Državno Tužioštvo u Dubrovniku |

| TiponaBno TyxiomrBo y Fy6poBaau
7 >

t

:
;
|

BROJ 215

DUBROVNIK, 21 AUGUSTA 1933

GODINA V

EDIN Mrs:

Telefonske vijesti ,, Dubrovačke Tribune“

»Cijevi francuskih topova
uperene su protiv Mainca...“

»GRUPISANJE NJEMAČKE RA-

SE« IZAZVATI ĆE RAT

Pariz, 21. augusta, U jednom svom
članku bavi se Lord Žorž sa među-
narodnom situacijom i podvlači sadr.
žaj poznatog Hitlerovog govora u
kojemu je kao cilj svoje vlasti ozna-
čio grupisanje njemačke rase u Ev-
ropi u jednu nacijonalnu iederativnu
dižavu. Kako Austrijska Republika
neće da prigne glavu pred Hitlerc-
vim planom, jasno ie da niemačka
aćregivnost vodi rasno u rat.

CIJEVI FRANCUSKIH TOPOVA

Varšava, 21. augusta. Sve jača
agresivnost Njemačke u njezinim is-
tupima koji ugrožavaju samostalnost
Austrijske Republike, izgleda da je
natjerala francusku vladu, da se od-
luči na mjere potrebne za svaku
eventualnost. Za slučaj njemačkog
prepada Francuska će zaposjesti li-
jevu obalu Rajne. Francuska teška
artilerija već je uperila cijevi svojih
topova u pravcu Mainca,

Njemački istočni plan

MUSSOLINI I DOLFUS RASPRAV-
LJAJU DUNAVSKI PROBLEM

Rim, 21. augusta, Agencija Stefani
javlja, da su Mussolini i Dolius u
jučerašnjem nastavku = razgovora,
pretresali političku situaciju, Musso-
lini je ponovio svoje gledište o Au-
strijskom i dunavskom problemu
uopće i naglasio da sve ovisi o pra-
vilnom = funkcionisanju = četvornog
pakta, Kancelar  Dolfus izložio je
gledište austrijske Republike, po ko-
jemu se svi problemi mogu riješavati

samo na bazi austrijske nezavisnosti, “

KARLO RADEK O ISTOČNOJ PO-
LITICI NJEMAČKE
Periz, 21. augusta, U »Boljševiku«
Piše poznati komunista Karlo Ra-
dek, o istočnoj politici Njemačke.
Radek tvrdi da Njemačka sprema

Jogoslovenska

Poslije vraćanja ustavnog života i
proveđenja izbora za narodnu skup-
štinu, gdje se je osobito manifestova-
la volja naroda za izgradnjom držav-
nog ustrojstva na demokratskim
principima, počelo je i kod nas jače
političko grupisanje na stranačkoj
osnovi. Jug. Nac. Stranka okupila je
oko sebe veći dio naroda bez obzira
na plemenska i vjerska obilježja i
počela provoditi organiziranje svo-
jih pristaša po srezovima i mjestima.

I Dubrovnik nije zaostao u tome
za drugim gradovima. Podstreka za
organizaciju J. N. S. dao je u velike
i impozantan javni zbor, na kome su
nas g.g. senatori i narodni poslanici
upoznali sa ciljevima stranke i do-
kazali potrebu stranačkog  grupi-
sanja,

U maju 1932. stvara se mjesna, pa
sreska organizacija, koja okuplja
oko sebe vanjske općine, tako, da je
do sada stvoreno u ovima 13 mje-
snih organizacija zajedno sa Dubrov-
nikom. Broj članova iznosi do sada
oko 2700, od kojih u Dubrovniku
okolo 800,

Već na prvoj sjednici sreske orga-
nizacije prisutni su delegati prigovo-
rili tadašnjem imenu stranke kao
nesavremenom i
su u tom smislu i radili delegati na
kongresu u Beogradu, koji je jedno-
glasno i izglasao promjenu naziva
stranke u »Jug. Nacional. Stranka«.

-Ova važna promjena, koja odgo-
vara pravim osjećajima naroda, kao
i demokratski program stranke do-

koaliciju protiv Rusije i baltičkih
država. U tom planu zainteresovana
je navodno i Poljska,Pošto Poljska ne
bi htjela pristati na teritorijalne us-
tupke Njemačkoj, to se Poljskoj nudi
izlaz na more kroz Litvu, uz uslov
da se odreče koridora.

RAZBOJNICI NAPALI MANASTI-
RE NA SV. GORI
Solun, 21. augusta. Komandant
žandarmerije za grčku Makedoniju,
dobio je telefonski izvještaj, da su u

M ss

. tamošnjim manastirima izvršena raz-

na razbojnička djela. Razbojnici su
upali u ćelije i porobili sav novac i
sve vrijednosti do kojih su došli. Bi-
lo je i borbe između pljačkaša i mo-
naha, ali su razbojnici ipak uspjeli u
svojoj namjeri i zatim se izgubili bez
traga. Upućene su potjere na sve
strane.

nac. stranka

prinijeti će njenom jačanju i širenju
u svim slojevima našega naroda,

Prema izvještajima i saopćenjima u po-
sljednjem 12-tom broju glasnika JNSiranke
vodstvo Jug. Nac. Stranke pristupilo ie in-
tenzivno organizacionom radu u skladu sa
programom i statutima primljenim na kon-
gresu stranke, Naročita je pažnja posvećena
omladinskim učiteljskim i radničkim orfa-
nizacijama, koje će imati naročito značenje
u Jugoslavenskom nacionalnom pokretu u
okviru JNS Glavni sekretarijat upravlja u
Glasniku instrukcije organizacijama u po-
6ledu prilagođivanja novim statutima.  Na-
ročito se ističe da nisu potrebni izbori no-
vih odbora organizacija, osim u slučaju, ako
u tom postoji puna saglasnost u općinskoj
ili sreskoj organizaciji.

Evo pastir duša...

Nekoliko naših dnevnih listova pa
i katoličkih organa objavilo je ovaj
najnoviji originalni snimak koji nam
prestavlja Nj. Ekscelenciju sarajev-
skog nadbiskupa g. Dr, Ivana Šarića
u punoj opremi beduina, Naime, Nj.
Ekscelencija g. nadbiskup posjetio
je nedavno Sv. Zemlju i tom se je
prigodom iz nekih egzotičnih želja,
fotografisao u odjelu _ i opremi be-
duina. Naravno da je snimak repro-
duciran uz različite komentare, od
kojih neki nalaze da beduinsko oru:
žje ne pristoji blagom pastiru duša
koii propovijeda Hristov mir ra zemlii.

Mi smo naprotiv drugog mišljenja.

Nama se čini da _n. pr. Katolički
Tjednik u Sarajevu ima pravo kađa
tvrdi da je to sasvim isto kao kad se
neki engleski lord ili američki ma-
gnat fotografiše u punoj opremi ne-
kog indijskog poglavice.

I konačno zaslugom samog g. nad-
biskupa dignut je makar i za čas sa
njegovog sveštenog lica «onaj okvir
ljubičastog pastirskog odjela i nama
je ukazan potpuni profil Nj. Eksce-
lencije kao borca iz g. 1914 kada je
onako ođuševljeno i junački pozivao
svoje stado da se žrtvuje za slavu i
veličinu carskog Habsburškog pre-
stolja.

Banovinski  odbofi provode  postepenu
likvidaciju. Predstavništvo administracija u
banovinskim centrima bit će povjereno
sekretarijatima vrhovnog vodstva stranke.
Po svim pristupaju likvidaciji
paralelne organizacije/ Zvanični tekst pro-

$rama i statuta stranke, koji su odobreni

srezovima

na kongresu, donosi kongresni broj »Glas-
nika« a štampani su zatim u knjizi »Jugo-
slavenska nacionalna stranka« i u brošuri
statuti«, Redakcija Glasnika
Jugoslovenske nacionalne stranke izdat će
veliki album sa slikama sviju članova glav-

nog odbora,

»Program i

riepopularnom, te

Napredak našega školstva

Na teritoriju Južne Srbije postojalo je 1912 go-
dine prije oslobođenja samo 381 zgrada osnovnih
škola, 6 srednjih zgrada stručnih škola, a ni jedna
$rađanska, niti univerzitet, Danas pak Južna Srbija
ima 1.222 osnovne škole, dakle 4 puta onoliko, koli-
ko je imala 1912 godine, sa 119,651 učenikom i 2.735
učitelja. Srednjih i stručnih škola broji Južna Srbija
danas 4 puta više nego 1912 godine t, j. 25 škola sa
7.888 učenika i 474 nastavnika. Osim toga u Južnoj
Srbiji postoji još 9 građanskih škola sa 612 učenika i
60 nastav. i univerzitet sa 196 stud. i 22 nastav.

Nema statističkih podataka koliko je 1912 godi-
ne bilo đaka i nastavnika, ali koliki je napredak uči-
njen može se vidjeti iz sljedećeg upoređenja: dok je
1912 godine jedna škola dolazila na 118,13 kv. km, i
na jednu školu dolazilo 4.302 stanovnika, sada jedna
škola dolazi na svaki 36,37 kv. km., i na jednu školu
dolazi 1,173 stanovnika,

Sličan napredak pokazan je i u Bosni i Hercego-
vini, što se da najočiglednije vidjeti iz sljedećeg upo-

tedenja: školske 1918/19 godine bilo je u Bosni i
Hercegovini 426 osnovnih škola sa 1.016 nastavnika
i 48.909 đaka, a sada ima 998 osnovnih škola sa
2,853 nastavnika i 155.971 učenika. Dok je odmah
poslije rata jedna škola dolazila na 4,436 stanovnika
i na 120,2 kv. km., sada jedna škola dolazi na 2497
stanovnika i na 51,3 kv, km. Dok je školske 1918/19
godine jedan učitelj dolazio na 1.860 stanovnika i je-
dan đak osnovne škole na 38 stanovnika, dotle sada
jedan učitelj dolazi na 899 stanovnika i jedan đak
osnovne škole na 16 stanovnika,

Osim redovnih škola država je ustanovila i naro-
čite analiabetske, domaćinske i druge tečajeve. Za
posljednjih nekoliko godina kroz analiabetske teča-
jeve prošlo je preko 140.000 duša koje su naučile či-
tati i pisati, Samo 1931/32 godine bilo je 62 analfa-
betska tečaja sa 6.719 učenika i 115 nastavnika, U
posljednjoj godini bilo je isto tako 144 domaćinska
tečaja sa 2,995 učenica i 388 nastavnika, kao i 75
drugih tečajeva sa 1,253 učenika i 106 nastavnika,