nost naći najbolje mjesto baš u onim raskošnim i lijepim dwora- nama dubrovačkog dvora. Onaj gosparski i ozbiljni “ambijenat prošlosti dostojmo će Ž najpotpu- nije pretstaviti sve ono bogatstvo titraja duše uarodnog elementa, koji je ponošno sa svojim Kra- ljem znao da obnovi staru dub- rovačku slobodu u ljepšoj i bo- ljoj formi i u većem obimu. U- vjereni smo, da se niko od stra- naca neće zgražati i da na niko+ ga neće ,,proizvesti mučan uti- sak“; što je rafinovani zapadnjački ambijenat renesanse i. gotike primio pod svoje krilo pravu na- rodnu umjetnost. Budimo iskreni i ne stidimo se, u tom je kon- trastu naša prava slika. U pogledu vrijednosti samih Narodnih nošnja i veziva neka nam se dopusti napomenuti, da su na arheološkoj izložbi u klasi- čnom Rimu 1g1o bile zastupane i naše narodne nošnje. U onoj i stoj dvorani, u kojoj su izlo- ženi mođeli Dioklecianove pala- če 1 ostalih rimskih spomenika, bile su po zidovima izvješene slike naših narodnih nošnja 1 veziva. Taj je kontrast naročito djelovao na oko učenjaka i u mnogim je raspravama“ zapažen. Dapače je oc nekih šovinističkih talijanskih pisaca (O. Randi) već tada uzeta klasična ljepota naših nošnja Rao dokaz o latinskom porijeklu uašega naroda. Sto. se tiče zabrinutosti i superlativa o vrijednosti dvora i arhiva, to može da samo posluži kao dokaz nezrelosti pisca i mladog gospodina, pod čijim se imenom piše. Izgleda, da oni misle, da su te vrijednosti prvi Otkrili. Ali neka budu uvjereni, da su Dubrovčani poznavali i bili svijesni značaja, važnosti i vrijednosti dvora _ i arhiva mno- go prije. nego su oni doputova- li u Dubrovnik. Zahvaljujući Vam, gospodine uredniče, na ukazanoj pažnji, molimo Vasda iovom prigodom primite uvjerenje našeg poštova- nja. — Odbor za priredbu _Et- nogratske izložbe u Dubrovniku. Darovi , Dubrovačkom Muzeju“ Uprava ,,Dubrovačkog Muze- ja“ primila je na poklon od gos- pođe Račić-Krile u Lapadu je- dan stari sat, jednu japansku la- đicu iz slonove kosti ijedan sta- ri automat; a od gospođe Deri- ce ud. Kosović jedno vrlo li- jepo starinsko odijelo Pelješke sa klobučićem, za etnografski od- sjek Muzeja. Plemenitim daro- vateljima uprava najharnije zah- valjuje. Posljednji naš bisi Otišao 3€“ 1" otr“?"Bosedni aš biskup: biskup Karlin. Umro je pred Uskrs. U ređit/ onih crkvenih dosto- janstvenika, koji su sa našim nato- dom u Istri, Trstu i Goričkoj dijeli sudbinu u daljnoj ili bližoj prošlosti, spominjat će se i njegovo ime. Dob- .rila, Sedej, Mahnić, Karlin... Prva trojica su već “na nebesima, sad se pridružio njima i posljedni — Kar- lin. Dobrila obilježava našu historiju, Sedej . našu. najnoviju u svoj njezinoj tragičnosti. Mahnić i Karlin ulaze u Rroniku našeg“ posli- jerainog zbivanja u yezi s teškim .dogođajima, u centru onih progona, koje je Italija provodila protiv našeg naroda 1919 i 1920. Mahnić je s tra- govima mučeništva iz tog perioda malo zatim umro. Karlin, posljedni naš julijskokra- jiški biskup, bio je tip pravog na- rodnog svećenika, onog starog i i- dealnog tipa, koji se sve više prore- đuje. Na tršćanskoj biskupskoj. sto- lici, koja je bila i — Dobrilina, on je uvjek nastojao i uspjevao je, da ostane ne samo crkveni dostojan- stvenik, nego da bude i pastir na- roda Bez političkih ambicija, on je bio pastir“ naroda u starom dobrom smislu. Naš ga je narod volio, ma da nije bio rodom iz krajeva današnje Julij- ske Krajine, nego. iz unutarnjosti Slovenije. A volili su ga i tršćanski Talijani, jer su za vrijeme rata na- ročito upoznali njegovu miroljubivost i dobro srce. — Ma da je snjihove strane doživljavao i ranije ipak po neki put inzultacije, on je sve to mirno podnašao. Ali no svršetku rata prilike su se naglo zaoštrile. Najprije je bila na udaru naša intiligencija i uplivnije ličnosti. Ne- koliko stotina naših ljudi bačeno je u zatvore, druge stotine poslane su u progonstvo na otoke, učiteljstvo je bilo šikanirano nemogućim odred- bama, da bi ga lakše proganjali, premještali su i otpuštavali iz službe ili pak jednostavno tjerali preko granice. vd "Knezu biskupu dru Sedeju tad još nisu mogli da se približe na o- naj način, kako su to mogli deset godina kasnije, jer je gorička nad- biskupija bila jošisva u našim ruka- ma i čvrsta kao Rula. Biskupa Mah- nića, s okupiranog Krka, prevarom su odvezli u Rim i zatvorili u ijedan samostan. Tršćanski biskup Karlin nije tako- đer htio da otstupa od svojih na- čela i živo se interesovao za Pro- gonjene. Ali bio je na najopasnijem udaru: u Trstu! Trščanski listovi ,,Era nuova“ i ,Nazione“ bijesno su ga napadali i javno zahtjevali, da se Karlin prot- jera preko granice, jer je ,,tuđinac“ rođer,s one strane talijanskih gra- nica“. Bilo je jedne nedjelje popodne, ako se ne varamo, — ljeti 1919. Po tršćanskim ulicama je galamila i ur- likala grupa mladih Talijana, civilista i vojnika, koji su zahtjevali, da se po svima prozorima izvjese zastave, — Kad su demostranti došli pred biskupsku palaču, koja tako- stariju. đer nije.imala zastave i kad su.na vrata od biskupije zatvorena, počeli su užasno i divljački urlikati 1 razbn jati vrata. Ali to im nije uspjelo, ne- go su se. uspeli preko. balkona i% provalili u stan biskupa Karliha. Po- < “ razbijali su pokućstvo u sobi za pri- bacali su i manje, razbacali knjige, pokućstvo i knjige kroz prozore na cestu, a zatim su. iznutra otvorili vrata i u biskupiju su prodrli i oni, koji su na cesti ostali. Pred _bisku- pijom se sakupila masa. Mnogi su bili indignirani ovim dogođajem, ali nisu imali odvažnosti da protestuju, da iziđu u obranu biskupa: i Među demonstrantima bilo je ne samo vojnika karabinjera i ofici- ra, nego i naoružanih ardita s iz- vučenim bodežima | U biskupiji je nastala potjera za biskupom. Našli su ga u pisarni i najbrutalnije ga napali. DPadale su psovke, luvrede_ i prijetnje. Vođa demonstranata napisao je na brzu ruku izjavu, koju je biskup Karlin, pod cijenu života, među bodežima i revolverima, sasvim iznemogao morao da potpiše. Ta je izjava [ola- sila, da se biskup Karlin odriče tr- šćansko-koparske biskupije i da će otputovati za tri dana preko grani ce. Sam, goloruk. pred bijesnom i oružanom bandom, biskup Karlin što je mogao da učini? Glas o prisilnoj ostavci biskupa Karlina proširio se naglo, a naš ga “nog Maksa Cotiča, direktora Ko \ a di i..je narod primio s vrlo gorkim osje- X, Ho LAJE VE | > Vlasti su se držale tako, da je bilo sasvim jasno njihovo slaganje s akcijom uličnih bandita. 2. = Duboko uvrijeđeni osjećaji na- | ega naroda u povodu teških dogo» đaja u tršćanskoj biskupiji došli su do najljepšeg izražaja, kad je dan zatim slovenska deputacija došla pred biskupa Karlina, da mu izrazi svoju bol zbog tolikog nasilja. Oso= . bito je dirnula sve koji su tom pri- manju prisustvovali: riječ sad pokoje »Bdi- dubine = pg 2 nosti“, koji je govorio svog velikog i plemenitog srca f.. molio biskupa Karlina, da ne bi ostavio svog stada u oluji, koja je tek započela. Suznim očima biskup Karlin je od- govarao i izjavio je, da se nažalost ne može nadati nikakvoj pravoj po- moći od strane vlasti ni u Trstu ni u Rimu... Tako je, eto, blagopokojni bis- Rup Karlin završio swoj. tršćanski period, tako je bio prognan iz ovog našeg grada, i tako je ušao u red naših velikih biskupa, koji će ostati u historiji našega naroda. Po . datu- mu svoje nedavne smrti on je posljednjiu redu tih divnih erkve- nih dostojanstvenika, koji su živ- jeli i stradali s narodom — pos- ljedni naš biskup... “ (,Istra“) Dartijsko kretanje s Senator Dr. Mićić u Konavlima * U nedjelju održan je na Gru- di (Konavle) uspjeli zbor JRSD na kojemu je govorio senator i dubrovački gradonačelnik g. Dr. Miće Mićić. Na plokati pred gos- tionom Trkovića, okupilo se je okolo 200 konavljana iz okolnih sela, koji su pažljivo saslušali izlaganja g. Dr. Mičića i na kra- ju mu zahvalili ma iskrenosti sa Rojom je govorio o našim unu- trašnjim prilikama i o svrsi or- ganizacije koje širom zemlje stvara JRSD. Svoja izlaganja za- počeo je Dr. Mićić konstatacijom da ga u Konavle nije dovela ni- kakva sakrivena namjera, niti želja da ma koga nagovara ili da ma što traži. ,Ja sam iza- bran voijom Nj. Vel. Kralja i na tom ću mjestu ostati dok budem uživao Njegovo povjerenje“ re- kao je Dr. Mićić i zatim se os- vrnuo na političko lutanje Ko- navljana kroz ovih petnaest go- dina jer su i oni mnogo izgubi- li vjerujući onima koji su im staluo navještali ,,velike promje- ne“. Međutim dogođaji su jasno pokazali da stvari izgledaju sas- vim drugačije i da se neće iz- mjeniti za volju nekih političkih očajnika. Pozivlje Konavljane da i=—=—:————————=: m prikovao sničečvna konvoj čao T Izabrana viška, kao | i sve vrsti prvorazrednih dalmatinskih Medicinalni cognac pravi vinski destilat. - Vermouth takmič kapljica“ m Zlatna x o. > priču JRSDU i da jednom po- Rušaju posvetiti se realnom ra- du za sebe i za cjelinu. Ako se uvjere da nemaju uspjeha, neka se vrate gdje hoće. Baveći se historijom narodnog pokreta u Dalmaciji, Dr. Mićić spominje bistri seljački um, velikog po- bornika našeg narodnog jedin- stva Frana Supila, rođenog Ko- navljanina, koji mu je nekom zgodom rekao u Londonu: ,,Mi ćemo sigurno doći do jedisstva ali će Hrvati uvjek i samo. pri- govarati a drugi će vladati“ Dr. Mićić ističe nadu da tako neće biti jer će zdravi narodni in- stinkt pomoći da se prekine sa starim porecima i krenuo sigur- nim putevima nacijonalne obno- ve. — G. Dr. Mićića pratila je u Konavle jedna grupa dubro- vačkih prijatelja. PETAR SKOPJA VOOR TOO OAO Prodaja pokućstva Radi odlaska prodaje se pokućstvo čitavog stana u kući Br. 5 (1. kat) ,Za Sv. Vlahom“ Razgledati se može dnevno od 11—12 i od 5—7 pos. p. Ci dobijete kod firme Ne B Pero Kolić Dubrovnik g Koložina ul, prije agencija Benac i Rusko i se sa prvoklasnim talijanskim markama | # i,ProšeRk“ desertna vina au