Poštarina plaćena u gotovu Rema mean 14. juli jedan je od najvećih datu- ma francuske istorije. To je dan odavanja poštovanja, svima, koji su pali u odbrani francuske slobode. On prestavlja simbol rada i napora Francuske za pobjedu slobodoumnih ideja u svijetu, koje su najviše do- prinijele za pobjedu načela narodno- sti, na kome počivaju gotovo sve no- ve nacionalne države. Kao prijatelji Francuske, mi se radujemo što će Francuska ove godine proslaviti 14. juli pod mnogo povoljnijim okolno- stima nego što ga je doskora pro- slavljala. Francuski narod osjeti- će u proslavi 14. jula_ veliko zado- voljstvo, što su svi napori Francuske u toku posljednjih godina, učinjeni za organizaciju mira u Evropi, po- stavili Francusku na čelo svih diplo- matsko-političkih akcija, čiji je predmet održanje mira i njegova konsolidacija. 14. juli je simbol cne slobode, za koju Francuzi žele da je svi narodi osjete u svojim nacijonalnim drža- vama. U nedavnoj prošlosti Francuska je uložila sve svoje napore i svu svoju snagu, da dovede do stvaranja na- cionalnih država u Evropi. Francu- ske ideje probudile su mnoge naro- de iz ropstva, i podstakle učvršći- vanje nacionalne svijesti ondje, gdje ona nije bila dovoljno razvijena, Za- hvaljujući tim idejama, danas u Ev- ropi postoje gotovo isključivo nacio- nalne države, — bar ukoliko je to moguće iz razloga geografskih i de- mografskih., Jugoslavija, kao država osnovana na načelu narodnosti, ne može a da ne podvuče ovom prilikom zahval- nost svima onim pionirima francu- ske politike, koji su u nedavnoj pro- šlosti pomagali jugoslovenski narod da ostvari svoju nacionalnu državu. Hentičnost interesa u prošlosti, u sadašnjosti i budućnosti može biti smatrana kao solidna zaloga najefi- kasnije saradnje Jugoslavije i Fran- cuske na ostvarenju svih onih ideja, čiji je cilj organizacija mira i njego- vo održanje. U očima svakog Francuza, 14 juli je praznik pun simbola. Praznova- nje toga dana daje podstreka sva- kom Francuzu da se oduševljava svima učinjenim naporima u prošlo- sti, u korist slobode i mira, i da ga podstakne da i on od svoje strane, kada bude u mogućnosti, doprinese triumfu plemenitih ideja, čiji je kraj- nji cilj međunarodna saradnja i tra- jan mir. Ovom prilikom moramo podsjetiti na sve važnije momente francuske spoljne politike za posljednjih 15 go- dina, da se evropskim narodima osi- gura slobodan razvitak u suverenim iržavama, sa cbezbjeđenjem terito- rijalnog integriteta i da se organizuje kolektivna odgovornost svih država članica Društva naroda za održava- nje mira. Isto tako, treba podvući, da je DUBROVNIK, 13 JULA 1933 Strana štampa o nama Na putu unutrašnje političke evolucije Jedan od najvećih listova u južnoj Francuskoj, »Eklerer de Nis«, do- nosi opširan članak posvećen našoj Kraljevini. Veliki politički zborovi u Jugosla- viji — kaže se u članku — održani su sa brojnim učešćem naroda, što dokazuje interesovanje jugosloven- skog naroda za unutrašnju političku evoluciju. Velikim zborovima u Ni- šu i u Sarajevu još je jednom potvr- đena volja naroda da ostvari u jedin- stvu zdravu i snažnu jugcslovensku demokraciju i da na međunarodnom polju sarađuje na djelu sporazuma i evropske konsolidacije, G. Srškić G. Milan Srškić, Pretsjednik jugo- slav. vlade, održao je govor u kome je. kao uvjek, pokazao svoje odlike pravog državnika koji ima savršeno razumjevanje ne samo za interese Jugoslavije već i za interese Evrope i mira. U pogledu inostrane politike, Sovor Pretsjednika Ministarskog sa- vjeta pokuzuje volju današnjih upra- vljača da sa metodom sprovode or- ganizaciju u zemlji, u skladu sa zdra- vim koncepcijama većine naroda, u okviru narodnog jedinstva. Autonomije banovina sprovešće se na takav način da će decentrali- zacija centralne vlasti biti ostvarena u korist pokrajina. S druge strane, izlažući važno djelo o organizaciji zdrave demokracije i najširih gra- đanskih prava, u granicama Ustava od 3 septembra, koji pruža sve mo- gućnosti za normalan i slobodan po- među svima onima koji litički život, pretsjednik je potvrdio da novi zakon o organizaciji općina, već izglasan u parlamentu, stupa na snagu 15 juna. Na ovaj način, narod se vraća putu k stvarnoj demokra- Uslovi pod kojima su izvršene prethodne etape na ovom putu po- kazuju da jugoslovenski narod, u velikoj svojoj većini, odobrava vla- dinu akciju i da će nove nagovješte- ne mjere učvrstiti normalizaciju unu- trašnje političke situacije u jednoj nedjelivoj jugoslovenskoj državi. ciji. U pogledu inostrane politike, šef vlade je podvukao sjajne pobjede Jugoslavije, čija međunarodna situ- acija nije nikada -bila nepovoljna. Energična i umjerena akcija mini- stra inostranih poslova naročito je dala srećne rezultate za konsolida- ciju evropskog mira. Reorganizova- na Mala Antanta pretstavlja nepo- kolebljivi bedem protiv svakog po- kušaja koji bi mogao da poremeti ustanovljeno stanje stvari u ovom dijelu Evrope. Mala Antanta, prema definiciji samoga pretsjednika vlade, sačinjava jednu narodnu saradnju za poštovanje ugovora, Mala Antanta pored toga jeste &rupa koja treba da posluži za čvrstu osnovu, ne sa- mo ostvarenju ekonomskog sporazu- ma između tri države članice, već i su prožeti istim duhom i koji žele u saradnji da postignu bolju zajedničku budućnost. Kakav je položaj Jugoslavije pre- ma agitacijama za reviziju ugovora? Pretsjednik Ministarskog savjeta že- lio je da potsjeti povodom ovoga pi- tanja na odluke koje su donijete na posljednoj konferenciji Male Antan- te. On je rekao: »Mogu vas uvjeriti da se ovog puta ovo pitanje za nas ne postavlja. Ne priznajemo reviziju i nećemo je nikada prihvatiti. Na ovaj način, u ovome izlaganju, šef jugoslovenske vlade jasno je iz- nio unutrašnju politiku koja je od- lično orijentisana ka ostvarenju je- dne jugoslovenske demokracije pod znakom narodnog jedinstva, a ino- stranu politiku, energično vođenu na putu saradnje sa svima zemljama za konsolidaciju Mira i poštovanje ugo- . VOTa. Francuska uložila mnogo napora i NOVA BURLESKA Dr, NIKOLE oko organizacije ekonomske sarad- nje u Evropi, Rad u svim ovim pravcima bio je inspirisan nesebičnim ciljevima, i u tome je sva snaga francuskog naro- da i glavna odlika 14, jula čije se svečano proslavljanje ne obavlja sa- mo u granicama Francuske, nego u svima državama svijeta, gdje je fran- cuski duh dostigao da zrači pleme- mite ideje, čiji grudna međunarodna ljubav i orga- nizacija svekolikog čovječanstva za održavanje mira. je predmet široko-: ZVONIMIRA BJELOVUČIĆA Vrlo agilni interpretator historije »ad hoc« pronalazač glave Kraljice Margarite, izvršio je nedavno te- meljitu izmjenu u dokumentima ko- je je objavio u svojoj historiji polu- | otoka Pelješca. Slične izmjene došle su do izražaja i u »angumentima« sa kojima uvaženi historik traži da se poništi zaključak općinskog vijeća o pripojenju hercegovačkih sela, pri- rodnog dubrovačkog zaleđa, općini dubrovačkoj. GODINA V Zahvalnost PEN - komiteta Pripremni komitet za međunarod- ni kongres Pen-klubova koji je ove godine održan u našemu gradu upu- tio je dubrovačkom gradonačelniku 6. Dr. Mići Mićiću pismo u kojemu mu kao pretsjedniku dubrovačkog odbora izrazuje zahvalnost skupa sa svim koji su sarađivali i doprini- jeli uspjehu kongresa: »U prvom re- du — kaže se u pismu — ide ta na- ša zahvalnost Vas, koji ste na čelu dubrov. mjesnog odbora učinili sve, da naši gosti ponesu sa kongresa, a napose iz Dubrovnika najljepše utis- ke i najugodnije uspomene, O tome svjedeče glasovi koji nam stižu sa Sviju strana, hvalospjevi Dubrovni- ku ispjevani i štampani. — Priprem- ni odbor znade cijeniti Vaše nepro- lazne zasluge i mjesnog odbora za tu uspjelu manifestaciju kulture na- še zemlje te Vam izriče i ovim svo- ju duboku zahvalnost. Izvolite itd. Za pripremni odbor. Dr. Andrassi«. U znak priznanja za rad, poslane su srebrne značke kongresa gg. Dr. M. Mičiću i Dr. Franu Dabroviću. Propungadistička ekskurzija emigranata Julijske Krajine Trideset jugoslovenskih akademi- čara iz Trsta, Gorice i Istre, koji štu- diraju u Ljubljani prirediti će u au- gustu mj. veliku ekskurziju po južnim banovinama naše Kraljevine. Svrha je ovoga puta, da se našu javnost upozna sa velikim problemom Julij- ske Krajine. Akademičari-emigranti zaustavit će se u svim većim sredi- štima Dunavske, Moravske, Vardar- ske, Zetske, Drinske i Primorske ba- novine. Grupa obuhvaća i izvježbani pjevački zbor, koji će iz- voditi prekrashe istarske i koruške pjesme, Nekoliko akademičara pri- premilo je također kratke referate, u kojima će biti prikazan položaj Jugoslovena pod fašističkom Itali- jom. U svim našim mjestima vrše se već pripreme za doček i organizaci- ju priredaba, koje će biti posvećene porobljenoj braći. Ćitavi program bit će izveden u obliku društvenog ve- čera. Gradove, u kojima će se ovi akademičari zaustaviti, javit ćemo pravodobno. ZAHVALNOST ČEHOSLOV. OBEC DUBROVNIKU. Član starešinstva čehoslov. Obec, brat Truhlaž, uputio je dubrovač- kom građanstvu zahvalnicu u kojoj se kaže: »Ostavljajući ovu bratsku zemlju i vraćajući se u domovinu iskrena Vam i srdačna hvala za svu ljubav koju ste nam ukazali za vrijeme na- šega boravka na Jadranu. — Iz dna duše zahvaljujemo gradu Dubrov- niku i bratskom dubrov. Sokolu. Među Vama osjećali smo se kao i na svom rodnom domu. Zadržati 'ćemo najbolje uspomene na Vaš i na Vaš čarobni grad. Budite zdravo! Ži- vjela ujedinjena Jugoslavija!« odlično kis —