cd SI bo | kra POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU dubrov ac a li POJEDINI BROJ 2.— DINARA una BROJ 226 mo DUBROVNIK, 31 OKTOBRA 1933 GODINA V ČEHOSLOVAČKI NARODNI BLAGDAN Petnaest godina demokratske politike u Čehoslovačkoj VE Manah Prilikom proslave petnasstogodiš- njice Čehoslovačke Republike _ isti- čemo, da je to bila pobjeda demo- kracije, koja je omogućila ćsnivanje Čehoslovačke, Bila je to demokrati- ja koja je živom sadržinom napunila osnovni ustavni i pravni poredak re- publike. Naročiti socijalni i politički sastav čehoslovačkog naroda, doveo je do toga, da su se stranke raznih i su- protnih programa morale udruživati u radnu zajednicu. Tako je koalicio- na politika postala jedina moguća fcrma vladanja čehoslovaške demo- kratije. Polovinom novembra 1918 godine obrazovana je prva čehoslovačka nacionalna vlada na šelu s dr. Kra- maržom, a u kojoj su bile zastupane Jučer je u čitavoj Turskoj na veli- čanstven način, dostojan jednos snažnog reformatorskog djela, pro- slavljena desetgodišnjica proglaše- nja Republike; jubilej revolucije koju je izveo i učvrstio veliki turski refor- mator Mustafa Kemal. “ Energični komandant, pred kojim je u izvjesnom času zadrhtao i sve- moćni: sultan, započeo je pred deset godina odlučnu bitku koja je poka- žala snagu volje, ali i duboku svijest odgovornosti. Ko barem nešto zna o odlikama starog državnog života turske impe- rije i konservativizmu turskog čovje- ka, taj će biti samo . donekle kadar da ocjeni pravu veličinu izvedenog djela. U samo jednoj gesti velikog Gazia to se održava na fascinantan način: likvidacija kalifata koji nije prestavljao samo Tursku nego 1 mu- slimane čitavog svijeta; pa skidanje sa minareta onih zlatnih ispisa 12 Ku- rana i njihovo zamienjivanje sa napi- sima koji pozivliu Turke da kupuju samo tursku robu. Reforma za retoimom stvarala je Novu Tursku. Niezin preobražaj na sigarnim linijama republikanskog dr- žavnog života, danus je činjenica 83 kojom računa čitavi svijet, a .Zem ja sve čehoslovačke stranke. Taj široki kabinet narodne koncentracije je bio dakako izraz jedinstvene narodne volje, koja prvih dan? općeg odušev- ljenja i radosti zbog postignute slo- bode nije imala nikakvih smetnja. Kada je međutim počeo redovan rad, potpuno prirodno je došlo do razdo- ra između stranaka sa suprotnim in- teresima, zahtjevima i težnjama. Ka- da su općinski izbori 15 juna 1919 godine (prvi izbori održani u repu- blici) pokazali znatno pomjeranie u brojnom stanju stranaka pristupljeno je rekonstrukciji vlade. Izbori su po- kazali znatno jačanje socijalizma — socijalizam je poslje rata svuda bio u pobjedonosnom pohodu. I tako je no- vi kabinet, obrazovan 8 jula 1919 go- dine, vodio socijalni demokrata fu sar. Pod tom vladom primljeni su najvažniji ustavni i administrativni zakoni. Ali pri tom vladina većina nije ignorisala opoziciju, koja je u znatnoj mjeri unosila svoje žeiie i gledišta, Donošenjem ustavnog zako- ra u februaru 1920 godin2 zadatak čehoslovačke revolucionarne narod- ne skupštine smatran je svršenim i tako su krajem aprila 1920 godine raspisani prvi izbori za čenoslovački parlamenat i senat. U novom parlamentu prvi su se put pojavili prestavnici nacionalnih manjina, ali najveća manjina — nje- mačka — još dugo vrijeme je vodila politiku opozicione negacije. Parfa- menat je 27 maja 1920 g.ponovo iza- brao Masaryka za preisjednika re- publike. Ministar preisjednik Tusar je rekonstruisao svoj kabinet, ali ni- je mogao dugo da se oslanja ra _ cr- veno-zelenu koaliciju. Socijal-demo- kratska stranka je pod uticajem ko- munista proživljavala tešku krizu i polovinom septembra 1920 godine je u Čehoslovačkoj naimenovana nepo- litička činovnička vlada na čelu s Josefom Černim. U parlamentu su tu se postepeno izvlači iz posljedica te- škog sevrskog ugovora o miru. x s u Revolucija ie energično rastrgla sve što je sputavaio slobodu 1 razvi- \ vladu pomagale sve češke slranke i većina socijalnih demokrata, pa je ona ostala sve dok se prilike nijesu potpuno smirile i dne 26 septembra 1921 je imenovana nova poluparla- mentarna vlada na čelu s ministrom inostranih djela dr. Benešom, u ko- joj je bilo i nekoliko nepolitičkih stručnjaka. Pod Benešovom vladom Čehoslo- vačka je Republika sretno prebrodi- la ozbiljne međunarodne komplika- cije. Kada je krajem oktobra 1921 $odine bivši car Karlo poslije neus- pjelog pokušaja u martu iste godine ponovo pokušao da se vrati na mad- žarski prijesto, Benešova vlada je objavila mobilizaciju, koja je istovre- meno sprovedena i u Jugoslaviji. Tom pritisku s međunarodnom inter- vencijom su Madžari morali popusti- ti i 6 novembra primili su zakon, ko- \jim se Karla za uvjek lišava prijesto- lja i ukida pragmatičnu sankiciju.Taj ivelik uspjeh čehoslovačke spoljne “politike je propraćen isto tako veli- *kim unutrašnjim uspjehom: uspjela «mobilizacija je bila dokaz unutrašnje snage i znatne konsolidacije mlade republike, Dne 7 oktobra 1922 godine ie ob- razovana cijelonarodna = koaliciona vlslla na čelu s ministrom pretsjed- nikom A, Švehlom, vođom agrarne stranke. Ta era je bila _ era novog uređenja unutrašnjih prilika u drža- vi i osiguranja finansijske i ekonom- ske stabilnosti Čehoslovačke. Ali unutrašnji politički život je stalno nastavljao svoj razvitak, periodično je u odnosima između stranaka do- lazilo do teškoća, koje su najzad do- vele dotle, da je 1925 godine u Če- hoslovačkoj izbila kriza vlade. Par- lamenat je bio raspušten. Na novim izborima 15 novembra 1925 godine postalo je očigledno po- mjeranje od socijalista na desno pre- (Nastavak na str. 2.) JUBILEJ TURSKE REVOLUCIJE tak turskog naroda: kelifat je ukinut. vjera je rastavljena od države, zave- dene su svjetovne škole; žene su do- bile ista politička i građanska prava koja je imalo muško stanovništvo VS ISTRE kaJ 0 "se saa; Tao 7 Novi život turskih žena: grupa članica jednog turskog plivačkog \lub Oni i - sin Josipa drvodjelca...!? Pred izbore za Radničku Komoru ,Naro- dna Svijest“ obilno se angažuje za li:tu plavih. To je svakako dobro i najbolje objašnjenje za radnike, uz ono svijetlo ime Ženka Donadini. Za izbor liste Donadinid stavljena su u pokret i najprepredenija stedstva naših klerikalaca. Sin Josipa Drvodjelca... O njemu gvvori uvodnik .N. 5.“, uz proglas Nije pošteđen ni - plavih, koji uz kršćanste parole zaboravljaju i glavne zapovjedi: .,Ne uzmi isprazno ime Božje . . .* Konačno za radnike danas ne posloji o- vakav problem, Za njih nije važno je li On bio sin drvodjelca ili tesara. Njih interesuje čija su djeca razni Donadini i njima slični koji s radom nijesu nikad imali ništa zajedni- čkog ... Jer dok Josip drvodjelac kao i Krist nije imao ništa, oni su u Crkve nagomilali zlato, izgradili iječni i moćni Vatikan, vile i odmarališta. Pastiri se još uvjek voze u auto- mobilima, uživaju bogata latifundija i osnivaju banke a drugovi Josipa drvodjelca gladuju . .. Don X ————————————- ——————z_——=2 Turske i to zavađanjem švajcarskvg građanskog zakonika, Ukinute su sve »kapitulacije«, koje su trgovački i industrijski život Turske dale u ru- ke stranaca, zavedena je latinica _ i gregorijanski kalendar. Turska je od azijske monarhije u najkraćem vre- menu postala republika, evropskog tipa. Turski je narod pokazav, da uprkos svoje vjekovne egzistencije nije izgubio vitalnu snagu i sposob- nost za nov razvitak cvjetanje. Osnivane su turske škole a zava- đanjem latinice olakšano je širenje pismenosti. Razvio se je športski ži- vot, i njega danas gaje različiti slo- jevi stanovništva. Razvio se je i 0- $roman socijalni rad, naročito među ženama na selu, koje su još nedavno bile u haremu. Revolucija je oslobodila Tursku tutorstva i eksploatacije sa strane evropskih država i načinila je od nje nacionalnu državu. A to je međutim zahtjevalo od Turaka ogroman napor na svim linijama društvenog i držav- nog života. U toj prvoj deceniji veliku je ulo- gu igrala državna moć, na čijem čelu je stajao energični i odlučni Gazi Mu- stafa Kemal. Pred vladom su stajali ogromni skoro nesavladivi zadaci. Trebalo je na novim temeljima orga: niznali čitavu administraciju zemije, spec a!no finansijsku upravu, s 2ru- ge strane opet morala se ispoljavati neprekidna inicijativa i podstreka- vati, štaviše i primoravati stanovni- štvo na rad u novo organiziranim društvima i raznim javnim institu- cijama, Nasljedstvo otomanske imperije na administrativnom sudskom i finan- sijskom: polju je bilo u tako rdavom stanju, da je nova revolucionarna vlada morala početi iz početka. Sa- da postoji u Turskoj nova admini- stracija, koja odgovara potrebama mlade turske republike, a na prvom je mjestu potpuna nezavisnost sudi- ja. Stari budžet sultanske imperije je patio od hroničnog deficita. Republi- kanska vlada je finansije dovela u red i udarila čvrste temelje daljem ekonomskom napreiku zemlje. Prva desetgodišnjica egzistencije Turske Republike pokazuje velik us- pjeh kako na socijalno-kulturnom polju, tako i na poličko-admini- strativnom i finansijskom. To je me- đutim samo početak ogromnog rada, sa kojim rukovode novi ljudi pieneri novog duha čift je tvorac veliki Mu- stata Kemal, , Neka žive Gazi! Neka žive Turskt nared.