e mno Svjeiska privredna konferencija svoj prilici pretresti još prije konferencije i sigurno će se pre- duzeti mjere, da se teren za njih što bolje pripremi. Bez temelj- nih priprema bi se moglo dogo- diti, da se konferencija završi s istim neuspjehom kao i konfe- rencije 1927 godine. S razcvik strana već sad stižu u Ženevu različiti predlozi, kako da se na konferenciji postignu povoljniji rexultati. Među tim predlozima su naročito interesant- ne ideje, koje sadrži memoraun- dum belgijskog delegata Franka, koji podvlači, da ne treba rij-- Šavati pitanje, da li prvo treba obnoviti zlatnu valutu i tek on- da preduzeti druge korake za ozdravljenje privrede ili obrnuto, nego treba krizu lječiti istovremeno, ka- ko mjerama za stabilisaciju valuta, ia- ko i trudom da 'se privreda obnovi u užem smaislu riječi. Drugi memorandum je izra- dio sekretarijat Društva naroda. On je daleko detaljniji i pret= postavlja, da će se konferencija završiti privremenim sporazumom svih država va 18 mjeseci. Za to vrijeme Sjedinjene Države moraju svima dužnicima dati pun mo- ratorijum. Velika Britanija se mora obavezati, da će se vratiti zlatnoj valuti, Francuska, Italija i druge sile pak da će ukinuti sistem kontigenata i tarife, koje koče uvoz. Najzad će Njemačka. i druge srednjoe«ropske države olakšati, a kasnije ukinuti ogra- ničene irgovine devizama. Rezultat takovih mjera će prema mišljenju memoranduma biti znatan napredak privrede, čiji se prvi znaci već primjećuju. Poslie isteka roka od 18 mjeseci Sjedinjene Države se moraju obavezati, da će svoja potrašivanja u pogledu ratnih dugova svesti na takovu mjeru, da im se može vratiti prosperitet (blagostanje). Države bi ujedno morale predu- zeti mjere za organizovanje svo- jih građana, Roji su dali novac za zsjam drugim državama, da bi poslje isteka moratorijuma svjetske: dužnici mogli organizovano vo“ diti pregovore oko konsolidacije kratkoročnih dugova 1 sniženja dugova dugoročn h. Plan sekre- tarijata Društva naroda je 1zaz- vao mnogo primjedaba s raznih gledišta, ali je neobično: intere- santan, jer bez sumnje ISpravno označava jedini put, kako da se izađe iz sadašnje krize i to im- tervencijom bez oklijevanja, koja bi doprinijela, da se ispoljeno oživljenje u svjetskoj privredi potpuno razvije. Svietska privredna konferen- cija mora podjednako izazvati interesovanje u svima evropskim, američkim i azijskim zemljama i prema tome se možemo nadati, da će sve vlade uložiti sav trud da se rad konferencije uspješno završi. Uspjeh svjetske privredne .. konferencije bi ujedno značio i kraj sadašnje krizeži novu epo- hu boljih vremena. DN Sovjetski budžei (Privreda) Centralni organ sovjetske vlade ,Izvjestija“ je objavio 31 januara budžet Sov- jetskog Saveza za 1933 godinu. Na strani prihoda figurira svota od 35,011 miliona rubalja, a na strani rashoda 33.231 milion ru- balja. ,,Državna rezerva pak iznosi 1.780 miliona rubalja. Od prihoda 28.749 miliona rubalja pripadaju na ,opći Sektor, t. j. na ukupan prihod od državnog gospodarstva, koje je u SSSR monopolisano i može svoje pro- dukte prodavati po kojoj bil> cjeni. Ostali prihodi su sljedeći: 3.211 miliona rubalja od zajmo- va, 2.152 miliona _ od poreza 1 898 miliona rubalja ,,drugih pri- hoda“. U rubrici poreza glavnu ulogu igra nedavno razrezana ptaksa za potrebe stambene i kulturne izgradnje“ (1.270 mi- liona), agrarni porez iznosi 432 miliona i porez na prihod samo 14o miliona rubalja. Na strani rashoda 23.912 miliona rubalja pripadaju na finansiranje držav- nog gazdinstva, koje zahvalju- jući svom monopolskom položaju iskazuje čistu dobit od 4,8 mili- jarde rubalja; na socijalno-kul- turne mjere se izdaje 2.393 mi- liona rubalja, una odbranu 1.574 miliona, na javnu administraciju 691 milion (a svota se odnosi samo na sveobaveznu administra- ciju, koja pretstavlja samo manji dio opće administracije, koju vr- še organi pojedinih republika). Izdaci na državne zajmove izno- se 1.430 miliona rubalja, ostatak pak pripada na sitnije stavke. e * Pretresanje budžeta u sov- jetskom ,,crvenom parlamentu“ t.j. u plenumu izvršnog komi- teta SSSR ne vrši se tako upadlji- vo, kao pretresanje budžeta budže- tske debate u zapadno-evropskim državama. U SSSR je pretresa- nje budžeta i njegovo odobrenje sa strane Centralnog izvršnog komiteta obična formalnost, koja ne može dovesti do nekih pro- mjena ubudžetu. Projekt budžeta se u dafinitivnoj formi unaprijed spremi u komesarijatu finansija u sporazumu s kontrolnom ko- misijom komunističke stranke. Međutim budžet Sovjetskog Saveza se ne razlikuje od bud- žeta drugih država samo formal- nim načinom spremanja i odo- bravanja. Razlika leži i u njego- vom duhu i konstrukciji. Na pr- vi pogled iznenađuje ogromna cifra sovjetskih prihoda i rasho- da. U budžetu za 1933 godinu sn rashodi predviđeni sa _ 33,2 milijarde rubalja. Ta cifra me- đutim zahtjeva dešifriranje. Tre- ba imati na umu, da suu SSSR konfiskovane u korist države sva trgovina i industrija. Sovjetski budžet je nekoliko puta veći nego budžeti kapitalističkih dr- žava i to zbog toga, što skoro sve grane nacionalne ekonomije, koj. su u kapitalističkim drža- vama u upravi privatnog kapita- la, u SSSR ima u svojim ruka- ma vlada i zbog toga dolaze u državni budžet. Objašnjenje možemo pružiti primjerom: u SSSR se u držav- ni budžet moraju uvrstiti na primjer prihodi i rashodi držav- nih trpezarija, državnih pekarni- ca, državnih brijačnica itd. Cifre sovjetskog budžeta dakle za raz- liku od budžeta drugih zemalja pretstavljaj ubilansiju skoro čita- ve nacionalne ekonomije države, izuzevši minimalne djelatnosti, koja se u SSSR još održala u privatnim rukama i tako izbje- gava kontrolne cifre sovjetske nacionalne ekonomije. Zbog toga se cifre sovjetskog budžeta nikako ne mogu upore- Čivati s ciframa budžeta ostalih država. Mnogi rashodi u sovjetskom budžetu se maskiraju 1 skrivaju se pod stavkama, čije ime uopće ne odgovara zadatku dotičnih ci- fara. Tako se velik broj rashoda u vojne svrhe skriva u stavkama rashoda na razvitak teške strije: Izdržavanje komunističkih organizacija i Komunističke In- ternacionale je isto obračunato u drugim stavkama i skriveno je tako vješto, da se ni ne spo- minje prilikom referata o bud- žetu. Staljin je u svom posljednjem govoru upozorio na to, da je jedan od glavnih ciljeva pjetiljetke bilo usavršavanje od- brane Sovjetskog Savesa. Nema dakle sumnje, da je znatan dio izdataka ma industrijalizaciju otišao u vojne svrhe, a da u budžetskom zakonu nema nikak- vog formalnog traga glavnoj svr- Sl tih rashoda. : Ali ne smanjuju se, nego naprotiv raste izvaničan budžet komesarijata vojske SSSR. U sovjetskom budžetu za 1933 go- dinu je narodni komesarijat voj- ske dobio 1.574,000.000 rubalja, dakle za 350,000,000 rubalja vi- še nego 1932 godine. Zvaničan vojni budžet za 1933 godinu i porastao dakle za ok ; z indu-- bi ovu stvar približiti sigurnom i korisnom riješenju ne samo za Dubrovnik nego i za čilavu zemlju koja bi tim dobila jednu značajnu“ reprezentativnu in- stituciju. Ansambl zagrebačke opere koji dolazi u Dubrovnik i Sara- jevo broji okolo 120 lica (20 so- lista, 32 u zboru, 34: u orhe- stru 12 u baletu, a ostalo u tehn. osoblju). Dirigenti su Mo. Baranović i Matačić. Režija Margareta Froman. rokera bo eius ES teskaeee se 0) SL RE od LE . Javna zahval Prigodom smoti i pogreba našeg neprežaljenog i dobrog o- ca, odnosuo djeda i tasta iva ip. Sjelovućiću iskazana nam je sa svih strana odana i iskrena sućut, pak nam je dužnost da svima zahvalimo. Napose moramo zahvaliti g. Dr. B. Martecchini, koji je milog pokojnika za vrijeme bolesti li- ječio i nast»jao otet ga smrti; uglednim obiteljima N. Mašano- vić, I. Kelez, I. Dedović i Gj. Škero, koje su nam u žalosnoj prigodi u svemu bile pri ruci; g. Niku BušRu, koji nas je pri- godom prenosa pokojnika u Ja- njinu kroz Ston, svojim zauzi- manjem mnogo zadužio. Osobita naša harnost i hvala ide pučan- stvu Janjine, Drača i okolice koje je u impozastnom redu dopratilo do groblja svoga niješ- ćanina. Ali naša vječna »ahval- nost neka bude janjinskoj mla- dosti, koja je lijes na ramenima nosila od luke Drače u župnu crkvu u Janjini i odatle do grob- lja sv. Stjepana. Konačno zahvaljujemo svima Roji su bilo posjetima bilo pri- sustvovanjem sprovodu u Dub- rovniku, ili vijencima, milodari- ma i sažalnicama, odali poštu dragom pokojniku, a nas tješili. Dubrovnik, Il. aprila 1933. Ožalošćene obitelji: . Bjelovačić, Kovačević, Juspricu | Džanjević | . ———— Osim toga treba spomenuti dau SSSR na vojne potrebe velike svote troše t. zv. javne“ organizacije, Rvje su u stvari državne organizacije, potčinjene vojnoj upravi. Među njima na prvom mjestu je ,,Ossaviahim , vazduhoplovno-hemijsko društvo, koje gradi vazdušnu flotuai or- ganizira hemijsku zaštitu stanov- ništva. . Pod spoljašnom formom sov- jetskog budžeta se dakle često krije Potpuno druga unutrašnja sadržiua, koja znatno mjenja od: nos pojedinih pozicija rashoda u budžetu Sovjetskog Saveza.