rr Z Hauie OTOpueie je onpabAaHo M pasyMIbubo. Iyrocnabuja uuje GbRara SAFzE: JIEHMM .CTOJIOM. OAaTu “BOJE, Aatac Ham uapoa yxuba, ucRyrf IB€EH€__ CY — OTPOMHUM »KprTbama. . Cbaka croma obe Borom Gnaro« CIODIBEHC SEMIBE HATOIIbEHA JE. RpbiIbY tbeue naj6ome jele... Bjekobu cy _ mnpomumu y 6op6ama, MHJIHOHU CY IAU Y parHuM okp= iuajuMa AoR je ocrbapeH CTOIPETHH caH Haiwue Hauuje. AaHac, RaA Ha NonpuiuuTy par- HHX CTPAXOTA, IIOCIPB€E TOJMRUX HO» cpeha sacuubaMo uobu »Kubor, Mu XKEIMMO MHP, Roju cMo SACIYKHIIH. Mu xoheMo Aa ce, cno6oAHu H yje- AHtbeHu, npeAaMo paAy, koju he o- Ges6eAuTu GmarocTa:e 4 rmpoubar HaiWuoj seMibu. Roja je bjekob»ma CTPAAANA H IIATHJIA... Henpujaremu = Iyrocnabuje He CYMtbajy Y Hauy MupolbyOubocT. — Anu, odu snajy Aa he Iyrocnabuja, CHAKHA HM Gorara, rnpeAcrTabibaTu bjeuuTy GpaHy nporub HaAHpawa ocbajaua, Aa he ce Ha tbeHUM Tpa- HulijaMa sabpinabaru cbu moxoA«4 sabojebaua ca ucToka u samaAa, ca cjebepa 4 jyra. — H _oHu saTro xe- Je Aa je HecraHe. — Mu, paTHu berepaHu, uHbaruAH, nosHajeMO Ao6po crpaxore para Mu cmMo nHajjaue ocjerumu cab yxac paTHor krnaia. H Mu ce AaHac uc- RpeHo saJjaxKeMO sa MHD H COJIM- AapHocr. Meby HuapoAuMa. — Amu H€ M ro uwjeHy cboje cno6oge! Veropuja yuu oHe koje bodu pasyM. — Aa cy Hamu Hernpujare- IPH CbjecHu OHOFA INTO UHH€, OHH Gu AaHac Aameko buuie crpaxobamu sa cbojy GyAYhHOCT, HETO MH sa GyAyhiiocr Iyrocnabuje. IJgyrocnabuja ce uuRaAa Hehe oApehu cnabe, kojy cy joj AoHe= JIH H€eHU4u noGjeAoHocHu ryRobu.— Ako cuna uaAbnaAa pasyM, ako Ha- lUH HEIIPujaTeIbu He ycryRkuy npeA ONacHOcTuMa, kojuMa noHobHo u45- Ja ceG6e u uujemu cbujer, Iyro- x fed he mnoRasaru, Aa He _ crTpa- xyiy OA necpeha u uckyuiewa uobe AebecTOIeTHaecTEe. — Jep, uMa HEIITO MITO je Aparo- tijesuje oA cbera Gara saMaibckor, OA cbux IbyYACRHX bpujeAHOCTH: To je caoGoAa, kojoj cnabuu TyuAynuh rjeba: ' »O Tujena, o Apara, o cmarka CIIOGOAO, Aape — y Rom cba Grara, bu- Utob4 HaM Bor je Ao!“ »Cba cpeGpa, cba snara, cbu IBYACRu xuborTu, He Mory Gur' nara, rbojoj uu“ CTOj IbeNOTH “| Mu cMO TO šHaju OA Kocoba. — HM caMo Hobo Kocobo ua kome he nacTu cbe oHo iuro je bjekobuMa sanajaHo IbygGabiby IpeMa ZeMIBM M cmoGoAu, cbe oHo 1urTO je sanameHo barpoM — pacHor camMonperopa u buremirba, caMo Hobo Kocobo MOXE€ Aa HaM oAysmMe TekobuHe sa koje cMO Aamu cbe iuro Ham je 6u- JIO HajAparoujeHuje. — 3SApyxena ca cbojuM MoOhHumM cabesuuiumMa, Iyrocmabuja je AaHac AObOIBHO CHAXKHA AA MOXe OAGUTU cbaku Hacpraj HENpHjaTeIa. — Amu He cMujeMO NIpOnycTuTu HH oby npurmuky Aa uubumusobauuM HapoAumMa Bbpome He moHobuMo cbojy barpeHy Key Aa ce Mup ouyba no cbaky iumujeHy. — Ako TA HEIIpHiAT6IP4A HNAaR yrpose — oHAa: IwgrocnobeHu! — Mau us Rkopuna!! Zatim je predsjednik g. Dr. Mićić pročitao brzojavne poz- drave upućene glavarima savez- ničkih zemalja i rezoluciju zbora. Brzojavni pozdravi glavarima savezničkih zemalja Presjedniku Čehoslovačke '“ Re- publike g. Tomašu MasariRku — PRAG Predstavnici patriotskih orga«.. nizacija i građanstvo na velikom antirevizionističkom mitingu u istorijskom. gradu Dubrovniku, pozdravljaju vašu EkRscelenciju apostola mira i bratske ljubavi među narodima i savezničkim čehoslovačkim narodom. Živio Presjednik Masarik! Živio čeho- slovačRi narod. PresjedniR mitinga Dr. Mićič Njegovom Veličanstvu Kralju Aleksandru I. Beograd Delegati X. redovnog Ron-« gresa ratnih .invalida iz cijele zemlje u. zajednici sa predstav- nicima patriotskih , organizacija i građanstvom Dubrovnika i oko- line sa veličanstvenog mitinga pozdravljaju svoga dičnog jugo- slovenskog Kralja zaRlinjući mu. se u podaničRoj odanosti .na vje- čitu vjernost u odbrani _ugrože« i interesa _ Jugoslavije Rkampa- nin neprijatelja = revizionista. sa ša. Vaše Veličanstvol Da ži« vić Velika jugoslavija! zd «niboj 1. Predsjednik mitinga rdlišsn o Inmgss Dr. Mićić * BIUENTI on. V Oe KA Dz. msnbo rje one: za. ana viška, kao SVEN e yotažtednih | dalmatinskih > | Fi đe : Medičisaini LC do ASA plavi vinski destilat. - -5QT TOHASTA u m £3 še, Zla dna. kapljica“i «9H5Q9T90 lasa ISH HN BT Gora niod NGODSNI vivdvozv BEBA xNdO -6QT HSO BHBQTI XNHEBG 69 “YONTIOA IdIMIE SMSH SLINH munjski.narod u želji da Njegovom — Veličanstvu Kralju Rumunije Karolu II. BuRurešt Predstavnici patriotskih orga- nizacija i građanstvo sa velikog antirevizionističkog mitinga u i- storijskom. gradu Dubrovniku pozdravljaju viteškog Kralja sa« veznice Rumunije i plemeniti ru- istraje u odbrani svjetskog mira i civi- lizacije. Da živi: Vaše Veličan- stvo! Da živi rumunjski narod! PredsjedniRk mitinga Dr. Mićić .. | Resolucija Ratni. invalidi Jugosiavije i građani istorijskog grada Du- brovniRka, oRupljeni na velikom manifestacionom zboru, patriotskih organizacija, zahtje- vaju: 1. Da se odlučno odbije svaki pokušaj revizije ugovora o miru, jer_u tim poRušajima naziru naiveću opasnost novih ratnih iskušenja. 2. Konstatuju, da je, poslje ratnih nesreća, svje- tu preko potreban mir i poziva- ju sve prosvjećene duhove hkul- turnih država, mir i prijete novim požarom rata. Ii: saslu<' šavši govore predstavnika svih. da onemoguće: nastojanja onih, koji ugrožavaju . Vermouth takmiči apr masa asu Kongres ratnih inralda Kosta vitki Poslije dvodevnog rada plenu- ma delegata invalidskih odbora iz svih krajeva naše zemlje u nedjelju je održana u Bondinom Teatru svečana sjednica. kongre- sa na kojoj je uzelo učešća okolo 200 invalida, prestavnici civilnih i vojnih vlasti, kulturnih i nacio- nalnih udruženja. Presjednik Udruženja Boži- dar Nedić u svom pozdravnom govoru izrazio je zahvalnost i odanost Nj. Vel. Kralju, pod čijim su se vodstvom invalidi borili. U tom momentu čitavi kongres ustaje i kliče: Živio Kralj! Zatim je g. Nedić uputio nekoliko laskavih riječi na adre- su Dubrovnika i njegove gosto- ljubivosti, Kada je Nedić pozdra- vio g. Rusela nastale su odušev- im manifestacije za Francusku :. Ljuba Hofmanović pozdravio e kongres ispred g. Ministra Pucelja, i pročitao = opširan ukaz o odlikovanju invalidskih funkcionara. Gosp. Hofmanović je kongres u ime invalida. saopćio je zatim da su izmjene u invalidskom zakonu Svršena Stvar, ida se nalaze u mini- starstvu finansija radi proučava- nja finansijskog efekta. Senator Dr. Mičić pozdravio | grada i zak- ljučio sa željom da se što prije ostvare pravedni zahtjevi ratnih ,,Pojava-osakaćenih bo- raca na ulicama cvoga grada, rekao je Dr. MIčić, svijetli je kontrast onima koji uživaju sve, a uvijek im nešto nije pravo.“ Zatim je govorio g. Jozef Fošt iz Beča prestavnik imeđu-“ narodne radne zajednice saveza bivših ratnika, invalida i siroča- di. Njegov govor izrečen na nje- mačkom jeziku i zatim preveden na naš, donosimo u cjelini, jer to zaslužuje po svojim plemenitim mislima i pravilnim , pogledima na današnje prilike u svijetu i jedino ispravne puteve k pravom i trajnom muu. I Za sigurnost, arbitražu i razoružanje Govor g. Fošta Moji dragi drugovi! Pretsjednik međunarodne radne zajednice »saveza. bivših ratnika, invalida i siročadi , moj prijatelj i zemljak, drug Brandeisz, naredio mi je da vas u njegovo ime najsrdač- nije pozdravim. Drug Brandeisz veo- ma žali, što mu zbog drugih službe“ nih poslova nije bilo _ moguće, da lično prisustvuje ovom Kongresu. Za to vas moli da ga oprostite i da “preke mene izvolite primiti njegove najtoplije drugarske pozdrave i izra- ze njegove duboke simpatije prema svim organizacijama, koje su okup- ljene u našoj međunarodnoj radnoj zajednici, koja je neobično mnogo polagala na to da bude za- stupana na vašem Kongresu, pošto vaša organizacija spada baš među osnivaće naše velike međunarodne radne zajednice. Možda nije nikad bilo tako potrebno Rao danas da učvrstimo internacional- ne vese među drugovima, koji su se nekoć borili kao neprijatelji, jer Rao nikada prije čak ni četrnaeste godine, danas se_cio svijet naoru- žao do zuba. Svi izumi tehnike, naj«= savršenija djela ljudskog uma, zlo- rabljena su da služe mašinama za ubijanje naroda u fantastičnim raz- mjerama. Svi koji smo okupljeni u ovoj dvorani, pretrpili smo grozne patnje prošlog rata na vlastitoj koži i baš stoga znamo da će“ budući rat, ako se ne bude :mogao- spriječiti, nadmašiti sve naše muke i prepaće- ne strahote. To ne bi bila više bor» ba između pojedinaca, između raz- nih “armada, nego rat sviju protiv svih, rat industrije i tehnike. Pomoću nekoliko aviona moći će se bomba- ma i plinovima. da unište. milijuni naroda iza fronta. pitoma: sela i gra- dovi, industrije i šume sravniće se sa zemljom. Ali mi, koji smo imali odvažnosti, da se svak bori za svoju otadžbinu i koji još danas nosimo na svojim tjelima tra» gove ratnih patnja, mi moramo da ima- ve KI a = _ = mama = oi —_—————————— - ida it iš RPTA mo još veću odvažnost, naime da se borimo za mir među narodima. Orga- nizacije, koje su udružene u našoj in« ternacionalnoj radnoj zajednici, zahte- vaju zato svečano: sigurno;st arbitražu i razoružanje! de Sigurnost za svakoga,“ za velike i male države, za države. zaštićene prirodom i za«one koje nemaju taR- ve zaštite, dakle -— Mgragsi za sva« koga! q Poput građanskog živite. treba da se nađe način u životu«među na- rodima, da se Svi sporovi. izglade arbitrašom, na. miran i pravedan način. š Ali najvažniji naš zahtjev jeste razoružanje. Jedino volja "sviju za razoružanjem može da ga ostvari i ono treba 'da dođe pod “stvarnu međunarodnu kontrolu Zamislite drugovi, šta bi se. onim nečuvenim . .. srestvima, Roja danas motaju da služe naoružavanju: naroda,: moglo da uradi pozitivng! Koliko - bijede i nevolje bi se moglo ukloniti koliko puteva, željeznica i posla za gladni svet bi se. moglo stvoriti od tih silnih novaća! Da bi se ovi ciljevi što prije 1 sigurnije postigli, naša Internacionalna radna zajednica računa naročito na sarad= nju dragih nam jugoslovenskih dru= gova | = Dubokom MA sjećamo se onih, koji danas više nijesu u našoj Međuna- rodnoj radnojzajednici. Reakcija koja je: pred našim očima nastupila u Nemačkoj, koja je iznova izazvala niske ljudske i in- stinRte, razbila je naše Rrasn& organi- zacije u Njemačkoj. Vođe Reichsbunda. : i Rrichsbannera, Sehwarz-Rot-Gold pro- tivili su se ovoj reakciji i nijesu htjeli. da se pokore Hitlerovim četama. Yelike i ponosne organizacije. bile su zato raspuštene i mi danas strahujemo za šivote naših prijatelja, koji sa svoju. građansku Gristentiju zam no već iz“ gubili. u dubokoj “salosti s sekama i se vih Nastavak na strani 4 | RBE Ai E t ka AA s naz e aramepon Du bi rov ni ik “Kubožinu lil, prije ugencija“ Bunac j Rusko či se sa prvoklasnim talijanskim markama Proš € Rk“ desertna vina E f Ntžriš%. Fraj