POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU dub - . = rig" ač 29) iga 14% g H a li POJEDIN! BROJ 2. DINARA una BROJ 219 DUBROVNIK, 19 SEPTEMBRA 1933 GODINA V Lučonoša i genijalni reformator Vuk Karadžić - Roden u selu Tršiću 26 oktobra 1787 u pograničnom mjestu između Srbije i Bosne, Vuk Stefanović Ka- radžić imao je prilike da upozna je- zik našeg seljaka iz pokrajine gdje je mješanje sa tuđincima bilo najma- nje. Početno obrazovanje i školova- nje dobio je u manastiru Tronoši, a nastavio ga je u Karlovcima gdje mu je bio profesor čuveni Lukijan Mu- šicki, koji ga je upoznac sa ondaš- njom srpsko-hrvatskom književnoš- ću. Njegova izvanredna inteligenci- ja pomogla mu je da ubrzo uvidi da put, kojim idu srpski književnici, ne meže biti plodonosan za narodnu prosvjetu, jer je njihov jezik bio pot- puno tuđ narodu. Taj »književni je- zik« je u stvari bio imitacija staro- slovenskog i ne samo da se razliko- vao od narodnog, već nije bio ni svuda istovjetan. Dobre gramatike onda nije bilo i zato se svaki pisac prema svome nahođenju služio na- stavcima i padežima i nekim novim riječima, obično kovanicama, koje je sam sastavljao. Mora se priznati da je sav taj književni pokret bio zadahnut idejom panslavizma, i to “ poglavito rusofilstvom, j2r je srpsko- krvaiska inteligencija mislila da svo- ju kulturu stvara na osnovama ruske kulture, Mislilo se da se Srbo-Hrva- ti mogu oduprijeti najezdi ausiro- mađarskoj i tlačenju od Turaka sa- mo ako budu u duhovn;j zajednici sa njihovom političkom zaštitnicom Rusijom. Vuk, pronicljivošću prirod- nog seljaka i zdravim patriotskim instinktom odmah je osjetio da će takva književna kultura, narodu ostati uvjek strana, Srbija je tada bila u začetku razvijanja svoje poli- tičke nezavisnosti i narodu je bila potrebna zdrava prosvjeta da bi se njena politička i kulturna nezavis- nost što brže i uspješnije postigla. Kad je, 1813 godine Vuk otišao u Peč on tamo počinje svoj rad na re- formaciji književnog jezika. Qd neo- cjenjive važnosti su za taj rad bili njegovo drugovanje sa Kopitarom i poznanstvo sa braćom Grim i Ge- teom. Pomoću Kopitarevom on 1818 godine izdaje »Srpski rječnik« u ko- me je usvojio južno-hercegovačko nariečje kao najčistiji i najljepši iz- govor «rpsko-hrvatskog jezika. Prvo njegovo djelo koje ga je odmah is- taklo kao genijalnog filologa bilo je »Pismenica srpskog jezika«, prva srpska gramatika po govoru prostog varoda, izdana 1814 godine, Kao od- ličan poznavalac narodne poezije i narodnih umotvorina uopće, on skuplja narodne pjesme i pripovjet- ke, odabira ih i izdaje da bi književ- nom svijetu pokazao svu ljepotu narodnog jezika i opravdao svoj rad na njegovom uvođenju u književni jezik. Zahvaljujući Karadžiću naše narodne pjesme i pripovjetke, dotle gotovo nepoznate, postaju slavne u cjeloj Evropi. Mnogi kulturni narodi sa svojim velikim književnostima Medjunarodni kongres advokatske Unije u Dubrovniku 5-ti kongres Međunarodne Unije advokata održan je u Bondinu Tea- tru 15.i 16 septembra. Prisustvovato je okolo 200 delegata koji prestavlja- ju 16 država. Kongres je otvorio pre- sjednik Saveza Advokatskih Komo- ra u Jugoslaviji g. Dr. Drag. Janko- vić, a zatim je govorio ministar $. Dr, Grga Anđelinović pozdravljajući kongres u ime Kr. Vlade, ističući među ostalim, da je Jugoslavija po- čašćena odlukom da se kongres odr- ži u $radu koji je dugo vremena sa- čuvao svoju nezavisnost a kad ju je izgubio u 19 vijeku on je znao da ipak očuva narodni duh. Značajan govor održao je presjed- nik Unije g. de Brauw. Često preki- dan odobravanjem i aplauzom. G, de Brauw rek « je među ostalim: Čast mi je i zadovoljstvo da se Za: hvalim g. Ministru Anđelinoviću, pretstavniku vlade ove velike zem- lje. Molim g. ministra da Nj. V. Kra- lju izrazi našu duboku zahvalnost, za odlikovanja koja su bila podijeljena još prije početka kongresa članovi- ma Međunarodnog saveza, što poka- zuje veliko povjerenje u advokatski stalež, to jest u naš stalež, Isto tako zahvaljujem zasebno Dubrovniku na $ostoprimstvu koje kongres uživa«. .G. De Brow zatim nastavlja: »Tek što smo stigli na vašu lijepu obalu u ovaj impozantni, bedemima opkoljeni grad. naše su oči bile zasu- te plavetnilom mora i neba koje nas je okruživalo, i naše duše bite su is- punjene slikama ljubičastih i zelenih brda, čarobnih ostrva, koja izgleda- ju kao da lebde nađ azuurnom puči- nom. zainteresovani su ovom jedinstve- nom poezijom i počeli su da obra- ćaju pažnju na sudbinu našeg naro- da, Jedan narod koji krije takvo bla- $o u sebi ne može i ne smije da pro- padne. Poznato je da i sam Gete, iz- nenađen njihovom ljepotom, i ako u dubokoj starosti, počeo je da uči srpski jezik, da bi prepjevao jedno od najljepših djela o materinskoj lju- bavi, tragediju Hasanaginice, Vuk je proputovao cijelu istočnu Evropu, dolazio je u dodir sa naj- slavnijim ljudima svoga doba i sve je umio da zainteresuje za kulturni i politički razvoj našeg naroda. Nje- gov je cio život prošao u radu, na- poru i patnji, Pored mnogobroj- nih, upornih i ogorčenih protivnika, Vuk pobjeđuje svojom reformom još prije svoje smrti. Umro je 1864 go- dine u Beču. Godine 1868 uveden je zvanično Vukov pravopis kao držav- ni pravopis i tako je Vukovo djelo konačno pobjedilo. Srpsko-hrvatski narod duguje Vu- ku najveću zahvalnost ne samo kao genijalnom reformatoru i organiza- teru njegovog jezika već i kao jed- nom ed osnivača zajedničke duhov- ne kulture kulturno nacionalnog jedinstva, Vukova rodna kuća domaćin uvjerava srećnim svo- mah nijesmo Gospoljubivi nas da smo ga učinili jom posjetom. U prvi znali kako bismo uzvratili na sve te manifestacije prijateljstva i gosto- primstva. Ipak, evo odgovora: Vi Jugosloveni i vi Dubrovčani, dajući nam sve ovo što ste nam dali, podigli ste u dušama sviju nas osje- ćaj koji je temelj naše pravične nau- ke, a to je: poznavanje božanskih stvari. »Nadam se — završio je g. De Brauw — da će advokati biti po- srednici za međunarodno spo“azu« mjevanje. Oni su na to pozvani po svojim staleškim odlikama, i to u prvom redu sporazumom, "za'amnim poštovanjem i povjerenjem. To su tri stuba trajnoga mira. (Pljeskanje). To su, eto, gospodine ministre An- Proslava Svete Godine U neđelju je na vrlc sveca. način proslavljena Sveta Gedira. U 9 sati čitana je u našoj Katedrali svečana pontifikalna Sv. Misa _ su pievanjem Crkv, Pjevačkog Zbora. Zatim je slt- jedila veličanstvena vrocesija u ko- joj su sudjelovale sye vaniske župe i gradska bratstva -a Križima, djeca i mladež. Procesiju ,e vodio Presv. Bi- skup Dr. Josip M, Carević sa česit- com Drva sv. Križa. Pred Sv. Vla- hom procesija se zaustavila, te je Presv. Biskup održao prigodan go- vor o značaju Sv. Križa. Pjevački Zbor je otpjevao od Perosia: >Barja- ci kreću«. Pošto _ ie Presv. Biskup podijelio blagoslov procesija se je povratila u Stolnu Crkvu, Sokolska poljoprivredna izložba U nedelju otvorena je u oficirskom Domu izložba sokolskih četa našega Sokolskog Društva. U prisustvu pre- stavnika Vlasti i korporacija staro- sta sokola br. N, Šutić otvorio je iz- ložbu lijepim govorom u kojemu ističe potrebu rada sokolstva i na ekonomskom polju u našim seli- ma, koja su u tom pogledu dosia za- puštena. Takovom cilju služi i ova prva poljoprivredna izložba, koja se priređuje u Dubrovniku. Nj. Vel Kralj kao istinski prijatelj našeg sela veseli se ovom našem pothvatu i na- pretku, jer dobro zna, da je napre- dno selo glavni oslonac preporoda jugoslovenskog naroda. Zasluga za uspjeh izložbe pripada svim četama, koje su se pohvalno odazvale i po- slale svoje proizvode. Poglavita je zasluga za ovo i marljivog sokolskog brata Isidora Aleksića. poljopr. refe- renta. Na kraju govora br. Šutić kli- če Nj. Vel. Kralju i Nj. Vis, Prestolo- nasljedniku Petru i naprednom so- kolskom selu. Učesnici su zatim raz- gledali izložbu, koja se nalazi u sve- čanoj sali Doma. Na izložbi su za- stupane sve privredne grane sa po- dručja ovoga sreza: vinogradarstvo, industri;- sve vrsti voćarstvo, ratarstvo, sa skim i ljekovitim biljem, umjetnih gnojiva i srestava za pobi- janje biljnih bolesti i štetočina; za- tim ručni radovi. od kojih se ističu nerodni vezovi, nošnje obuća i alati. Naročito se je istakla četa Pabino- polje (Mljet) sa stolnim i raznim vr- stama grožđa, I Vi ćete opet vidjeti dobro i osjetiti NAJVEĆE ZADOVOLJSTVO ako budete nosili savršene naočale i. mon ZEISS