=

sau

| JIp>kaBHO

i 0 y HyG6poBnju.
| RR.
FER!

u iJubrovniki

luT-

vač

tribuna

BROJ 213

DUBROVNIK, 7 AUGUSTA 1933

GODINA V

>

PRE E le, a nori a Bo 5. VU. E: pra Roca
\ o. Orla i ulrta + Aj Cika = deee )

BE. Š i 1 Li nane €
j no Prača A ut p

vni Pos AR o/

i Q

Me >
ape rea I PA. MAŠE

LT VIA DT RR s Ro m2 M

Žont : E ha Pa E 2 iN .. š -
Rd vat: * Boj | ue pa Šoa, M Ae x

Aedju starim spisima pok. proi. Viekoslava Spinčića našli smo ovu značajnu mo-
tvu, koju je pok. borac sam sastavio i — kako ie to sam vlastoručno na njoj po-

cvrdio — izmolio na koncu sv, mise due

5. jula 1918. pred oltarom sv. Ćirila i

.Metoda u Stolnoj crkvi u Zagrebu.

= AES ONERSKESOSRPVRENEV ZORSRTO 1  OOREDI ETT ESPB IRPO  RPJDA

Molitva Slavena i molba
,hrvatskog“ misionara

Čestiti pok. Spinčić napisao je ovu mo-
litvu posvećenu Sv. apostolima Ćirilu i Me-
todu koji su »u narodnom jeziku slavili Bo-
$a i pisali svete knjige«, širili kršćansku
vjeru i prosvjetu »među svim slavenskim
narodima, naročito među nama Hrvatima,
Srbima i Slovencima ne čineći pri tom ni-
kakve razlike i zato od neprijatelja bili pro-
gonjeni i klevetani...«

Uporedimo sada čednog Spinčića, onog
Spinčića, kojega su »Križ na Jadranu« i
»Nar. Svijest« u Dubrovniku proglasili lu-
dim — sa stupovima naše savremene cr-
kvene jerarhije; sa »hrvatskim«  misionari-
ma u čudnoj — »hrvatskoj« misiji,

N. pr.: Reverendisimo & Dr. Marko Kla-
rić izdaje mali časopis za katoličku djecu
pod imenom »Vrtić«, U svesci za maj (2)
na strani 302 i 303 pod naslovom »Zar to
nije veliko iznenađenje?« reverendisimo
Dr, Klarić saopćuje svojim mladim čitaoci-
ma da je Svetom Ocu poslao u bjelo platno
uvezano prošlo godište  »Vrtića« i zamolio
za sebe i za sve pretplatnike apostolski
blagoslov. A sveti Otac podjelio ga je svi-
ma i poslao uredniku zajedno sa svojom sli-
kom, Ta je slika reprodukovana na strani
302 »Vrtića«. Na njoj se čita i originalna
molba revendisima Dr. Klarića koja doslov-
no glasi:

»Heiliger Vater — Rev. Dr, Marko Kla-
rić,  Schriitleiter der Kinder Zeitschriit
»Vrtić«  kniet demiitug zu Fiissen Ew.

Heiligkeit und bittet fiir sich und die ge-
genn. Abonnenten der  genannten Zeit-
schriit um den Apostolischen Segen«.
Urednik »Vrtića« završava vjest »veli-
kog iznenađenja«sa nadom da će se ovo»do-
pasti dobroj djeci.., da će čitatelji i pret-
platnici »Vrtića« postati još bolji i pobož-
niji i da će još radije prinositi  žrtvice« za
list i tako »postati dobra i sveta djeca«,
—_—_————====——=——=—=—=——=——==

Razne vijesti

LJETOVALIŠTE »JADRANSKE

STRAŽE«

»Jadranska straža« iz Dubrovni-
ka otvara na 10 avgusta brdsko lje-
tovalište za svoj podmlađak na Bra-
dini (Bosna), Potrebne informacije u
društvenim prostorijarfta, svakog da-
na od 18—19 sati.

ZAHVALA G. NIKOLE UZU-

NOVIĆA

G. Nikola T. Uzunović moli sve
prijatelje da izvole primiti njegovu
zahvalnost za čestitanja koja su mu
uputili povodom njegovog izbora za
pretsjednika Jugoslovenske  nacio-
nalne stranke.

Telefonske vijesti , Dubrovačke Tribune“

o

Ustavne promjene u Poljskoj

VARŠAVA, 7 augusta. Jučer je
nastavio rad kongres legionara Polj-
ske Republike na kojemu učestvuje
20.009 članova. Među ostalim pre-
stavnicima, bio je i bivši presjednik
poljske vlade g. Slavek, On je govo-
rič o novom nacrtu Ustava koji po-
jačava lične prerogative presjednika

Republike i preuređuje sastav Senata
Novi nacrt stoji na gledištu, da je se-
nator prestavnička elita. Dvije tre-
ćine senatora birati će samo građani
koji nose ratna odličja, a jednu tre-
ćinu postavljati će sam presjednik
Republike,

Francuski avijatički rekord

PARIZ, 7 augusta, Grandiozni pot-
hvat irancuskih avijatičara Kodesa i
Rosia, koji namjeravaju tući rekord
američkog avijatičara Posta, stoji u
središtu interesovanja čitavog svije-
ta, a Francuske najviše. Novinske
redakcije stalno su opsjednute pita-

njima sa svih strana. Ako francuski
letači produže sa istom brzinom kao
do sada, sigurno će tući Lindbergov
rekord. Prema poslijednjim vijestima
francuski aparati zapaženi su kođ
Šerburga u 18 sati, Ako sve bude u
redu, stići će u Pariz u 20 sati.

Jugosloveni na kongresu

u Varni.

VARNA, 7, augusta, Jučer je sve-
čano otvoren kongres Saveza bugar-
skih lovaca, Kao gosti došli su pre-
stavnici jugoslovenskih, turskih, ru-
munjskih i mađarskih lovaca. Na
konsresu zapaženo je više bugarskih
političkih ličnosti među kojima  £.

Bojađijev ministar prosvjete, 6. Mu-_

ravjev, ministar poljoprivrede i mi-
nistar unutrašnjih djela g. Girginov,
te jugoslov. generalni konzul u Varni
6. Ivković sa sekretarom  Šećerovi-
ćem, Prisutne je pozdravio u ime

KONGRES SAVEZA BUGARSKIH LOVACA

vlade g. Muravjev a zatim je iormi-
rana velika povorka koja je pošla
do grobova bugarskih nacionalnih
velikana Hriste Boteva i Vasilija
Letskog.

Na grobove postavljeni su razni
vijenci. Presjednik jugosl. delegacije
6, Dr. Stojić postavio je vijenac u
ime naših lovaca, U svom govoru f.
Dr. Stojić istaknuo je istovjetnost
interesa bugarskog i jugoslovenskog
naroda,

ZA KONGRES RATNIH DOBRO-
VOLJACA MALE ANTANTE

BEOGRAD. 6. augusta.  Delegati
Saveza dobrovoljaca Kraljevine Ju-
goslavije pod vodstvom slijepog re-
zervnog pukovnika Lovrića odlaze u
Rumuniju 13 o. mj., gdje će sudjelo-
vati na kongresu ratnih dobrovoljaca
Male Antante Rumunjska vlada po-
klanja kongresu veliku pažnju.

DOM SOVJETSKIH KNJIŽEVNIKA

MOSKVA, 6. augusta. U  »Cen-
tralnom parku kulture« otvoren je

jučer na svečani način Dom sovjet-
skih književnika »Maksim  Gorki«.
Podignuo ga je njihov Savez za od-
goj mladih radnika književnika,

DOLFUS OPET U RIMU

+ WIEN, 7 augusta. Dolius je pono-
vo pozvan u Rim na razgovore sa g.
Mussolinijem. Krenuti će iz Beča u
toku ove sedmice, Prvo putovanje
6. Doliusa smatralo se je više posje-
tom Vatikanu. Sadašnji njegov put
dovodi se u vezu sa nastojanjem Ita-
lije da u Podunavlju stvori blok kao
protutežu Maloj Antanti.

Značaj istočnog pakta

Poznati ruski publicista, bivši mi-
nistar u kabinetu Kerenskog,

Vladimir Lebedev,
objavio je u sofijskom listu »Pladne«
zanimiv članak o značaju pakta, iz-
među Sovjetske Rusije, Male An-
tante, Poljske i Turske.

Pridajući osobit značaj istočnom
paktu, g. Lebedev kaže da je pakt

najkrupniji diplomatski događaj od

Versajskog ugovora i odlučan od-

govor četvornori paktu zapadnih

sila,

U ovome redu ideja, tvrdeći da
pakt između Male Antante, Poljske,
Turske i Sovjetske Rusije ništi pre-
tenzije na diktaturu zapadnih veli-

kih sila u evropskim stvarima, g. Le-
bedev ističe glavnu pozitivnu tačku
istočnog pakta koii mu daje  prei-
mućstvo; to je dio

o definiciji napadača.

Tim je sovjetska vlada, stvarno do-
prinijela uspjehu za od:žame evrop-
skog mira, prilazeći francuskom  si-
stemu.

G. Lebedev zatim iznosi posebnu
dobit Rusije i država njenih susieda
poslije stvorenog primirenja, izdvaja-
jući ovdje promjenu politike Sovjeta
koji prelaze iz logora država rev zio-
nista u logor zaštitnica Versajskog
ugovora i antirevizionista,  zadajući
ovim strašan udar revizionističkom

ro

ma