-—— > — amami KORUPCIJA —-— nacionalniji Mina 1 o lećiip še va . hd čak aj GROBNICA NARODA Da bi pak činovništvo pokazalo jedan takav otpor prema korupciji potrebno je da, s druge strane, do- bije nagradu i priznanje od naroda kome služi. Ovo je potrebno zato, što danas i najmoralniji ljudi, i naj- elementi postaju i ne moralni i nenacionalni, “kad osete da njihovo svesrdno požr- tvovanje za opšte dobro neće niko ni da vidi, još manje da prizna ili nagradi. U ovo vreme teškog ekonom- skog života vrlo su retki primeri nesebične požrtvovnosti za opšte interese: u jednom jadnom ocu, koji ne može da zadovolji ni naj= nužnije potrebe svoje dece, teško je tražiti savesnog i vrednog činov- niza. Od njega se, u ime nekih viših načela, zahteva da iščupa srce za svoju državu, a neda _ mu se ni to- liko, da može za svoje jedinče da kupi topao zimski Raput. Iščupaće ga, ali da mu je bar prividna uteha da to čine i ostali. Te utehe nema, jer će uvek biti socijalnih parazita i onda će u nesrećnom ocu ponikR- nuti neprijatelj države, neprijatelj na- roda. A kad se jedan pošten građa- čanin i rodoljub, pretučen teškom društvenom nepravdom, odmetne od svoje sredine, on je sigurno mnogo Opasniji nego hiljadu lažnih revolu= cionara. Znači, prvi uzrok korupcije leži u nedovoljnom nagrađivanju napora vrednih, sposobnih i čestitih činov» nika. Tu treba postaviti jedan visoki i neprikosnoven u svojoj pravično- sti kriterijum, pa onemogućiti -ova- Rkvo objašnjenje korupcije. Njime treba izbiti iz ruku onaj opasan argume- nat za koga se zaklanjaju svi Ro tumpirani činovnici od reda: kad država od nas traži iskren i veliki napor u čuvanju narodnih dobara ona je dužna da vodi računa i o našim najosnovnijim životnim po- trebama; Rad ona nema duše za nas, po kojoj pravnoj ili makar moralnoj dogmi traži da mi strada. mo za nju?... Otkriti sve_ ništavilo ove od- brane Roruvcije nijeteško pod uslo- vom da sama država, potpomog- nuta od svesnih pojedinaca pokaže maksimum ljubavi u čuvanju svojih dobrih činovnika i bezobzirnu upor- nost u proganjanju korumpiranih. Ima ih i takvih Roji ipak stra- daju kao pravi stoici u poštenju, ali stradaju razočarani, jer _ za sobom čuju sarkastičan aplauz licemera, Rodeni rodoljubi, oni bi se možda na tom putu i osmehnuli, kad bi vi- deli oko sebe braću: nema neprav- de, napor siromaha wredi kao na« por miiionara, krik bogalja čuje se kao i protest ministra, a osećaj pravde i socijalne ravnopravnosti zagreva dušu nacionalnih pregalaca i znači silan postrek za njihove sledbenike. I zato svaka država, na poslu uspeš- nog suzbijanja Rorupcije, treba da uči- ni krajnji mogućan napor da nagradi svoje činovnike, jer kroz njih govori duša nacije. O- ni nose njen ugled i oni su kičma naroda. Od njihoys savesti i pre- galaštva zavisi žar ljubavi, kojom će kroz njih narod zavoleti sebe i biti solidaran u teškim trenutcima, kad se bude postavilo pitanje njegovog opstanka. i Ti i takvi činovnici moćniji su faktor nego fanatički rodoljubiva vojska, jer su oni tvorci ili ubice nacionalne «soli- darnosti. Ako oni ne valjaju, Rroz njih će na- državu, mrzeli rođenu takaw narod nema jedno- rod mrzeti kuću, a dušnosti u odsudnim momentima, pa. makar _ ovi nosili najgore nesreće njemu samom: on će poći da brani svoja životna prava i svoje najveće svetinje sa destruktivnom rezignaci- jom samoubice, a to znači da će si- gurno izgubiti bitku. S druge strane, ta država mora bez milosrđa i bez ikakvih obzira da progoni korumpiranog činovnika. Nikakvi sentimentalni, a najmanje partijski razlozi ne smeju da je spu- tayaju u odabiranju solidnih službe- nika: njihovi uspesi — njen su po= nos i njena snaga; njihova sramota — njena nesreća. Njoj ne treba či- novnik, koji joj jedanput da, a dva- put uzme; sposoban i vredan,a ne- pošten. Niti joj treba onaj koji prima platu, a neće ili ne ume da radi; len ili nesposoban. Prvu vrstu korumpiranih činov. nika doneo je društvu posleratni materijalizam. Novac je ubio ljude i on danas za mnoge, inače relativ= no ispravne duhove, prestavlja je- dino ozbiljno iskušenje. ia Druga vrsta rđavih činovnika došla je kao posledica jednog štetr nog političkog manira: posle rata činovnički položaji služe kao sredstvo za sticanje partijskih privrže- nika Za ovo su krivi i politički prvaci i birači. Opet je račun, razume se, obostrani račun bio po sredi: birač je smatrao da narodni poslanik mora da se brine čak i o rokovima njegovih menica, a narodni posla- nik, opet, činio je sve od reda — samo da ga zadovolji, jer _mu nje- gova kuglica stvara unosne poslov- ne veze. Neradnici su nagrnuli da nedo- stojno služe državi, a proturili ih nerodoljubivi političari iz sebičnjač- kih motiva. Paraziti su napali zdra“ vo narodno telo i tamo gde je tre- balo da se oseća širokom narod- nom dušom, .osećalo se Rroz ne- skromne prohteve malih ljudi. Či- novnički aparat naglo je rastao, a njegova snaga gubila se u haosu izmišljenih činovničkih položaja. Država je onda, usled ogrom- nog broja činovnika zapala u fak» tičku nemogućnost da dobre i sa- vesne službenike plaća koliko oni zaslužuju. | ' Mirko M. Zec - Dubiresaik Antuninska ul. — Telef. Br. 35. Ne žrtvovati, jer se žrtvuje ia ofo što Nešto . vredi, . prosto odgurNuti Dajveće poslera: O zlo svih država svela, goniti slot ljalce i lenštme iz drzavne služ . pa prigrliti one koji hoće i vole pošteno da rade. Sye ove mere Neće izgledati Ni. malo grube i nepromišljene, kad se ima u vidu da su korumpirani či- NovnNici isto tako teški grešnici prema rođenoj grudi kao plaćene izdajice ONI zbog raznih taštinskih ugodnosti svoga sitnog života baca- ju u blato autoritet države i pro- stački lome Najbolje Narodne snage. Njihov Nepošten. posao treba da se proglasi najvećim zločinom prema državi. jer ko iz koristoljublja Na- pada opšta dobra, imovinu svoje braće — on je isto onako kriv Rao onaj što postavlja paRlene mašine pod državne objekte. Njega treba da progoni svaki čestit orađanin kao Narod bije zlikovca, jer on svoj pravo u srce. A kad pr:d sud, za njega ne sme biti samilosti. Korupcija je prava grobnica naroda, a onaj koji kopa grob svome narodu gori je zlikovac i od inostranog špi- juna, : agent obaveštajne službe dolazi u tuđu zemlju i hvata se u ko- štac sa njenim zakonima samo da bi koristio svojoj sopstve- noj; iako plaćen, on je u službi svoje otačbine i, kao takav, ima opravdanja za svoj rad sa nacio- nalnog gledišta države koja ga je poslala. A gde je opravdanje za ko- rumpiranog činovnika? On prima platu od svoje zemlie zato da je kompromituje na jedan bestidan način; živi od svoga naroda da podmuklo izigra njegovo povere- nje; on je zločinac najteže vrste, jer gadno iskorišćava svoju braću 1 za njega u duši sudije ne sme biti oproštaja: prava odmazda za takve su samo i je- dino vešala. (,Narodna Odbrana“ Beograd) Kuhnjsko Lagoneino drvo na Madagaskaru, U septembru pr. god. pošla je iz Londona _ na Madagaskar naučna ekspedicija. Nju vodi član Kraljevskog zemljopisnog društva kapetan Lamotte-Hearst, poznati putopisac. S njim je noš- lo na put još osam učesnika (među njima pomorski oficir, 2 Izložbi Sturemene produkcije Kupaone - umivaonici - fajanska ro željezni lim - elektrotehnički boje i lakovi prima. | porcelansko posuđe STEDNJACI (špaheri) ,ELITE“ mum mogućnosti iskorišćav ba - željezo i materijal - lusteri - pružaju maksi- anja. Minimum potroška. geolog, botaničar i dr.). Jedan a glavnih ciljeva s de drvo ,ljudojed“. Vlada . Jenje da Postoji takvo drvo. : sspedicija još nije uspjela do sad . 84 nađe, ato zato što ga omorotei pažljivo s : očima Evropljana, “Anstvo obožavaju o Oni kao bo- takav bednik dođe: ekspedicije je krivaju pre d VO drvo 1 pri- : Radni program XL Kongresa PEN - Klubova Glavni pripremni odbor XI og Međunarodnog kongresa PEN klubova koji se drži u Dubroy. niku 25,26 i 27. maja 0. g. 4. držao je nekidan svoju sjedniog u Beogradu. Sa zadovoljstvom konstatovano je da je odziv stra. nih učesnika velik. Odbor dg sada ima prijave iz 23 centra Evrope i Amerike sa preko 299. učesnika. Očekuje se daljne pri. jave iz Francuske, Njemačke Rumunije i Grčke. Najveći je do sađa odaziv iz Engleske, Ay- strije i Čehoslovačke, a zatim iz Švicarske, Belgije, = Mađarske Škotske i Nizozemske. Od poz- natih imena sigurno je da dola- ze: H G Wells, Jules Romain, Bojer, Kvapil, Langer, Marinetti, Quld, Sieroszewski, Salten, Sch- reyvogl, Lothar i t. d. “ Na radnom programu nalazi- mo ova tri pitanja: 1. Individualizam i kolektivi- | zam u književnosti. 2. Nezavisan književnik 1 štampa. 3. Moralno razoružanje. : Za prvo pitanje izvjestilac je francuski književnik Jules Ro- main, a raspravu vodi škotski delegat Edwin Muir. Referat o drugom pitanju ima Njemac, a vodstvo rasprave nizozemski de- legat Dr. Westerman. Raspra- vu trećeg pitanja voditi će ju- gosloven, dočim će referent bi- ti Poljak g. Julius Kaden-Ban drovshki. o nose mu ljudske žrtve. Po priča- nju domorodaca, drvo je 2—2.50 m. visoko i na vrhu ima vezu lišća, Lišće mu je mesnato, de- belo kao ljudska ruka i ima dva reda zubaca. Iz njegova lišća ne- prekidno prska gusta tečnost, koja narkotički utiče. Obred ko- Jim se drvetu prinose ljudske žrtve, opisuju domorotci ovako: Napred je ritualna igra. Potom dovode žrtvu, mladu devojku, daju joj da se napije drvetova soka, i djevojka gubi svjest. Tu je izdignu na vrh drveta i polo- že na jedno od njegovih gigan- skih lišća. Pri doticaju tjela list se otvara. Zatim opet slijedi ig- ra oko drveta, u kome. vremenu list se postepeno sklapa i pokrio Va Svoju žrtvu, i ostaje tako 5— dana. Potom se list otvara 117 njega ispadne gomila kostiju: Meso je potpuno svareno, uSvo- jili su ga jaki sokovi ove biljke. — Ekspedicija hoće da utvrdi, Ro: liko ima istine u ovim izvješte Jima i da nađe ovo drveće. Sv?“ kako da je još u dubini ostrva neka dosta nepoznata vrsta $2" kofagih (mesojednih) biljaka moguće i u obliku drveta. Površina Madagaskara je velika koliko površina Francuske, Pe“ šije i Holandije ukupno. i