._ = : FEvropa š sloveni. Sistem Centralnih Sila — sistem zavojevačke linije Berlin, Beč, Pešta, Sofija, Carigrad — slomio se je pod teretom svetskoga rata na istorijskoj liniji slovenskog otpora, na oslobo- dilačkoj liniji Skoplje, Beograd, Zagreb, Prag, Varšava. Ta je pukRo- tina u centralnom bloku izazvala pad otomanskog i habsburškog car- stva i dovela do katastrofalnog po- raza Germanije. Na toj oslobodilač- koj liniji izorađene su tri slovenske države, kao neprobojan bed m pro= tiv pangermanskog dranga. U sistem Velike Antante Rkoordiniran je sistem Maie Antante, plus Poljska, i potla- čeni su narodi izdvojeni iz okvira Austrije i uvršteni u oRvir Nove Evrope. Sareznička diplomatija nije poklonila slobodu Jugoslovenima, Čehoslovacima i Poljacima, niti im ona tu slobodu može oduzeli Rad joj se prohtije. Oslobođeni i ujedinjeni sloven- ski narodi ne samo da su svoju slobodu otkupili krvavim žrtyama, nego je stvaranje lugoslavije, Ceho= slovačke _ i Poljske bio neophodan uslov za pravu i detenitivnu pobe- du samih Saveznika. I baš raspad Velike Antante jeste ijedan _ od osnovnih i bitnih razloga hronične političke = Rrize Evrope, dok je solidarnost Male Antante glavna i trajna garancija za održanje mira i reda u srednjoj Evropi i na Balkanu. Za teškoće koje proživljava ceo jugoistok Ev- rope nisu ni malo krivi oslobođeni narodi, niti njihove nezavisne drža» ve, već su krivi oni koji su. vreRovima ila- čili druge narode : i koji se nikako ne mogu pomiriti novim stanjem stvorenim u svetsRoj revoluciji, nego iraže da im se na- trag vrate njihovi privilegovani po- ložaji, Glavna zapreka konsolidovanju Balkana i Srednje Evrope jest agre- sivni italijanski imperijalizam, koji raspiruje latentne . revizionističke i revanšerske težnje Nemaca i Mađa- ra na račun Slovena. I dogod će postojati imperijalistički plan fa šističke Italije da zameni propalu Habsburšku Monarhiju, i da u sa radnji sa neslovensRkim narodima Srednje Evrope zavlada Jadranom, Balkanom i Podunavljem, sve dotle neće biti pravoga mira i reda u celoj Evropi. Slovenska rasa spasila je svo- jim vekovnim aktivnim i pasivnim otporom Evropu da ne postane sa- trapija Azije, a u svetskom ratu spa- sila je Evropu da _ ne _ postane do- menom Pangermenije. A sada Benito Musolini pred- laže da se stvori jedan laiinsRko- germanski blok velikih sila, koji je nužno antislovenski blok, jer drugog rezona niti ima, niti bi ga mogao imati Kako bi na taj blok neizbeživo reagirali Stoveni? Svetski rat je slomio najveću, centralnu slovensku državu, a do- veo je do stvaranja novih nezavis- nih nacionalnih država perileriiskih Slovena. Biok zapadno-evropskih država koji bi si postavio za zadatak da bilo u kojim formama i dimenzijama provede neku deobu slovenskih država od Jadrana do Baltika u korist Germana, Latina i Mongola, i da povede inter- venciju protiv Rusije u korist egoistič- ko-imperijalističkih ciljeva zapadnog kapitaliema, samo bi pospešio fstorij- ski proces punog političkog solidari- sanja cele slovenske rase. bodi 2 * š » + i 4 Ph i. Dorvnati grčke i podrediti ih , Smjestiv se naš narod na razmedju istoka i zapada, kada su se opreke, koje su između njih odavna postojale, ab smjera stale razvijati, sav bi mu život zahvaćen cvom dvoja obra strujom. Jedan narod, razdvojen medju dvije crkve crpao ie poje duhovnoga života iz dva vrutka, odjeljena ogradom dviju različitih jezika, nosilaca starodavne klasičke prosvjete, Uza to dvije državne tvorine, koje su si za srednju dobu grčke i rimske predaje usvojile bile, bjehu one dvie zviezde stalice, oko kojih se državne uredbe obiju polovica našega naroda Rretahu smjerom odredjenim. Tim bu- de crkva grčko-istočna i država bizantinska istočnoj, crkva rimsRko-zapadna i država rimsko-njemačka = zapadnoj polovi ci našega naroda odgojiteljice. i obrazovateljice. Nije dakle ču- do, što taj dualizam probi ovu etnografičRku jedninu u svih skoro odnošajih njezinih: vjerskih i državnih, i ; dari pače svoje obilježje na isto ime. Ogiednemo li se na prednje obćilo prosviete, na pismo: latinica i ćirilica, kojima se hrvatski i srbski narod od davna služe, sjećaju na taj dualizam. Obrazremo li se na književne plodove kod Hrvata i Srba, to _ vidimo, da im kod prvih sredovječna latinska, Rod drugih bizantinska književnost služila za obrazac. Taj dualistički pečat nose spomenici ne samo crkvene nego i svjetovne književnosti; historia Salonitana Tome ar- cidjakona, bez obzira na jezik, čedo je zapadne historiografije, a .žitia i poviesti' srbskoga nadbiskupa Danila kano i mnogobrojni srbski ljetopisi čeda su bizantinske hagio i chronografije. Osvrne- mo li se na preostale umotvorine: hramovi u Studenici, Žiči, Rava- nici, Kruševcu, Manasiji i Smederevu, kano i studeničke slike na liepu, sviedoci su bizantinske arhitekture i slikarije u Srbiji; napro- tiv hramovi u Rabu, Zadru, Trogiru, Šibeniku i Zagrebu Rano i os- tale umotvorine njihove prislanjaju se na romansku i gotičku, na zapadnu umjetnost. Tako bi se dao taj dualistički smjer kod Hrvata i Srba razvesti kroz sve grane njihova javna života . . .' Eo * , Poravnati 'ndi ove opreke, podrediti ih višoj misli narodnje za- jednice; sadašnjost nadovezati na onu nit prošlosti, koju nam život i predaja uručila; zaroniti u osjećaj duše naroda, pa odanle iznieti življe, koji se pravimi stečevinami nove dobe oploditi mogu — to je onaj nevidljivi zadatak, koji je nas zapao.“ Teški dani naše privrede e privred Refleksije iz ovogodišnjeg izvještaja Dubrovačke Trg. Banke I u prošloj je godini fantom nepovjerenja vršio svoje djelo pustošenja i rušenja kulturnihši materijalnih tekovina čovječan- stva. Talasi opšteg nepovjerenja, džinovskom silom zapljuskivali su našu privredu, naročito ban- karstvo, koje je sve svoje snage mo- ralo skoncentrisati da se odbra- ni i spase. Borba je mučna i teška, no nadajmo se da žrtve neće biti uzaludne i da će eget nastati bolji dani za naše ban- karstvo a tinie i za mašu privre- du, dani uspješnog rada 1 poslo- Vanja W smjeru općeg = prosperi- teta 1 blagostanja naroda. Dodu- še sporo ali sigurno dolazi se do spoznaje da bez zdravog lo uvažavane, meće seviše sapa- dati u ubitična iskušenja i ban- karsivo će vuda opet moći da nesmetano vrši svoj spasonosni rad oko unapređenja Privrede, blagostanja i cije. X Mjere koje su preduzimane da se pomogne raznim granama naše privrede i da se olakša teško breme našem bankarstvu nijesu, žalibože, dale. zadovolja vajuće rezultate. Poučeni sku- pocjenim iskustvom moramo. br- zimi tempom da udarimo pravim putevima koji će naš bolesni Privredni organizam povesti ci- > jat Kad i široki \ Stojevi mar zali i solidnog backarstva nema a dene keš la op ekonomskog napretka ni Rul- me će biti mnogo olakšano turnog razvitka. Ako «= za no- *- še ae . : A * * vac kaže da je krv privednog. | Naše primorske glavne života, bankarstvo je sce njege- privredne grane, pomorstvo vo. Naš privredni organizam mo- | tyrizam, podbacila su kao ni- že biti zdrav i jak samo akomu kad prije pod piitiškčke t šk je zdrava krv i zdravo srce. Kad svjetske finansijske i Bk pdv ove vjekovne istine budu svestr«- krize. Naši produkti, vino i ulje Civiliza- . : rmarmimmsanra ama: mRzezar m racerasri ogra >" Podeliti Evropu na dwa nepri- jateljska tabora — blok slovenskih i blok antislovenskih država — zna- čilo bi upropastiti i Evropu i svet- ski mir. Međutim, u Evropi ima vode- ćih neslovenskih nacija koje suviše visoko cene golemu sna: i Su i vred« nost slovenske rase da bi se pod- vrgle diktatu rimskog diktatora i njegovim avanturističkim sugestijama. A, prošla su i 1 i vremena Sveti i. pisi Svetih Ali (lugoslovenska Reč“ — Zagreb) 2 PINK AJa0, zaoštrile i u dva društvenih i prosvjetnih, u-- narodne prodavaju se u bescjenje dok: poskupljuje kruh 1 ostale život- ne namirnice koje naš kraj mo- ra da nabavlja. pa 1 otale više- struka nevolja pritišće naše pri- morske krajeve. Kreditni Izvori su presahli, a poslovanje za. mirlo pa je bijeda velika. Da se spasimo moramo na prvo mjesto pomaknuti najvitalnije naše pri- vredne probleme i iretirati Ib. svom ljubavi i snagom uma po primjeru ostalih naroda koji za- talasavaju i široke svoje mase u viđa raznih čovječanskih ideala a sve u cilju da spase povjere- nje i podignu gvoje blagostanje i civilizaciju. Naše uobičajeno optimističko raspoloženje ni danas nas ne na- pušta. Ma da su perspektive za budućuost nejasne i nesigurne, prožeti smo vjerom da će se iz ovog današnjeg delsta teškog stanja, ma i po cijenu velikih i svestranih žrtava najzad ipak i- splivati. Bilo bi fatalno. kad se naša instinktivna očekivenja ne bi ispunila i zato nam je sveta dužnost da svi poradimo u prav- cu saniranja naše privrede. Dubrovačka parobrodska plovidba sa velikim naporma i žrivama izdržava borbu, koju će, uvjereni smo zahvaljujući njezinim zdravim osnovima i-pro- kušanim poslovnim metodama, izdržati do pobjede nad bjesne- ćom: orkanskom krizom p more- stva. | Parijjsko kreiin;e IRSD u Slanomu: Slano, 25. IV; U subotu 22. o. mj. posjetio je naše mjesto g. Dr. Miće Mr ćić senator i gradonačelnik Due brovnika. G. senatoi dočekan je od općinara na obali sa zastavom i pucanjem mužara. Pozdravio ga je kratkim govorom g. Ma rio Knežić starešina pošte i odbornik ]RSD. 2 Zatim je održan sastanak na kojen je g Dr Mićić «=. dvo satnom govoru izlagao program JRSD, rad Kraljevske vlade spoljne i nutrašnje prilike naše zemlje, te konačno preporučio složan rad na organizaciji stram ke. Izabran je odbor u koji su ušli: Predsiednik Knežić A. Ma rio, starešina pošte; podpredsjed- Nić Gijaja I. Ivo, drž. putar, tajnik DLaznibat Detar učitelj, blagajnik Ljubišić Mario, općin tajnik. Clanovi: Milić Kristo, načelnik i financ. nadsavjetnik u. m., Milić Gjivić Ivo podne: čelnik, Mozara_ Ivo, opć. pr sjednik, Krmetović Vlaho trgovac, Steta Andro posjednik. | Za delegate na sreskoj skup- štini birani su gg. Bagar Miho mesar i Bobić Antun posjednić.