ukupno 1,330.000 svojih stanovnika.
Prma ondašnjem broju stanovnika
ove strašne žrtve pretstavljaju pro-
cenat od 28,4%. Prema ovoj statisti-
ci Srbija je podnijela gotovo, za 24%
više žrtava nego što su podnijele
Njemačka i Austro Ugarska.

»Neka se stoga iz vaših grudi ne
podigne nijedan uzdah, neka se niz
vaša preplanula .lica ne skotrlja nije-
dna suza žalosnica, već neka se iz
vaših usta čuje samo jedna čvrsta i
odlučna riječ: borba do pobjede i is-
trage neprijatelja, borba do Vaskrsa
Srbije i do oslobođenja cijelog ju$o-
slovenskog naroda«.

ALEKSANDAR, v. r.

(Naredba Vrhovne Komande 19.

IV, 1916 na Krfu),

#*.+ o +

»Srbiji, njezinoj junačkoj vojsci,
njezinom narodu, cijelo naše pleme,
svih triju imena, duguje viečnu  za-
hvalnost i neizmjerno priznanie kroz
sve vjekove«.

Dr, Mate Drinković.

+ + +

NJEMAČKI VOJSKOVOĐE 1
POLITIČARI O SRBIJI

O Srbiji 1918. god.
Pored drugih i sam Makenzen, ko-
ji je kao komandant udruženih armi-
ja pregazio Srbiju, govorio je da Sr-
bi imaju najbolje osobine kao vojni-

ci i nacionalisti i da ovakve osobine -

nemaju ni sami Njemci.

socijal-demo-
kratske manjine održao je govor u
Rajhstagu 16 oktobra 1916 godine, u
kome je podvukao ove riječi:
. »Srbija mora biti: uspostavljena.
Jedan takav narod ne smije da išče-
zne«,

Hase, šef njemačke

+ + +

»U ovoj velikoj borbi za slobodu
čovječanstva nijedna zemlja nije po-
kazala veću izdržljivost i hrabrost
od Srbije«, |

21. jula 1918.

Lojd George.

+ +.

A Francuzi su govorili ovako :
»Trebalo ki da mi sa svoje strane,
sad izdamo Srbe, ALI MI NISMO
ROĐENI KAO IZDAJNICI I TO JE
24 marta 1916. 2 e
< Žorž Klemanso

SOKOLSTVO |

IZLET SOKOLSKOG DRUŠTVA U
STON |

U nedjelju nase je Sokoisko Dru

štvo sa glazbom  priredilo izlet u
Ston iz gracke luke. Na putu pridru-
žili su se sokoli sa glazbom iz Oraš-
ca i drugih mjesta tako da je paro-
brod primio preko 300 izletnika. Na

stonskoj obali bili su oduševljeno |

dočekani od braće stoniskih sokola,
a zatim su krenuli u povorci kroz
mjesto, te pozdravili Crkvu Maticu i
Općinu. Govor je starješine mo-
starske Župe br. Čeda Milića prim-
ljen je sa oduševljenjem. Poslije po-
dne održana je javna vježba, na ko-
joj su istupile sve kategorije. U ot-
bojci dubrovački sokoli pobjedili su
prvake župe — Metkovićki Soko.
Zatim je slijedilo narodno veselje, a
u sumrak naši su sokoli krenuli na-
trag ispraćeni  oduševljenim klica-
njem Stonjskih Sokola i građanstva.
———— ===

IZDAJE SE STAN

sa 5 soba 4 nuzgrednim prostorija-
ma. Konfor potpun. Obavijesti u
upravi ovoga lista, 52

————

onih, kulturnih i ekonomskih

dVAlbanskim

(Az ciklusa ,Albanski Psalmi“)

Na vodama albanskim, na vodama

Smrti ustavismo umorne čete Na
rekama albanskim Škumbi, Semeni i
Vojuši ustavišmo se da odmaramo
kosti. Samo nam kosti još ostadoše,
kosti, smrt i čast na zastavama sla-
ve.

Pod vrbama pobodosmo  krveve
zastave naše i seđasmo nesretni i
tužni u sunčevo podne bez sunca, u
dan radosti božanske bez radosti.
Seđasmo al ne plakasmo 1 umira-
smo ćuteći kao što ćuti velika iuga,
kao što ćutaše Velik) Siradanje na
krstu jerusalimskom ...

I oni što nas gledahi sa  visova
očiju zmijskih i zubi vucjih, iskahu

od nas posljednje metke za komad:

proje kao otkup života. Ali im ne
dadosmo i umirasmo tiho i tužno pa-
ni od mladosti i ponosa. 1 ne pogazi-
smo reč mužansku krvlju i grobevi-
ma zapečaćenu još i  postanju na-
Sem 2.4 ;

Umirasmo misleći ia. tebe, Majko,
najsretnija pod suncem i najtužnija u
svom roditeljskom bolu sli ne pusti-
smo glasa od sebe. Umirasmo tužno
i bezšumno kao što se bezšumao sle-
žu nepobusani grobovi u kišne jese-
nje noći ali.i zatrepta vrisak na isu-
šenim usnama našim Umirasmo, ali
te ne izdadosmo ...

O, kako bi te izdali kad smo otki-
nuti sa tvog srca i kad smo udahnu-
li lepotu časne smrti još u utrobi r9-
diteljskoj....

Akc zaboravimo tebe, Srbio, ne:
ka nas zaborave deca naša, neka
nas zaborave časnija i bolja pokolje-
nja što će iz naše krvi nići. Nek se

Povorka smrti prelazi
Vezirov most na Crnom

Drimu

istope bajoneti u rukama našim kao
proletnji sneg pod suncem, kao reč
prodanih, sitnih duša što nas izda-
doše a neosetiše nikad lepotu bola u
samoodricanju ni slast muka čove-
čnosti radi!..,

O, Gospode veliki, jedini i silni,
Gospode moćni i večni, viši od svih
vekova i svih religija opomeni se na
dan propasti Srbijine sinova Kajinc-
vih kad govorahu: »Raskopajte je,
raskopajte do temelja« i u prazra i
pusta srca njihova uli kap saznanja

Čovečnest! i Ljubavi, što kroz Boga:

i čoveka, ovaploćenos Božanstvom
Tvojim, uli u srce pravednih

Sine Kajinov, krvniće, blago ono-
me ko ti otvori oči pred onim što si
nama učinio!...

Plago onome koji predano povede
decu tvoju putem Pokaijanja, Pravde
i Istine, kao što smo mi ostupali pu-
tem Tuge i Samoodricanja prostirući
krv svoju pred noge Raspetog Geni-
ja, koji jedobrovoljno išao svo-
me krstu...

Živ, Devečerski,

pa

Jubilej sindikalnog
pokreta

39-GODIŠNJICA RADNIČKOG PO-

KRETA U SREIJI

Jučer je obavljena u Beogradu
veoma značajna i rijetka radnička
svečanost: proslava tridesetgodišnji-
ce od osnivanja radničkih sindikal-
nih i kulturnih organizacija u Srbiji.
Učestvuje radništvo i radničke  or-
ganizacije iz cijele zemlje. U vezi sa

ovom proslavom, istoga dana održao

se i oblasni sindikalni kongres Glay-
nog radničkog saveza. U veče je bi-
la proslava »Abraševića« sa sveca-
nim koncertom. Osim toga, na kon-
certu su pored mješovitog hora
»Abraševića« koji danas broji  pre-
ko stotinu članova i članica, uzela
učešća i mnoga druga radnička pje-
vačka i muzička društva. Grupa
»Abraševića« u vezi sa ovom prosla-
vom izradila je vrlo ukusno oprem-
ljenu spomenicu, koja je već izišla iz
štampe.

izborna kronika
SKUPŠTINE NARODNOG POSLA-

NIKA G. Dr. KNEŽEVIĆA

Kako smo već javili u toku prošle
sedmice narodni poslanik g, Dr. Sti-
jepo Knežević posjetio je nekoliko
mjesta u svom izbornom srezu i odr-
žao sastanke sa svojim izbornicima.
Na Grudi Dr, Knežević održao je
javni zbor na otvorenom na kojemu
se je našlo okolo 300  Konavljana.
Dr. Knežević govorio ie o važnosii
općinskih izbora i štetnosti apstini-
ranja. Pozvao je Konavljane da slozž-
no izađu na biralište i izaberu ljude
čestite i iskusne koji će svojim ra-
dom koristiti narodu i državi. Ko-
navljani su pažljivo saslušaii svoga
poslanika, a zatim su poveli neveza-
ni razgovor o svojim potrebama za

koje je Dr. Knežević obećao svoju
. punu potporu. |
Drugi zbor na otvorenam održao

je Dr. Knežević u Majkovima (opći-
na Orašac) gdje je također govorio
o važnosti općinskih izbora i o brizi
Kr. Vlađe i narodnog prestavnišiva,
koju posvećuju seljačkim pitanjima.
Na obim zborovima govorio je tako-
đer sekretar JNS g. Nino Šutić i ne-
koliko seljaka.

Nikad više ni graničari ni janjičari...

Jugoslovenski nacionalizam je na-
cionalizam višeg reda, koji obuhvata
i potencira sve parciialne nacionali-
zme Slovenskog Juga, | omogućuje
stvaranje jedne velike duhovne i ma-
terijalne zajednice, koja je jedina u
stanju da garantuje punu nacionalnu
slobodu i nezavisnost, kulturni pro-
$res i ekonomski prosperitet svima
plemenima jugoslovenskog naroda,
Jugoslovenski nacionalizam sadrži u
sebi riješenje svih političkih, socijal-
pitanja
cjelog Slovenskog Juga, na bazi Ssa-
vremenih pogleda i metoda rada, bez
predrasuda i zabluda iz doba podre-
đenosti tuđinu.

Jugosloveni su jedan narod po sve-
mu što sačinjava suštinu naroda, što
je primarno, a sve razlike su sekun-
darne naravi, samo su trašovi i otisci
tuđinskih uticaja iz vremena  tudin-
ske vladavine. I svi oni koji kopaju
po tim razlikama, produbljuu ih i na
njima baziraju svoju politiku, vrše,
bilo svjesno bilo nesriesno,  antina-
cionalan posao. Mi smo Jugosloveni
jedinstveniji narod i od Nijemaca i od
Italijana. Pa, kada ti narodi hoće ne
samo da ostanu jedinstveni u svojim

velikim državama, već imaju preten-

zije da zagospodare i vladaju drugi-
ma, zašto mi ne bismo imali bar toli-
ko ambicije da upravljamo sami so-
bom u vlastitoj narodnoj državi. Mi
svi znamo kroz kakve je Sve laze i

peripetije prošla moderna Francuska

za ovih petnaest decenija od svoje
revolucije, pa je danas ipak najsre-
đenija i najmoćnija država u Evropi.
Jugoslaviju dijeli od njene revolucije
samo petnaest godina i shvatljive su
sve te krize kroz koje  proiazi pod
teretem ctavizma prošlosti | teškoća
poratnog vremena. 9, Jugoslavija
ima sve uslove za procvat i napie-
dak, sve uslove da postane prva i
vodeća država Balkana :  Sredrje
Evrope.

INTEGRALNA JUGOSLAVIJA

Sada, kada je gotovo cio Sloven-
ski Jug izuzet iz okvira tuđinskih dr-
žava, i kada bi trebalo svjesno i od-
lučno povlačiti krajnje konzekven-
ce iz smisla jugoslovenske istorije -—
izgraditi jednu jedinstvenu svjesnu
jugoslovensku: naciju, kao nosioca
jugoslovenske kulturne i državne mi-
sli i misije — sada se Sa izvjesnih
strana, i spolja i iznutra, ide za tim

s

da se na osnovi sekundarnih i ior-
malnih razlika unutar  jugosloven-
stva razbije jedinstvo Slovenskoga
Juga. Ono, što istoriji i njenim
ogromnim snagama nije uspjelo kroz
punih trinaest vjekova, hoće sada
preko noći da izvrše spoljni i unu-
trašnji neprijatelji jugoslovenskog je-
dinstva. No, apsurdna je i sama po-
misao da bi oni u tome mogli uspjeti.

I unutrašnji i spoljni Antijugosio-
veni treba da budu na čisto s time
da je i jugoslovensko i balkansko pi-
tanje definitivno riješeno u smislu
stvaranja integralne Jugoslavije. Jer,
na Balkanskom Poluostrvu ima mje-
sta samo za jednu slovensku državu
koja treba da obuhvati cio Sloven-
ski Jug, svu jugoslovensku zemlju, 1
dogod budu postojale dvije ili više
nacionalnih i državnih misli Sloven-
skoga Juga dotle će među njima po-
stojati rivaliteti i antagonizmi, koje
će iskorišćavati strane velike sile da
se mješaju u interne stvari Balkana u
svoje zavojevačke svrhe.

Dogod se u centru Balkana ne ior-
mira jedna velika moderna šugoslo-
venska država na tri mora sve došle
neće biti stabilizovan Balkan niti će