-——

>

— amami

KORUPCIJA —-—

 nacionalniji

Mina 1 o lećiip še va

.
hd čak aj

GROBNICA NARODA

Da bi pak činovništvo pokazalo
jedan takav otpor prema korupciji
potrebno je da, s druge strane, do-
bije nagradu i priznanje od naroda
kome služi. Ovo je potrebno zato,
što danas i najmoralniji ljudi, i naj-

elementi postaju i ne
moralni i nenacionalni,

“kad osete da njihovo svesrdno požr-
tvovanje za opšte dobro neće niko ni
da vidi, još manje da prizna ili nagradi.

U ovo vreme teškog ekonom-
skog života vrlo su retki primeri
nesebične  požrtvovnosti za opšte
interese: u jednom jadnom ocu,
koji ne može da zadovolji ni naj=
nužnije potrebe svoje dece, teško
je tražiti savesnog i vrednog činov-
niza. Od njega se, u ime nekih viših
načela, zahteva da iščupa srce za
svoju državu, a neda _ mu se ni to-
liko, da može za svoje jedinče da
kupi topao zimski Raput. Iščupaće
ga, ali da mu je bar prividna uteha
da to čine i ostali. Te utehe nema,
jer će uvek biti socijalnih parazita
i onda će u nesrećnom ocu ponikR-
nuti neprijatelj države, neprijatelj na-
roda. A kad se jedan pošten građa-
čanin i rodoljub, pretučen teškom
društvenom nepravdom, odmetne od
svoje sredine, on je sigurno mnogo
Opasniji nego hiljadu lažnih revolu=
cionara.

Znači, prvi uzrok korupcije leži
u nedovoljnom nagrađivanju napora
vrednih, sposobnih i čestitih činov»
nika. Tu treba postaviti jedan visoki
i neprikosnoven u svojoj pravično-
sti kriterijum, pa onemogućiti -ova-
Rkvo objašnjenje korupcije. Njime treba
izbiti iz ruku onaj opasan argume-
nat za koga se zaklanjaju svi Ro
tumpirani činovnici od reda: kad
država od nas traži iskren i veliki
napor u čuvanju narodnih dobara
ona je dužna da vodi računa i o
našim najosnovnijim životnim po-
trebama; Rad ona nema duše za
nas, po kojoj pravnoj ili makar
moralnoj dogmi traži da mi strada.
mo za nju?...

Otkriti sve_ ništavilo ove od-
brane Roruvcije nijeteško pod uslo-
vom da sama država, potpomog-
nuta od svesnih pojedinaca pokaže
maksimum ljubavi u čuvanju svojih
dobrih činovnika i bezobzirnu upor-
nost u proganjanju korumpiranih.

Ima ih i takvih Roji ipak stra-
daju kao pravi stoici u poštenju, ali
stradaju razočarani, jer _ za sobom
čuju sarkastičan aplauz  licemera,
Rodeni rodoljubi, oni bi se možda
na tom putu i osmehnuli, kad bi vi-
deli oko sebe braću: nema neprav-
de, napor siromaha wredi kao na«
por miiionara, krik bogalja čuje se
kao i protest ministra, a osećaj
pravde i socijalne ravnopravnosti
zagreva dušu nacionalnih pregalaca
i znači silan postrek za njihove
sledbenike.

I zato svaka država, na poslu uspeš-
nog suzbijanja Rorupcije, treba da uči-
ni krajnji mogućan napor da nagradi
svoje činovnike,

jer kroz njih govori duša nacije. O-

ni nose njen ugled i oni su kičma

naroda. Od njihoys savesti i pre-
galaštva zavisi žar ljubavi, kojom će
kroz njih narod zavoleti sebe i biti
solidaran u teškim trenutcima, kad
se bude postavilo pitanje njegovog

opstanka. i

Ti i takvi činovnici moćniji su faktor
nego fanatički rodoljubiva vojska, jer
su oni tvorci ili ubice nacionalne «soli-
darnosti.

Ako oni ne valjaju, Rroz njih će na-

državu, mrzeli rođenu
takaw narod nema  jedno-

rod mrzeti
kuću, a

dušnosti u odsudnim momentima, pa.
makar _ ovi nosili najgore nesreće
njemu samom: on će poći da brani
svoja životna prava i svoje najveće
svetinje sa destruktivnom rezignaci-
jom samoubice, a to znači da će si-
gurno izgubiti bitku.

S druge strane, ta država mora
bez milosrđa i bez ikakvih obzira
da progoni korumpiranog činovnika.
Nikakvi sentimentalni, a najmanje
partijski razlozi ne smeju da je spu-
tayaju u odabiranju solidnih službe-
nika: njihovi uspesi — njen su po=
nos i njena snaga; njihova sramota
— njena nesreća. Njoj ne treba či-
novnik, koji joj jedanput da, a dva-
put uzme; sposoban i vredan,a ne-
pošten. Niti joj treba onaj koji prima
platu, a neće ili ne ume da radi;
len ili nesposoban.

Prvu vrstu korumpiranih činov.
nika doneo je društvu posleratni
materijalizam. Novac je ubio ljude
i on danas za mnoge, inače relativ=
no ispravne duhove, prestavlja je-
dino ozbiljno iskušenje. ia

Druga vrsta rđavih činovnika
došla je kao posledica jednog štetr
nog političkog manira:

posle rata činovnički položaji služe kao

sredstvo za sticanje partijskih privrže-

nika
Za ovo su krivi i politički prvaci
i birači. Opet je račun, razume se,
obostrani račun bio po sredi: birač
je smatrao da narodni poslanik
mora da se brine čak i o rokovima
njegovih menica, a narodni posla-
nik, opet, činio je sve od reda —
samo da ga zadovolji, jer _mu nje-
gova kuglica stvara unosne poslov-
ne veze.

Neradnici su nagrnuli da nedo-
stojno služe državi, a proturili ih
nerodoljubivi političari iz sebičnjač-
kih motiva. Paraziti su napali zdra“
vo narodno telo i tamo gde je tre-
balo da se oseća širokom narod-
nom dušom, .osećalo se Rroz ne-
skromne prohteve malih ljudi. Či-
novnički aparat naglo je rastao, a
njegova snaga gubila se u haosu
izmišljenih činovničkih položaja.

Država je onda, usled ogrom-
nog broja činovnika zapala u fak»
tičku nemogućnost da dobre i sa-
vesne službenike plaća koliko oni
zaslužuju. | '

Mirko M. Zec - Dubiresaik

Antuninska ul. — Telef. Br. 35.

Ne žrtvovati, jer se žrtvuje
ia ofo što Nešto . vredi, .
prosto odgurNuti Dajveće poslera: O
zlo svih država svela, goniti slot
ljalce i lenštme iz drzavne služ .
pa prigrliti one koji hoće i vole
pošteno da rade.

Sye ove mere Neće izgledati Ni.

malo grube i nepromišljene, kad se
ima u vidu da su korumpirani či-

NovnNici isto tako teški grešnici
prema rođenoj grudi kao plaćene
izdajice ONI zbog raznih taštinskih

ugodnosti svoga sitnog života baca-
ju u blato autoritet države i pro-
stački lome Najbolje Narodne snage.
Njihov Nepošten. posao treba da se
proglasi najvećim zločinom prema
državi. jer ko iz koristoljublja Na-
pada opšta dobra, imovinu svoje
braće — on je isto onako kriv Rao
onaj što postavlja paRlene mašine
pod državne objekte. Njega treba
da progoni svaki čestit orađanin kao
Narod bije

zlikovca, jer on svoj
pravo u srce.
A kad
pr:d sud, za njega ne sme biti
samilosti.
Korupcija je prava grobnica naroda,
a onaj koji kopa grob svome narodu
gori je zlikovac i od inostranog špi-
juna, :
agent obaveštajne službe dolazi
u tuđu zemlju i hvata se u ko-
štac sa njenim zakonima samo
da bi koristio svojoj  sopstve-
noj; iako plaćen, on je u službi
svoje otačbine i, kao takav, ima
opravdanja za svoj rad sa nacio-
nalnog gledišta države koja ga
je poslala.

A gde je opravdanje za ko-

rumpiranog činovnika? On prima

platu od svoje zemlie zato da je
kompromituje na jedan bestidan
način; živi od svoga naroda da
podmuklo izigra njegovo povere-
nje; on je zločinac najteže vrste,
jer gadno iskorišćava svoju braću
1 za njega u duši sudije ne sme
biti oproštaja:

prava odmazda za takve su samo i je-
dino vešala. (,Narodna Odbrana“ Beograd)

Kuhnjsko

Lagoneino drvo na Madagaskaru,
U septembru pr. god. pošla

je iz Londona _ na Madagaskar
naučna ekspedicija. Nju vodi
član Kraljevskog zemljopisnog

društva kapetan Lamotte-Hearst,
poznati putopisac. S njim je noš-
lo na put još osam učesnika
(među njima pomorski oficir,

2

Izložbi Sturemene produkcije

Kupaone - umivaonici - fajanska ro
željezni lim - elektrotehnički
boje i lakovi prima.

| porcelansko posuđe
STEDNJACI (špaheri) ,ELITE“

mum mogućnosti iskorišćav

ba - željezo i
materijal - lusteri -

pružaju  maksi-
anja. Minimum potroška.

geolog, botaničar i dr.). Jedan

a glavnih ciljeva
s de drvo ,ljudojed“. Vlada
. Jenje da Postoji takvo drvo.
: sspedicija još nije uspjela do sad
. 84 nađe, ato zato što ga
omorotei pažljivo s :
očima Evropljana,

“Anstvo obožavaju o

Oni kao bo-

takav  bednik dođe:

ekspedicije je

krivaju pre d

VO drvo 1 pri- :

Radni program XL
Kongresa PEN - Klubova

Glavni pripremni odbor XI

og Međunarodnog kongresa PEN

klubova koji se drži u Dubroy.
niku 25,26 i 27. maja 0. g. 4.
držao je nekidan svoju  sjedniog
u Beogradu. Sa zadovoljstvom
konstatovano je da je odziv stra.
nih učesnika velik. Odbor dg
sada ima prijave iz 23 centra

Evrope i Amerike sa preko 299.

učesnika. Očekuje se daljne pri.
jave iz Francuske, Njemačke
Rumunije i Grčke. Najveći je
do sađa odaziv iz Engleske, Ay-
strije i Čehoslovačke, a zatim iz
Švicarske, Belgije, = Mađarske
Škotske i Nizozemske. Od  poz-
natih imena sigurno je da dola-
ze: H G Wells, Jules Romain,
Bojer, Kvapil, Langer, Marinetti,
Quld, Sieroszewski, Salten, Sch-
reyvogl, Lothar i t. d.

“ Na radnom programu nalazi-
mo ova tri pitanja:

1. Individualizam i kolektivi- |

zam u književnosti. 2. Nezavisan
književnik 1 štampa. 3. Moralno
razoružanje. :

Za prvo pitanje izvjestilac je
francuski književnik Jules Ro-
main, a raspravu vodi škotski
delegat Edwin Muir. Referat o
drugom pitanju ima Njemac, a
vodstvo rasprave nizozemski de-
legat Dr. Westerman. Raspra-
vu trećeg pitanja voditi će ju-
gosloven, dočim će referent bi-
ti Poljak g. Julius  Kaden-Ban
drovshki.

o

nose mu ljudske žrtve. Po priča-
nju domorodaca, drvo je 2—2.50
m. visoko i na vrhu ima vezu
lišća, Lišće mu je mesnato, de-
belo kao ljudska ruka i ima dva
reda zubaca. Iz njegova lišća ne-
prekidno prska gusta tečnost,
koja narkotički utiče. Obred ko-
Jim se drvetu prinose ljudske
žrtve, opisuju  domorotci ovako:
Napred je ritualna igra. Potom
dovode žrtvu, mladu devojku,
daju joj da se napije  drvetova
soka, i djevojka gubi svjest. Tu

je izdignu na vrh drveta i polo-

že na jedno od njegovih gigan-
skih lišća. Pri doticaju tjela list
se otvara. Zatim opet slijedi ig-
ra oko drveta, u kome. vremenu

list se postepeno sklapa i pokrio

Va Svoju žrtvu, i ostaje tako 5—
dana. Potom se list otvara 117
njega ispadne gomila kostiju:
Meso je potpuno svareno, uSvo-
jili su ga jaki sokovi ove biljke. —
Ekspedicija hoće da utvrdi, Ro:
liko ima istine u ovim izvješte
Jima i da nađe ovo drveće. Sv?“
kako da je još u dubini ostrva
neka dosta nepoznata vrsta $2"
kofagih  (mesojednih) biljaka
moguće i u obliku drveta.
Površina Madagaskara je velika
koliko površina Francuske, Pe“
šije i Holandije ukupno.

i