POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU ač POJEDINI BROJ 2. DINARA BROJ 225 DUBROVNIK, 23 OKTOBRA 1933 GODINA V Četvrta obljetnica puljske tragedije * VI. Gortan Prošle su pune četiri godine od mučeničke smrti Vladimira Gorta- na; četiri godine od kada je na stra- tištu u Puli utrnuo život omladinca od čijeg je pogleda strepila savjest uzurpatora... . Već četiri godine trunu u tamni- cama jedne satrapije — koja se stal- no razmeće frazama o »obnovi svi- jeta i čovječnosti za sve« — četiri njegova druga: Živko Gortan, Viktor Baćac, Dušan i Vjekoslav Ladavac. Specijalni tribunal, organizovan za obranu fašističke diktature, osudio je četiri mlada života na 30 godina tamnice: Krivi su... Krivi su, jer su živi i jer su htjeli da živu kao odani sinovi rođene grude, da ostanu svo- ji na svome.U predanosti svom život“ nom idealu oni su ostali čvrsti sve do zadnjega časa kad je trebalo da se sa njihovom žrtvom ispuni još je- dna krvava stranica u historiji naj- težih patnja i iskušenja kojima je kroz vjekove bila izložena naša ra- sa u borbi za samoodržanje. Sa stojičkim mirom i dostojan- stvom, pet istarskih »fantića« pošlo je na Kalvariju uzimajući na sebe najteži dio onog velikog i teškog krsta, koji danas na svojim leđima nosi 600.000 zarobljenih Hrvata i Slovenaca. Gortan i njegovi drugovi, djeca su one velike porodice kojoj je pripa- dao i slavni biskup Dobrila. Sam Živko Gortan pranećak je biskupov, pa nije nikakvo čudo, da je kult dra- gih mučenika u Istri i u cijeloj Jugo- slaviji postao tako velik, snažan i neizbrisiv u dušama milijona koji danas prkose bjesu germanske i ro- manske »superiornosti« i pohote. Zaista luda su očekivanja uzurpato- ra ako vjeruju, da će sa nekoliko metaka u leđa i kroz tamničke ćeli- je oslabiti krik i revoltu naše krvi jer — krv nije voda.., A kroz krvi žrtve mi smo uvjek čuvali svijest i u svijesti ono što nas je činilo otpo:- nim: uvjerenje da nas nemože nesta- ti i da nam je Providnost namjenila da budemo srž i spona koja će čvr- sto vezati sve djelove velike Slo- venske porodice, Pred sjenom Vlad, Gortana, i pred svim mučenicima koji čame po faši- stičkim tamnicama, skinimo kapu | zavjetujmo se, da njihov primjer ne« će ostati ćsamljen i da njihova žrtva neće biti nikada zaboravljena. Majke, očevi, braćo i nastavnici, u kojima još živu uspemene na bor- benu omladinu onamo od 'g. 1912, učinite svoju dužnost i u dušama va- še djece, obnovite nekadašnji kult otpora i vjere u našu snagu i svetu misiju Slavenstva protiv koje se da- nas dižu stare i nove satrapije u kri- lu Evrope, one profane Evrope — maćuhe malih i eksploatisanih naro- da »drugoga reda«. Prigodom četvrte obljetnice Gor- tanove smrti »superiornom« fašizmu uputili su istarski emigranti preko svoga organa »Istra« ovu otvorenu poruku: »Najvidljiviji darovi šta ih je Sla- venima podarila fašistička lialija u Istri, Trstu i Goričkoj iesu hici koji su već tolike smrtno pogodili i godi- ne tamnice, koje zajedno čine vije- kove i milenije. Traži li fašistička Italija zahvalnost našega čovjeka za sve to? Ostaje samo duboka mržnja koja se nakuplja u jednom neobič- nom i prividnom mrtvom staaju. Ita- lija žanje u našim krajevima ono što je sijala: sijala je nasilje i nepravdu a žanje mržnju i otpor. Od vremena do vremena dižu se protesti sada ja- či sada slabiji. Jedan od onih koji nam je najjasnije posvjedočio otpor- nu snagu našega naroda bio je be- ramski dogođaj«. Slovensko svećenstvo i nekršćanski - nadbiskup - nasilnik Sirotti Mi smo u broju 224 našega lista u potpunosti objavili riječi Sv. Uca Pape upućene jednom hodočašću iz neše zemlje, i podvukli da v tim ječima vidimo prvu kategoričku iz- javu Sv. Oca koja ima da demantuje sve tvrdnje, da je Vatikan aeraspo- lažen prema našoj zemlji, Rekli smo tada da nas lijepe riječi ne mogu za- dovoljiti i da čekamo na djela. Da- nas hoćemo da budemo jasniji jer je samo kroz jasnoću moguće stvoriti uslove za jedan iskren i solidan od - nos kakav mi želimo kao katolici i Hrvati i kao članovi velike jugoslo- “venske nacijonalne zajednice koja se nikad nije odrekla niti će se ika- da odreći bilo čega što prestavlja njezin vrhovni ideal i čast nacije. — Tako n. pr. nama nemože biti indi- ferentno što se sa izvjesnim plano- vima hoće da postig$ne među našim sunarodnjacima pod Italijom. Mi ni uz najbolju volju ne možemo da od- vejimo odgovornost Vatikana od onoga što radi fašistički agent nad- biskup Sirotti. Mi smo znatiželjni znati što je Vatikan odgovorio na očajni apel kojega je 70 slovenskih svećenika još u septembru uputilo Sv. Oću moleći Ga za pomoć i za- štitu od pritiska koje čini na njihovu svećeničku i nacijonalnu savjest nadbiskup Sirotti. Da nam se ne bi reklo da iz nekih + Nadbiskup Sedej, žrtva Sirotti-a antiklerikalnih pobuda izmišljamo incidente, citirati ćemo istaknuti or- ćan slovenačkih katolika ljubljanski »Slovenec«. Pod naslovom »Nečuve- no nasilje«. »Ponedeljski Slovenec« (Štev 38.) piše: Gorica 17. sept. 1933. Uovravitelj goričke nadbiskupije Širotti provodi najači i bezobzirni pritisak na naše svećenstvo. Prijeti im sa vlasti faši- stičkih prefekta i sa talijanskim na- čelnicima, postavljenim u sloven- skim općinama, lokalnim vlastima, oblasnim organizacijama i tajništvi- ma fašističke stranke, Da bi izvršio još teži pritisak i onemogućio svaki rad svećenstva na materinskom je- ziku među slovenskim vjernicima pozvao je nedavno u Goricu 70 slo- venskih svećenika. Predhodno je pozvao na taj sastanak u Gori-u vi- demskog (udinskog) nadbiskupa No- gara, koji ima pod sobom mletačke Slovence. Kad su se sastali pozvani slovenski svećenici, Sirotti je zahtjevao od njih u na- zočnosti videmskog nadbiskupa, da se odreknu svake pouke i rada među svojim vjernicima u sloven- skom jeziku i da to svi skupno obećaju sa prisegom pred aadbis- kupom, Svjesno slovensko svećenstvo odlu- čno se je oduprlo pritisku Sirottia i odmah otklonilo svako obećanje i prisegu, koja bi bila u suprotnosti s kanoničkim pravom. Svi slovenski “ svećenici sastavili su spomenicu 1 poslali će Sv. O.u Pap: U toj spo- menici oni nabrajsju patnje sloven- skih vjernika radi pritiska, koji se vrši nad svećenstvom i teške poslje- dice, koje će radi toga nastati među slovenskim vjernicima u Julijskoj Krajini. Istodobno mole Ni. Svetost, da konačno uredi pitanje goričke nadbiskupske stolice, te da ih oslobodi nekršćanskoga na- silnika, koji sada s njom upravlja. Ovaj istup nadbiskupskog upravi (Nastavak na str. 2.) ZRAKA >: PILE Pobjeda Jueosl. Nacij. Stranke u općinskim izborima U nedjelju 15 0. mj, završen: su u našoj banovini općinski izboru Jug. iNacijcnal. Stranka 'znijela je jednu značajnu pobjedu, koja nas utvrđu- je u uvjerenju da su narodne mase shvatile potrebu koncentracije sna- ga i važnost nastojanja najveće ju- go-lovenske stranke da se izvede djelo obnove, unutrašnjeg mira i sre- đenja. Rezultati Prema rezultatima općinskih izbo- ra koji su obavljeni u nedjelu 15/0, mj. izabrani su načelnicima: u Cav- tatu g. Niko Korda, koji je dobio 542 glasa. Lista Bošković Jaka do- bila je 361 glas. Prema tome grupa $. Korde imati će u vijeću 24 člana, a grupa g. Poškovića 12 članove, Procentualno glasalo je u cavtatskoj općini nešto više od 35%, U Orašcu izabran je g. Zloiilo Gjuro p. Luke sa 464 glas» (43%). — U Lopudu izabran je Ipšić Vlaho sa 69 glasova (72%). — U Šipanu Stije- pović Ivo Ivov sa 162 glasa (68%). — U Babinupolju (Mljet) Ivan Gju- rović pok. Petra sa 375 “glasova (69%). — U Slanomu Kristo Milić sa 98 glasova (33%). — U Stonu : Pavlović Antun sa 723 glasa 150%). — U Janjini Rabaza Kristo sa 475 glasova (73%). — U Kuni Violić Stjepan pok. Nika sa 257 glasova (44%). — U Orebiću Ivo Šiuk sa 727 glasova (94%), — U Trpnju izabran je Niko Sabiančelo sa 145 glasova. Druga lista g. Frana Glavine dobila je 135 glasova. Grupa Sabiončela dobija 15 vijećnika, a ona Glavine samo 3, Prema tome na teritoriji dubrov. sreza glasalo je ukupno 54% od svih upisanih birača. | Ban Dr. Stanišić o izborima U izjavi koju je dao novinarima, 6. Ban je naglasio da je Zetska ba- novina bila u posljednjoj grupi ba- novina u kojima su izvršeni općin- ski izbori, i da je sa izvršenim izbo- rima u Zetskoj, Vardarskoj i Drav- skoj banovini dovršen jedan važan posao. Sada je — rekao je g. Ban — konačno ukinuto ono = šare- nilo raznih zakona po kojima su bi- la birana ili postavljana općinska časništva i vođen život naših opći- na, Sada su širom cijele zemlje, op- ćine, te osnovne jedinice naše na- rodne i državne uprave izabrane na jednoj istoj zakonskoj osnovi, i one će ubuduće obavljati svoje poslove u cijeloj državi podjednako i na os- novu jednog žakona, kori je vodio računa o narodnim potrebama i že- ljama i o pravilnom razvitku općina. Zatim je g. Ban istakao, da su op- ćinski izbori provedeni u cijeloj ba- novini mirno, osim što su se u dvije- tri općine desile manje pojave, koje su bile posljedica živosti 1 velikog interesovanja za ove izbore. To opet najbolje svjedoči, kazao je f. Ban, da je narod pravilno shvatio značaj ovih izbora i da je svako htio da po svome najboljem nahođenju i ubje- đenju doprinese da izabrani časnici tribuna