Poštarina plaćena u gotovu

Rema mean

14. juli jedan je od najvećih datu-
ma francuske istorije. To je dan
odavanja poštovanja, svima, koji su
pali u odbrani francuske slobode.
On prestavlja simbol rada i napora
Francuske za pobjedu slobodoumnih
ideja u svijetu, koje su najviše  do-
prinijele za pobjedu načela narodno-
sti, na kome počivaju gotovo sve no-
ve nacionalne države. Kao prijatelji
Francuske, mi se radujemo što će
Francuska ove godine proslaviti 14.
juli pod mnogo povoljnijim okolno-
stima nego što ga je doskora  pro-
slavljala. Francuski narod  osjeti-
će u proslavi 14. jula_ veliko zado-
voljstvo, što su svi napori Francuske
u toku posljednjih godina, učinjeni
za organizaciju mira u Evropi, po-
stavili Francusku na čelo svih diplo-
matsko-političkih akcija, čiji je
predmet održanje mira i njegova
konsolidacija.

14. juli je simbol cne slobode, za
koju Francuzi žele da je svi narodi
osjete u svojim nacijonalnim  drža-
vama.

U nedavnoj prošlosti Francuska je
uložila sve svoje napore i svu svoju
snagu, da dovede do stvaranja  na-
cionalnih država u Evropi. Francu-
ske ideje probudile su mnoge naro-
de iz ropstva, i podstakle učvršći-
vanje nacionalne svijesti ondje, gdje
ona nije bila dovoljno razvijena, Za-
hvaljujući tim idejama, danas u Ev-
ropi postoje gotovo isključivo nacio-
nalne države, — bar ukoliko je to
moguće iz razloga geografskih i de-
mografskih.,

Jugoslavija, kao država osnovana
na načelu narodnosti, ne može a da
ne podvuče ovom prilikom  zahval-
nost svima onim pionirima  francu-
ske politike, koji su u nedavnoj pro-
šlosti pomagali jugoslovenski narod
da ostvari svoju nacionalnu državu.
Hentičnost interesa u prošlosti, u
sadašnjosti i budućnosti može biti
smatrana kao solidna zaloga najefi-
kasnije saradnje Jugoslavije i Fran-
cuske na ostvarenju svih onih ideja,
čiji je cilj organizacija mira i njego-
vo održanje.

U očima svakog Francuza, 14 juli
je praznik pun simbola. Praznova-
nje toga dana daje podstreka  sva-
kom Francuzu da se oduševljava
svima učinjenim naporima u prošlo-
sti, u korist slobode i mira, i da ga
podstakne da i on od svoje strane,
kada bude u mogućnosti, doprinese
triumfu plemenitih ideja, čiji je kraj-
nji cilj međunarodna saradnja i tra-
jan mir.

Ovom prilikom moramo podsjetiti
na sve važnije momente francuske
spoljne politike za posljednjih 15 go-
dina, da se evropskim narodima osi-
gura slobodan razvitak u suverenim
iržavama, sa cbezbjeđenjem terito-
rijalnog integriteta i da se organizuje
kolektivna odgovornost svih država
članica Društva naroda za održava-
nje mira.

Isto tako, treba podvući, da je

DUBROVNIK, 13 JULA 1933

Strana štampa o nama

Na putu unutrašnje političke
evolucije

Jedan od najvećih listova u južnoj
Francuskoj, »Eklerer de Nis«, do-
nosi opširan članak posvećen našoj

Kraljevini.
Veliki politički zborovi u Jugosla-
viji — kaže se u članku — održani

su sa brojnim učešćem naroda, što
dokazuje  interesovanje jugosloven-
skog naroda za unutrašnju političku
evoluciju. Velikim zborovima u Ni-
šu i u Sarajevu još je jednom potvr-
đena volja naroda da ostvari u jedin-
stvu zdravu i snažnu jugcslovensku
demokraciju i da na međunarodnom
polju sarađuje na djelu sporazuma i
evropske konsolidacije,

G. Srškić

G. Milan Srškić, Pretsjednik jugo-
slav. vlade, održao je govor u kome
je. kao uvjek, pokazao svoje odlike
pravog državnika koji ima savršeno
razumjevanje ne samo za interese
Jugoslavije već i za interese Evrope
i mira. U pogledu inostrane politike,
Sovor Pretsjednika Ministarskog sa-
vjeta pokuzuje volju današnjih upra-
vljača da sa metodom sprovode or-
ganizaciju u zemlji, u skladu sa zdra-
vim koncepcijama većine naroda, u
okviru narodnog jedinstva.

Autonomije banovina  sprovešće
se na takav način da će decentrali-
zacija centralne vlasti biti ostvarena
u korist pokrajina. S druge strane,
izlažući važno djelo o organizaciji
zdrave demokracije i najširih gra-
đanskih prava, u granicama Ustava
od 3 septembra, koji pruža sve mo-
gućnosti za normalan i slobodan po-

među svima onima koji

litički život, pretsjednik je potvrdio
da novi zakon o organizaciji općina,
već izglasan u parlamentu, stupa na
snagu 15 juna. Na ovaj način, narod
se vraća putu k stvarnoj demokra-
Uslovi pod kojima su izvršene
prethodne etape na ovom putu po-
kazuju da jugoslovenski narod, u
velikoj svojoj većini, odobrava vla-
dinu akciju i da će nove nagovješte-
ne mjere učvrstiti normalizaciju unu-
trašnje političke situacije u jednoj
nedjelivoj jugoslovenskoj državi.

ciji.

U pogledu inostrane politike, šef
vlade je podvukao sjajne pobjede
Jugoslavije, čija međunarodna situ-
acija nije nikada -bila nepovoljna.
Energična i umjerena akcija mini-
stra inostranih poslova naročito je
dala srećne rezultate za konsolida-
ciju evropskog mira. Reorganizova-
na Mala Antanta pretstavlja nepo-
kolebljivi bedem protiv svakog po-
kušaja koji bi mogao da poremeti
ustanovljeno stanje stvari u ovom
dijelu Evrope. Mala Antanta, prema
definiciji samoga pretsjednika vlade,
sačinjava jednu narodnu saradnju za
poštovanje ugovora, Mala Antanta
pored toga jeste &rupa koja treba
da posluži za čvrstu osnovu, ne sa-
mo ostvarenju ekonomskog sporazu-
ma između tri države članice, već i
su prožeti
istim duhom i koji žele u saradnji da
postignu bolju zajedničku budućnost.

Kakav je položaj Jugoslavije pre-
ma agitacijama za reviziju ugovora?
Pretsjednik Ministarskog savjeta že-
lio je da potsjeti povodom ovoga pi-
tanja na odluke koje su donijete na
posljednoj konferenciji Male Antan-
te. On je rekao: »Mogu vas uvjeriti
da se ovog puta ovo pitanje za nas
ne postavlja. Ne priznajemo reviziju
i nećemo je nikada prihvatiti.

Na ovaj način, u ovome izlaganju,
šef jugoslovenske vlade jasno je iz-
nio unutrašnju politiku koja je od-
lično orijentisana ka ostvarenju je-
dne jugoslovenske demokracije pod
znakom narodnog jedinstva, a ino-
stranu politiku, energično vođenu na
putu saradnje sa svima zemljama za
konsolidaciju Mira i poštovanje ugo-

. VOTa.

Francuska uložila mnogo napora i NOVA BURLESKA Dr, NIKOLE

oko organizacije ekonomske sarad-
nje u Evropi,

Rad u svim ovim pravcima bio je
inspirisan nesebičnim ciljevima, i u
tome je sva snaga francuskog naro-
da i glavna odlika 14, jula čije se
svečano proslavljanje ne obavlja sa-
mo u granicama Francuske, nego u
svima državama svijeta, gdje je fran-
cuski duh dostigao da zrači pleme-
mite ideje, čiji
grudna međunarodna ljubav i orga-
nizacija svekolikog čovječanstva za
održavanje mira.

je predmet široko-:

ZVONIMIRA BJELOVUČIĆA

Vrlo agilni interpretator historije
»ad hoc« pronalazač glave Kraljice
Margarite, izvršio je nedavno te-
meljitu izmjenu u dokumentima ko-

je je objavio u svojoj historiji polu- |

otoka Pelješca. Slične izmjene došle
su do izražaja i u »angumentima« sa
kojima uvaženi historik traži da se
poništi zaključak općinskog vijeća o
pripojenju hercegovačkih sela,  pri-
rodnog dubrovačkog zaleđa, općini
dubrovačkoj.

GODINA V

Zahvalnost
PEN - komiteta

Pripremni komitet za međunarod-
ni kongres Pen-klubova koji je ove
godine održan u našemu gradu upu-
tio je dubrovačkom gradonačelniku
6. Dr. Mići Mićiću pismo u kojemu
mu kao pretsjedniku dubrovačkog
odbora izrazuje zahvalnost skupa
sa svim koji su sarađivali i doprini-
jeli uspjehu kongresa: »U prvom re-
du — kaže se u pismu — ide ta na-
ša zahvalnost Vas, koji ste na čelu
dubrov. mjesnog odbora učinili sve,
da naši gosti ponesu sa kongresa, a
napose iz Dubrovnika najljepše utis-
ke i najugodnije uspomene, O tome
svjedeče glasovi koji nam stižu sa
Sviju strana, hvalospjevi  Dubrovni-
ku ispjevani i štampani. — Priprem-
ni odbor znade cijeniti Vaše nepro-
lazne zasluge i mjesnog odbora za
tu uspjelu manifestaciju kulture na-
še zemlje te Vam izriče i ovim svo-
ju duboku zahvalnost. Izvolite itd.
Za pripremni odbor. Dr. Andrassi«.

U znak priznanja za rad, poslane
su srebrne značke kongresa gg. Dr.
M. Mičiću i Dr. Franu Dabroviću.

Propungadistička ekskurzija
emigranata Julijske Krajine

Trideset jugoslovenskih akademi-
čara iz Trsta, Gorice i Istre, koji štu-
diraju u Ljubljani prirediti će u au-
gustu mj. veliku ekskurziju po južnim
banovinama naše Kraljevine. Svrha
je ovoga puta, da se našu javnost
upozna sa velikim problemom Julij-
ske Krajine. Akademičari-emigranti
zaustavit će se u svim većim sredi-
štima Dunavske, Moravske, Vardar-
ske, Zetske, Drinske i Primorske ba-
novine. Grupa obuhvaća i
izvježbani pjevački zbor, koji će iz-
voditi prekrashe istarske i koruške
pjesme, Nekoliko akademičara  pri-
premilo je također kratke referate,
u kojima će biti prikazan položaj
Jugoslovena pod fašističkom  Itali-
jom. U svim našim mjestima vrše se
već pripreme za doček i organizaci-
ju priredaba, koje će biti posvećene
porobljenoj braći. Ćitavi program bit
će izveden u obliku društvenog ve-
čera. Gradove, u kojima će se ovi
akademičari zaustaviti, javit ćemo
pravodobno.

ZAHVALNOST ČEHOSLOV. OBEC

DUBROVNIKU.

Član starešinstva čehoslov. Obec,
brat Truhlaž, uputio je  dubrovač-
kom građanstvu zahvalnicu u kojoj
se kaže:

»Ostavljajući ovu bratsku zemlju
i vraćajući se u domovinu iskrena
Vam i srdačna hvala za svu ljubav
koju ste nam ukazali za vrijeme na-
šega boravka na Jadranu. — Iz dna
duše zahvaljujemo gradu  Dubrov-
niku i bratskom  dubrov. Sokolu.
Među Vama osjećali smo se kao i
na svom rodnom domu.  Zadržati

'ćemo najbolje uspomene na Vaš i na

Vaš čarobni grad. Budite zdravo! Ži-
vjela ujedinjena Jugoslavija!«

odlično

kis —