POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

ač

POJEDINI BROJ 2. DINARA

BROJ 225

DUBROVNIK, 23 OKTOBRA 1933

GODINA V

Četvrta obljetnica puljske tragedije

* VI. Gortan

Prošle su pune četiri godine od
mučeničke smrti Vladimira  Gorta-
na; četiri godine od kada je na stra-
tištu u Puli utrnuo život omladinca
od čijeg je pogleda strepila savjest
uzurpatora...

. Već četiri godine trunu u tamni-
cama jedne satrapije — koja se stal-
no razmeće frazama o »obnovi svi-
jeta i čovječnosti za sve« — četiri
njegova druga: Živko Gortan, Viktor
Baćac, Dušan i Vjekoslav Ladavac.
Specijalni tribunal, organizovan za
obranu fašističke diktature, osudio
je četiri mlada života na 30 godina
tamnice: Krivi su... Krivi su, jer su
živi i jer su htjeli da živu kao odani

sinovi rođene grude, da ostanu svo-
ji na svome.U predanosti svom život“
nom idealu oni su ostali čvrsti sve
do zadnjega časa kad je trebalo da
se sa njihovom žrtvom ispuni još je-
dna krvava stranica u historiji naj-
težih patnja i iskušenja kojima je
kroz vjekove bila izložena naša ra-
sa u borbi za samoodržanje.

Sa stojičkim mirom i dostojan-
stvom, pet istarskih »fantića« pošlo
je na Kalvariju uzimajući na sebe
najteži dio onog velikog i teškog
krsta, koji danas na svojim leđima
nosi 600.000 zarobljenih Hrvata i
Slovenaca.

Gortan i njegovi drugovi, djeca su
one velike porodice kojoj je pripa-
dao i slavni biskup Dobrila. Sam
Živko Gortan pranećak je biskupov,
pa nije nikakvo čudo, da je kult dra-
gih mučenika u Istri i u cijeloj Jugo-
slaviji postao tako velik, snažan i
neizbrisiv u dušama milijona koji
danas prkose bjesu germanske i ro-
manske »superiornosti« i pohote.
Zaista luda su očekivanja uzurpato-
ra ako vjeruju, da će sa nekoliko
metaka u leđa i kroz tamničke ćeli-
je oslabiti krik i revoltu naše krvi
jer — krv nije voda.., A kroz krvi
žrtve mi smo uvjek čuvali svijest i
u svijesti ono što nas je činilo otpo:-
nim: uvjerenje da nas nemože nesta-
ti i da nam je Providnost namjenila
da budemo srž i spona koja će čvr-
sto vezati sve djelove velike Slo-
venske porodice,

Pred sjenom Vlad, Gortana, i pred

svim mučenicima koji čame po faši-
stičkim tamnicama, skinimo kapu |
zavjetujmo se, da njihov primjer ne«
će ostati ćsamljen i da njihova žrtva
neće biti nikada zaboravljena.

Majke, očevi, braćo i nastavnici,
u kojima još živu uspemene na bor-
benu omladinu onamo od 'g. 1912,
učinite svoju dužnost i u dušama va-
še djece, obnovite nekadašnji kult
otpora i vjere u našu snagu i svetu
misiju Slavenstva protiv koje se da-
nas dižu stare i nove satrapije u kri-
lu Evrope, one profane Evrope —
maćuhe malih i eksploatisanih naro-
da »drugoga reda«.

Prigodom četvrte obljetnice Gor-
tanove smrti »superiornom« fašizmu
uputili su istarski emigranti preko
svoga organa »Istra« ovu otvorenu
poruku:

»Najvidljiviji darovi šta ih je Sla-
venima podarila fašistička lialija u
Istri, Trstu i Goričkoj iesu hici koji
su već tolike smrtno pogodili i godi-
ne tamnice, koje zajedno čine vije-
kove i milenije. Traži li fašistička
Italija zahvalnost našega čovjeka za
sve to? Ostaje samo duboka mržnja
koja se nakuplja u jednom  neobič-
nom i prividnom mrtvom staaju. Ita-
lija žanje u našim krajevima ono što
je sijala: sijala je nasilje i nepravdu
a žanje mržnju i otpor. Od vremena
do vremena dižu se protesti sada ja-
či sada slabiji. Jedan od onih koji
nam je najjasnije posvjedočio otpor-
nu snagu našega naroda bio je be-
ramski dogođaj«.

Slovensko svećenstvo i nekršćanski -
nadbiskup - nasilnik Sirotti

Mi smo u broju 224 našega lista u
potpunosti objavili riječi Sv. Uca
Pape upućene jednom hodočašću iz
neše zemlje, i podvukli da v tim
ječima vidimo prvu kategoričku  iz-
javu Sv. Oca koja ima da demantuje
sve tvrdnje, da je Vatikan aeraspo-
lažen prema našoj zemlji, Rekli smo
tada da nas lijepe riječi ne mogu za-
dovoljiti i da čekamo na djela. Da-
nas hoćemo da budemo jasniji jer je
samo kroz jasnoću moguće stvoriti
uslove za jedan iskren i solidan od -
nos kakav mi želimo kao katolici i
Hrvati i kao članovi velike jugoslo-

“venske nacijonalne zajednice koja

se nikad nije odrekla niti će se ika-
da odreći bilo čega što prestavlja
njezin vrhovni ideal i čast nacije. —
Tako n. pr. nama nemože biti indi-
ferentno što se sa izvjesnim plano-
vima hoće da postig$ne među našim
sunarodnjacima pod Italijom. Mi ni
uz najbolju volju ne možemo da od-
vejimo odgovornost Vatikana od
onoga što radi fašistički agent nad-
biskup Sirotti. Mi smo znatiželjni
znati što je Vatikan odgovorio na
očajni apel kojega je 70 slovenskih
svećenika još u septembru uputilo
Sv. Oću moleći Ga za pomoć i za-
štitu od pritiska koje čini na njihovu
svećeničku i  nacijonalnu savjest
nadbiskup Sirotti.

Da nam se ne bi reklo da iz nekih

+ Nadbiskup Sedej, žrtva Sirotti-a

antiklerikalnih pobuda  izmišljamo
incidente, citirati ćemo istaknuti or-
ćan slovenačkih katolika ljubljanski
»Slovenec«. Pod naslovom »Nečuve-
no nasilje«. »Ponedeljski Slovenec«
(Štev 38.) piše:

Gorica 17. sept. 1933. Uovravitelj
goričke nadbiskupije Širotti provodi
najači i bezobzirni pritisak na naše
svećenstvo. Prijeti im sa vlasti faši-
stičkih prefekta i sa talijanskim na-
čelnicima, postavljenim u  sloven-
skim općinama, lokalnim vlastima,
oblasnim organizacijama i tajništvi-
ma fašističke stranke, Da bi izvršio
još teži pritisak i onemogućio svaki

rad svećenstva na materinskom je-
ziku među slovenskim vjernicima
pozvao je nedavno u Goricu 70 slo-
venskih svećenika. Predhodno je
pozvao na taj sastanak u Gori-u vi-
demskog (udinskog) nadbiskupa No-
gara, koji ima pod sobom mletačke
Slovence. Kad su se sastali pozvani
slovenski svećenici,
Sirotti je zahtjevao od njih u na-
zočnosti  videmskog nadbiskupa,
da se odreknu svake pouke i rada
među svojim vjernicima u sloven-
skom jeziku i da to svi skupno
obećaju sa prisegom pred aadbis-
kupom,
Svjesno slovensko svećenstvo odlu-
čno se je oduprlo pritisku Sirottia i
odmah otklonilo svako obećanje i
prisegu, koja bi bila u suprotnosti
s kanoničkim pravom. Svi slovenski

“ svećenici sastavili su  spomenicu 1

poslali će Sv. O.u Pap: U toj spo-
menici oni nabrajsju patnje sloven-
skih vjernika radi pritiska, koji se
vrši nad svećenstvom i teške poslje-
dice, koje će radi toga nastati među
slovenskim vjernicima u Julijskoj
Krajini. Istodobno mole Ni. Svetost,
da konačno uredi pitanje goričke
nadbiskupske stolice, te

da ih oslobodi nekršćanskoga na-

silnika, koji sada s njom upravlja.

Ovaj istup nadbiskupskog upravi

(Nastavak na str. 2.)

ZRAKA >: PILE

Pobjeda Jueosl. Nacij. Stranke

u općinskim izborima

U nedjelju 15 0. mj, završen: su u
našoj banovini općinski izboru Jug.
iNacijcnal. Stranka 'znijela je jednu
značajnu pobjedu, koja nas utvrđu-
je u uvjerenju da su narodne mase
shvatile potrebu koncentracije sna-
ga i važnost nastojanja najveće ju-
go-lovenske stranke da se izvede
djelo obnove, unutrašnjeg mira i sre-
đenja.

Rezultati

Prema rezultatima općinskih izbo-
ra koji su obavljeni u nedjelu 15/0,
mj. izabrani su načelnicima: u Cav-
tatu g. Niko Korda, koji je dobio
542 glasa. Lista Bošković Jaka do-
bila je 361 glas. Prema tome grupa
$. Korde imati će u vijeću 24 člana,
a grupa g. Poškovića 12 članove,
Procentualno glasalo je u cavtatskoj
općini nešto više od 35%,

U Orašcu izabran je g. Zloiilo
Gjuro p. Luke sa 464 glas» (43%). —
U Lopudu izabran je Ipšić Vlaho sa
69 glasova (72%). — U Šipanu Stije-
pović Ivo Ivov sa 162 glasa (68%).
— U Babinupolju (Mljet) Ivan Gju-
rović pok. Petra sa 375 “glasova
(69%). — U Slanomu Kristo Milić
sa 98 glasova (33%). — U Stonu

: Pavlović Antun sa 723 glasa 150%).

— U Janjini Rabaza Kristo sa 475
glasova (73%). — U Kuni Violić
Stjepan pok. Nika sa 257 glasova
(44%). — U Orebiću Ivo Šiuk sa 727
glasova (94%), — U Trpnju izabran
je Niko Sabiančelo sa 145 glasova.
Druga lista g. Frana Glavine dobila
je 135 glasova. Grupa  Sabiončela
dobija 15 vijećnika, a ona Glavine
samo 3,

Prema tome na teritoriji  dubrov.
sreza glasalo je ukupno 54% od svih
upisanih birača. |

Ban Dr. Stanišić o
izborima

U izjavi koju je dao novinarima,
6. Ban je naglasio da je Zetska ba-
novina bila u posljednjoj grupi ba-
novina u kojima su izvršeni općin-
ski izbori, i da je sa izvršenim izbo-
rima u Zetskoj, Vardarskoj i Drav-
skoj banovini dovršen jedan važan
posao. Sada je — rekao je g. Ban —
konačno ukinuto ono = šare-
nilo raznih zakona po kojima su bi-
la birana ili postavljana općinska
časništva i vođen život naših opći-
na, Sada su širom cijele zemlje, op-
ćine, te osnovne jedinice naše na-
rodne i državne uprave izabrane na
jednoj istoj zakonskoj osnovi, i one
će ubuduće obavljati svoje poslove
u cijeloj državi podjednako i na os-
novu jednog žakona, kori je vodio
računa o narodnim potrebama i že-
ljama i o pravilnom razvitku općina.

Zatim je g. Ban istakao, da su op-
ćinski izbori provedeni u cijeloj ba-
novini mirno, osim što su se u dvije-
tri općine desile manje pojave, koje
su bile posljedica živosti 1 velikog
interesovanja za ove izbore. To opet
najbolje svjedoči, kazao je f. Ban,
da je narod pravilno shvatio značaj
ovih izbora i da je svako htio da po
svome najboljem nahođenju i ubje-
đenju doprinese da izabrani časnici

tribuna