Riječ g.. H. G. Wells rekao je ostalim : među Interesantno je. kako. se iz počet | ka razvila ideja ' Pena, Prvo je to > bila jedna sasvim nevezana organi“ zacija ljudi koji. su se sastajali da se. upoznaju i da pr jateljs razgova- raju i er Dena je B SEE i 2 Skot bili su brave boos da takvo sastajanje vodi općem sporazumu. Danas, medjutim,“ živimo u teš" kim vremenima. Stare liberarne ide“ je bile su od Roristi isprva, a sad" treba da revidiramo i jasno Ražemo za koju se ideju mi zalažemo Pen mora jasno definisati svoje stanovište. Mi govorimo često o nekoj. , svjet skoj republici književnosti“ A je li to: stvarnost? Je li to- ikada bila stvarnost, taj: zajednićki duh. ili-se tek sada javlja? Možda je to tek pokušaj. da se stvori izvjesna zajed- nica duše Roja-još ne postoji: - Mnogi uviđaju da je velika za- sluga napretka, što su komunikacije olakšane. Mjenjaju se relacije ljud- skih pojmova: Mnoge jedinice pri- morane su dase ujedinjuju u jednu veliku svjetsku zajednicu: Sve se vi« še nameće jedan: ekonomski sistem. Društvene ieličke ideje moraju se prilagoditi ttm novim uslovima. | Ovaj proces počeo je prije. jednog i po vjeka. Onda su bili svi za slo- bodu. Ideja slobode je podivljala. I in- dustrija je podivljala. Počela je da proizvodi instrumente rata na veliko. Rat se izmetnuo to- liko da je postao opasnost za op- stanaR ia čeviaknsstte.. do prema dvjema“ osnovnim : jedni traže svjetsku zajednicu, | a nisli. M to > vitemi“ A, Wells -a Svjet se množi sve više svakog dana i mi imamo takve suprotnosti “kao nezaposlenost i veliki broj ro= obe koja se proizvodi, a ne može da. nađe potrošaća. Svjet se sad. kad ideje i stoje. na principu | discipline. oMljeći dio nevolja proizilazi iz su- koba jednih i drugih; jer jedni, dr- žeći se svojih ideja, zaboravljaju: da bi trebalo uzeti u obzir i značaj o- nih drugih. Možda ovo nije kompletna de- finicija stvari u svjetu. Možda je pravo pitanje sukoba: između cilja_Rome je disciplima “ danas upućena i cilja kojem bi se morala uputiti. Danas je potrebna sloboda misli i - općenja za duhovni razvitak iizgra+ đivanje ideja: Druga strana misli da je disciplina važnija od svega. Ona sprječava diskusiju u pitanju vaspi- tanja i pokušava da zarobi cjelu volju zajednice. Raširila se opšesija da se treba vratiti starom patriotiz- mu i nacionalizmu. Kad Ražem ovo; ne mislim na jednu: državu. Pen-klub je po strani svake po- litike. Ali može Hi on to učiniti da- nas u ovo doba? Mi se moramo definitivno odlučiti za iednu ili drugu ideju, pa da se za nju borimo, ili da ostanemo je- dan! skup“ za uzajamne Rompli- mente. Ovo pitanje“ u što skorije vreme+ nu mora da se rješi Ne na ovom zasjedanju, jer mi moramo- ispitati sve mogućnosti jedne i druge alter- native. Mi' želimo diskusiju, a ne sa- mo prividno izravnanje i izmirenje, Prema tome, iduće godine moramo definitivno reći na: ćemu smo i zašto se zalažemo: za: napredak ili za mom ipse be, o u BE. manifestacija 1 u Boki Kotorskoj Sokolsko društvo u Kotoru razviće društvenu: zastavu E šest 3 četnih dne 4 juna | | LEA Dok je Boka stenjala pod.au- strijskim jarmom, dok su se svu- da naokoko po visinama dizale utvrde, a tuđinski vojnici kočo<- perili na sve strane, po primor- ju su se dizala sokolska gnjezda i budila nacionalna svjest među omladinom. Teško je u ono do“ ba bilo sokolovati, jer su vlašti budno pazile na“ svaki njihov pe :> X ag. što se pared jedne s druge vjere slagao — jer s€ uvjerio da su jednokrvna braća — tako su se i sokoli srpski i hrvatski slagali. Rjetki primjer bratske sloge i vjerske toleran- cije nalazimo u Spiču, gdje se u jedno istoj crRvi (sv. Tekle) : na- lazi ikonostas i oltar pred kojima “Službu božju služi i pravoslav- ni i katolički sveštčnik, gdje S€ cjeliva isti krst i moli isti Bog. U so a Zato i veliki Biskup Učelini, zanes€n takovom bratskom slo- izabrana viška, kao“ i sve vrsti prvorazrednih dalitiatiisko si gom, posvećuje svo veliko djelo ljubavi 1 slozi jednokrvne: braće. Mnogo je sokola za vrijeme rata stradalo od neprijatelja. Bili su internirani, mučeni i streljani. Imovina driištva bila je zaplje“ njena. Poslje rata oživljuju dru- štva i prelaze u Jug. Sokolski avez. Nova se društva formiraju, tako da danas u Boki imamo: Mercegnovi sa 7 četa, Zeleniku, Đenović, Bijelu, Jošice—Đurići, Morinj, Risan, Perast, Kotor, Prčanj, Lastva, Tivat, Luštica i Budva. I Kotor ima svojil sedam četa, dakle 14 društava i I4 četa, što čini polovinu svih dru- štava što ih broji cetinjska so- kolska župa. Sva društva rade agilno, a tako i čete. Kotorsko bi društvo bilo daleko agilnije da ima svoj Dom. Za to se bo- ri nekoliko godina; ali ima na- de da će i to u najskorijoj bu- Čnosti postići. Taj dom biće ra- sadnik kulture i prosvjete. o sa BE Boku. Sada + kotorsko 4 padne granice.- Dlan velikih... treba da otvori oči SMB ESA (e ro ONE < odičinnio u poslednjoj bučeći; no. praznoj usbuni oko revizije: mirovnih ugovo- ra ima jedna karakteristična crta. Ne govori se o reviziji ni jedne za- orok treba žu prem naplaćen samo od slovenskih država u Evropi! Kada su slovenski narodi u pro“ duženju vjekova, bili pod tudjim rop- stvom; Rada su Poljaci iz Poznanja bili nasilno denacionalizirani; Rada su Madžari svim sredstvima uništa= vali slovenski svet i Rulturu medju Srbima,Hrvatima na jugu, a Sloven- cima na severu; kada su- Česi bili ugušivani pod- habsburškim: jatmom, “niko u svetu nije protestirao zbog tih vekovnih nepravdi i nasilja. Blagočestivi prijatelji mira -i slobode u poznatim evropskim prestolnicama: smatrali su. kao nešto potpuno nor= malno “da Slovenstvo. bude. ugnjeta= vatio, progonjeno: i denacionalizira= no — smatrano. Rao. tor za. tudja stada, kao niža rasa,. dostojna. samo za jednu: sudbinu: — ropstvo. Ali kakva se buka uzđigla: sve“ tom: zbog: toga, što se: nekoliko sto- tina: hiljada Madžara našlo.“ usred: mase slovenskog: stanovništva: — u: Čehoslovačkoj: i: Jugoslaviji! Koliko: suza i uzdisaja. zbog toga, što: su zemlje. madžarskih grofova razdelje- ne slovenskim seljacima!... Koliko: uzbune zbog ,koridora“ kraj Gdan-» skog, naseljenog Poljacim al I kada je Mussolini zamislio swoj velikodušni plan o reviziji-—s tudjom pitom: druge da nahrani — on: nije zepočeo od zemalja južnog Tirola naseljenog: čistim Njemcima; ili sa onima Istre 1 Gorice Sena Slo- vericima i Hrvatima, — već razdaje — na papiru, razume. se — sloven-« “ske zemlje, jedva “ oslobodjene ve=- Njome se ne ugro= žava ni jedna: latinska, ili germanska. koynog ropstva, — feudalnoj Ma= džarskoj,. podeljenoj. na pedeset la- — titundija i šovinisičkoj Njemačkoj koja je u svom besnom rasizmu spremna da uništi sve druge narode u ime nemačkog mesijanizma. Razume se, Bugarskoj se baca mamac prema Jugoslaviji, ali ni jed- ne reči o bugarskoj Trakiji i o na- šem obećanom izlazu na Egejsko more. Ovaj plan treba da otvori oči Slovenima. Oni treba da uvide, da su njihova uzajamna trvenja i- borbe jedino u korist njihovih neprijatelja. koji po- mišljaju da ih ponovo pretvore u roblje, Roje opet da radi za blago« stanje tudjih «rasa; u stvari, od njih mnogo nesposobnijih. Kao odgovor — najveća je dužnost onih, koji rukovode sudbinama slovenskih na- roda da ozbiljno započnu raditi na izgra= djivanju naše slovenske rasne solidarnosti prema. opasnostima od agresivnih i beskrupoloznih tudjih: rasa. Jer ako su danas ugrožene Jugoslavija, Gehoslovačka i Poljska — sutra bi došao nas red, pa čak i red na ve“ liku Rusiju. Slovenstvo ireba najposle da shvati, da*samo njegovom razumnom solidarnošću;. dobijenom putem uza« jamnih ustupaka, ono će se pojavi« ti. pred svetom kao velika i moćna rasa, svesna svojih prava i sposob- na da ih brani. Kosta Todorov ema p o onamo or IRC : ra sd Ža naš Primamo: Inicijativom našeg sugrađanina Dra Mirka N. Gja- je, pokrenuta je među dubrov- čanima nastanjenim u Beogradu akcija za organizaciju jednog udruženja kojemu će glavni cilj biti: Unapređenje Dubrovnika i dubrovačkog turizma. Pošto ovo udruženje ne smije da radi enne ravan ćao aaa saa : društvo dobilo prvu jugoslovensku: zastavu od brata Lale N. Zube- ra, koji Shvaćajući veliku sokol- sku ideju, poklonio je društvu, da bi okupljeni pod. zastavom nastavili još življi rad za sokol- ske ideale. Zastava će se razviti na 4 juna kad će sć održati ok- ružni javni čas. Isti dan razviće šest seoskih sokolskih četa ko- torsškog društva svoje zastave. Taj dan okupiće se u starođrev- nom Kotoru ođ svih _ strana ve- liki broj braće i sestara da pri- sustvuje ovome velikom činu. Neka , bude šve na korist : Kralja i otadžbine. Zdravo! turizam osamljeno, potrebno je da se sve dubrovačke ustanove koje rade na tom: polju, slože «1 da sagla< sno sa beogradskim udruženjem . nastoje da podignu ugled Du- brovnika u samoj državi kao 1 u inostranstvu. Kako će se rađ beogradskog udruženja kretati više u pravcu intervencija kod nadležnih dr- žavnih ustanova i predlaganju uvođenja mogućih inovacija u vezi sa turističkim zahtjevima današnjeg doba, potrebno je da Dubrovnik i Beograd budu uvijek u kontaktu da bi svako pitanje moglo biti u kratko vri- jeme 1 povoljno riješeno. Skre- ćemo pažnju — Općini, Upravi Putnika, Dubrovačkoj Plovidbi, Udruženju hoteljera i kafanara, Filharmoniji ,, Dubravi“, ; Dubu“ it. d.,, na budući rad ove orga- rizacije, kako bi se i one među- sobno sporazumjele 1 imenovale jedan odbor koji bi se izjasnio saglasnim sa ovim predlogom kojemu je jedini cilj unapređe- nje Dubrovnika. dosje kod be D u ibi rovnik Kobožin ul, prije agenciji Bande 1 Rusko činalni. cognae- pravi «vinski destilat - Vermouth takmiči se. sa prvoklasnim talijanskim markama a“ oi oProšek“ desertna: vina u s m sZlatna kapljice snose sa o O a o ii a NAN nm nn mm mn I o da man s o