ukupno 1,330.000 svojih stanovnika. Prma ondašnjem broju stanovnika ove strašne žrtve pretstavljaju pro- cenat od 28,4%. Prema ovoj statisti- ci Srbija je podnijela gotovo, za 24% više žrtava nego što su podnijele Njemačka i Austro Ugarska. »Neka se stoga iz vaših grudi ne podigne nijedan uzdah, neka se niz vaša preplanula .lica ne skotrlja nije- dna suza žalosnica, već neka se iz vaših usta čuje samo jedna čvrsta i odlučna riječ: borba do pobjede i is- trage neprijatelja, borba do Vaskrsa Srbije i do oslobođenja cijelog ju$o- slovenskog naroda«. ALEKSANDAR, v. r. (Naredba Vrhovne Komande 19. IV, 1916 na Krfu), #*.+ o + »Srbiji, njezinoj junačkoj vojsci, njezinom narodu, cijelo naše pleme, svih triju imena, duguje viečnu za- hvalnost i neizmjerno priznanie kroz sve vjekove«. Dr, Mate Drinković. + + + NJEMAČKI VOJSKOVOĐE 1 POLITIČARI O SRBIJI O Srbiji 1918. god. Pored drugih i sam Makenzen, ko- ji je kao komandant udruženih armi- ja pregazio Srbiju, govorio je da Sr- bi imaju najbolje osobine kao vojni- ci i nacionalisti i da ovakve osobine - nemaju ni sami Njemci. socijal-demo- kratske manjine održao je govor u Rajhstagu 16 oktobra 1916 godine, u kome je podvukao ove riječi: . »Srbija mora biti: uspostavljena. Jedan takav narod ne smije da išče- zne«, Hase, šef njemačke + + + »U ovoj velikoj borbi za slobodu čovječanstva nijedna zemlja nije po- kazala veću izdržljivost i hrabrost od Srbije«, | 21. jula 1918. Lojd George. + +. A Francuzi su govorili ovako : »Trebalo ki da mi sa svoje strane, sad izdamo Srbe, ALI MI NISMO ROĐENI KAO IZDAJNICI I TO JE 24 marta 1916. 2 e < Žorž Klemanso SOKOLSTVO | IZLET SOKOLSKOG DRUŠTVA U STON | U nedjelju nase je Sokoisko Dru štvo sa glazbom priredilo izlet u Ston iz gracke luke. Na putu pridru- žili su se sokoli sa glazbom iz Oraš- ca i drugih mjesta tako da je paro- brod primio preko 300 izletnika. Na stonskoj obali bili su oduševljeno | dočekani od braće stoniskih sokola, a zatim su krenuli u povorci kroz mjesto, te pozdravili Crkvu Maticu i Općinu. Govor je starješine mo- starske Župe br. Čeda Milića prim- ljen je sa oduševljenjem. Poslije po- dne održana je javna vježba, na ko- joj su istupile sve kategorije. U ot- bojci dubrovački sokoli pobjedili su prvake župe — Metkovićki Soko. Zatim je slijedilo narodno veselje, a u sumrak naši su sokoli krenuli na- trag ispraćeni oduševljenim klica- njem Stonjskih Sokola i građanstva. ———— === IZDAJE SE STAN sa 5 soba 4 nuzgrednim prostorija- ma. Konfor potpun. Obavijesti u upravi ovoga lista, 52 ———— onih, kulturnih i ekonomskih dVAlbanskim (Az ciklusa ,Albanski Psalmi“) Na vodama albanskim, na vodama Smrti ustavismo umorne čete Na rekama albanskim Škumbi, Semeni i Vojuši ustavišmo se da odmaramo kosti. Samo nam kosti još ostadoše, kosti, smrt i čast na zastavama sla- ve. Pod vrbama pobodosmo krveve zastave naše i seđasmo nesretni i tužni u sunčevo podne bez sunca, u dan radosti božanske bez radosti. Seđasmo al ne plakasmo 1 umira- smo ćuteći kao što ćuti velika iuga, kao što ćutaše Velik) Siradanje na krstu jerusalimskom ... I oni što nas gledahi sa visova očiju zmijskih i zubi vucjih, iskahu od nas posljednje metke za komad: proje kao otkup života. Ali im ne dadosmo i umirasmo tiho i tužno pa- ni od mladosti i ponosa. 1 ne pogazi- smo reč mužansku krvlju i grobevi- ma zapečaćenu još i postanju na- Sem 2.4 ; Umirasmo misleći ia. tebe, Majko, najsretnija pod suncem i najtužnija u svom roditeljskom bolu sli ne pusti- smo glasa od sebe. Umirasmo tužno i bezšumno kao što se bezšumao sle- žu nepobusani grobovi u kišne jese- nje noći ali.i zatrepta vrisak na isu- šenim usnama našim Umirasmo, ali te ne izdadosmo ... O, kako bi te izdali kad smo otki- nuti sa tvog srca i kad smo udahnu- li lepotu časne smrti još u utrobi r9- diteljskoj.... Akc zaboravimo tebe, Srbio, ne: ka nas zaborave deca naša, neka nas zaborave časnija i bolja pokolje- nja što će iz naše krvi nići. Nek se Povorka smrti prelazi Vezirov most na Crnom Drimu istope bajoneti u rukama našim kao proletnji sneg pod suncem, kao reč prodanih, sitnih duša što nas izda- doše a neosetiše nikad lepotu bola u samoodricanju ni slast muka čove- čnosti radi!.., O, Gospode veliki, jedini i silni, Gospode moćni i večni, viši od svih vekova i svih religija opomeni se na dan propasti Srbijine sinova Kajinc- vih kad govorahu: »Raskopajte je, raskopajte do temelja« i u prazra i pusta srca njihova uli kap saznanja Čovečnest! i Ljubavi, što kroz Boga: i čoveka, ovaploćenos Božanstvom Tvojim, uli u srce pravednih Sine Kajinov, krvniće, blago ono- me ko ti otvori oči pred onim što si nama učinio!... Plago onome koji predano povede decu tvoju putem Pokaijanja, Pravde i Istine, kao što smo mi ostupali pu- tem Tuge i Samoodricanja prostirući krv svoju pred noge Raspetog Geni- ja, koji jedobrovoljno išao svo- me krstu... Živ, Devečerski, pa Jubilej sindikalnog pokreta 39-GODIŠNJICA RADNIČKOG PO- KRETA U SREIJI Jučer je obavljena u Beogradu veoma značajna i rijetka radnička svečanost: proslava tridesetgodišnji- ce od osnivanja radničkih sindikal- nih i kulturnih organizacija u Srbiji. Učestvuje radništvo i radničke or- ganizacije iz cijele zemlje. U vezi sa ovom proslavom, istoga dana održao se i oblasni sindikalni kongres Glay- nog radničkog saveza. U veče je bi- la proslava »Abraševića« sa sveca- nim koncertom. Osim toga, na kon- certu su pored mješovitog hora »Abraševića« koji danas broji pre- ko stotinu članova i članica, uzela učešća i mnoga druga radnička pje- vačka i muzička društva. Grupa »Abraševića« u vezi sa ovom prosla- vom izradila je vrlo ukusno oprem- ljenu spomenicu, koja je već izišla iz štampe. izborna kronika SKUPŠTINE NARODNOG POSLA- NIKA G. Dr. KNEŽEVIĆA Kako smo već javili u toku prošle sedmice narodni poslanik g, Dr. Sti- jepo Knežević posjetio je nekoliko mjesta u svom izbornom srezu i odr- žao sastanke sa svojim izbornicima. Na Grudi Dr, Knežević održao je javni zbor na otvorenom na kojemu se je našlo okolo 300 Konavljana. Dr. Knežević govorio ie o važnosii općinskih izbora i štetnosti apstini- ranja. Pozvao je Konavljane da slozž- no izađu na biralište i izaberu ljude čestite i iskusne koji će svojim ra- dom koristiti narodu i državi. Ko- navljani su pažljivo saslušaii svoga poslanika, a zatim su poveli neveza- ni razgovor o svojim potrebama za koje je Dr. Knežević obećao svoju . punu potporu. | Drugi zbor na otvorenam održao je Dr. Knežević u Majkovima (opći- na Orašac) gdje je također govorio o važnosti općinskih izbora i o brizi Kr. Vlađe i narodnog prestavnišiva, koju posvećuju seljačkim pitanjima. Na obim zborovima govorio je tako- đer sekretar JNS g. Nino Šutić i ne- koliko seljaka. Nikad više ni graničari ni janjičari... Jugoslovenski nacionalizam je na- cionalizam višeg reda, koji obuhvata i potencira sve parciialne nacionali- zme Slovenskog Juga, | omogućuje stvaranje jedne velike duhovne i ma- terijalne zajednice, koja je jedina u stanju da garantuje punu nacionalnu slobodu i nezavisnost, kulturni pro- $res i ekonomski prosperitet svima plemenima jugoslovenskog naroda, Jugoslovenski nacionalizam sadrži u sebi riješenje svih političkih, socijal- pitanja cjelog Slovenskog Juga, na bazi Ssa- vremenih pogleda i metoda rada, bez predrasuda i zabluda iz doba podre- đenosti tuđinu. Jugosloveni su jedan narod po sve- mu što sačinjava suštinu naroda, što je primarno, a sve razlike su sekun- darne naravi, samo su trašovi i otisci tuđinskih uticaja iz vremena tudin- ske vladavine. I svi oni koji kopaju po tim razlikama, produbljuu ih i na njima baziraju svoju politiku, vrše, bilo svjesno bilo nesriesno, antina- cionalan posao. Mi smo Jugosloveni jedinstveniji narod i od Nijemaca i od Italijana. Pa, kada ti narodi hoće ne samo da ostanu jedinstveni u svojim velikim državama, već imaju preten- zije da zagospodare i vladaju drugi- ma, zašto mi ne bismo imali bar toli- ko ambicije da upravljamo sami so- bom u vlastitoj narodnoj državi. Mi svi znamo kroz kakve je Sve laze i peripetije prošla moderna Francuska za ovih petnaest decenija od svoje revolucije, pa je danas ipak najsre- đenija i najmoćnija država u Evropi. Jugoslaviju dijeli od njene revolucije samo petnaest godina i shvatljive su sve te krize kroz koje proiazi pod teretem ctavizma prošlosti | teškoća poratnog vremena. 9, Jugoslavija ima sve uslove za procvat i napie- dak, sve uslove da postane prva i vodeća država Balkana : Sredrje Evrope. INTEGRALNA JUGOSLAVIJA Sada, kada je gotovo cio Sloven- ski Jug izuzet iz okvira tuđinskih dr- žava, i kada bi trebalo svjesno i od- lučno povlačiti krajnje konzekven- ce iz smisla jugoslovenske istorije -— izgraditi jednu jedinstvenu svjesnu jugoslovensku: naciju, kao nosioca jugoslovenske kulturne i državne mi- sli i misije — sada se Sa izvjesnih strana, i spolja i iznutra, ide za tim s da se na osnovi sekundarnih i ior- malnih razlika unutar jugosloven- stva razbije jedinstvo Slovenskoga Juga. Ono, što istoriji i njenim ogromnim snagama nije uspjelo kroz punih trinaest vjekova, hoće sada preko noći da izvrše spoljni i unu- trašnji neprijatelji jugoslovenskog je- dinstva. No, apsurdna je i sama po- misao da bi oni u tome mogli uspjeti. I unutrašnji i spoljni Antijugosio- veni treba da budu na čisto s time da je i jugoslovensko i balkansko pi- tanje definitivno riješeno u smislu stvaranja integralne Jugoslavije. Jer, na Balkanskom Poluostrvu ima mje- sta samo za jednu slovensku državu koja treba da obuhvati cio Sloven- ski Jug, svu jugoslovensku zemlju, 1 dogod budu postojale dvije ili više nacionalnih i državnih misli Sloven- skoga Juga dotle će među njima po- stojati rivaliteti i antagonizmi, koje će iskorišćavati strane velike sile da se mješaju u interne stvari Balkana u svoje zavojevačke svrhe. Dogod se u centru Balkana ne ior- mira jedna velika moderna šugoslo- venska država na tri mora sve došle neće biti stabilizovan Balkan niti će