije dao je nekidan op-
širna izjavu predsjednik Čeho-
slovačke Republike g. T.G.
Masaryk. — Među ostalim g.
Masaryk rekao je o svojim  po-
gledima na ideju o sjedinjenim
državama Evrope i o svom  pre-
sjedničkom , zanimanju“ ovo:

»U mojoj mladosti sam činio
razne gluposti, kao i svaki mla-
di čovjek. Kasnije su se moji
nazori izravnali i ja sam  postao-
propovjednik prave demokratije.
Mi imamo novu državu s demo-
kratijom, ali suviše mladu 1 ne-
zrelu. To znači srazmjerno mno-
go posla. Vi u Engleskoj može-
te mirno jesti i spavati: vi ima-
te tradiciju. Mi ne možemo tako
mirno spavati. Kada Englezi ne
znaju šta treba da rade, drže se:
jednostavno svoje tradicije. A
mi? Do sada mi nemamo trađi-
cije — imali smo neku ali smo
je izgubili prije 300 gidina. Br
lo bi za mene još mnogo posla,
da mi je 35 godina.

Evropa je danas daleko više
ujedinjena, nego što je ikada fa
nije bila i ve više se ujedinju
je. Da mi je 35 godina učimo
bih sve što bi bio u stanju, da prodre
ideja stvaranja sjedinjenih evrop“
skih država. Svaka država bi imala
vrlo široku oblast slobode. Drža“ |
ve bi se uzajmno vezale kako
privrednim, tako i političkim Du
govorima. Yi ugovori bi bili or:
ganizacioni plan političke i priv
redne djelatnosti. Moguće je %
bi se obrazovao direktorijum, kao
onaj u ŠSvajcarskoj. Ali do tog#
neće doći za moga života.

Vi pitate koje je najve*
lično opterećenje, vezano sa pret
sjedničkim zvanjem. To je mo?"
da okolnost, da je svaki drug
čovjek slobodan ali ja nisan“:
Tajna policija me prati na s
kom koraku. Oni znaju zašto .
rade, ja to ne znam. Ja sam a
do lutao po gradu, gledao do
ge 1 vidio šta je novo. Sada g
ne mogu da radim. Svi gledale
na mene. To je nepogo si
moga ,,zanimanja“.