masa zreo gaf BEN rum m. A POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU ači POJEDINI BROJ 2.— DINARA —— EI "ROJ 227 DUBROVNIK, 6 NOVEMBRA 1933 GODINA v sašisa. < e mnom roon na : maas __—_— anom o —a —— . , Demokratija elika pionerka dobra bags i fašizam Vjerna uzvišen'm dužnostima simum Svoje potpore, kakvu može mojke i vladarke, PV. Vel. čine stvo Kraljice Merija ne prepušta ni jiduu zgodu da pokože svoju najvišu pežuju i pruži svoju po- meć $vima našim humanim i socijalnim pregnućima, koja su danas postala potrebnjja više ne go ikada prije. Jedno takovo djelo, koje pre- stavlja nojv'š» potrebe života i - odgoja srednjoškolskog podmlad- ka, iest svakako novo pre dignuto sklonište za srednjoško!c» u dru- goj jugosloi enskoj riestolnici, u našem bijelom Zagrebu; u gradu koji danas sig.rno koraca na li- nijama moderiiog evropskog cen- tra i koji je sa svvjom kulturnom: i socjalnom aktivnosti postao elitni prestavnik nacije i svih njenih savremenih pregnuća i nastojanja. Kraljica Marija, žena visoke kulture i dubokog shvatanja za sve dužnosti prema cjelini i dobru ljudske zajedn'ce, zna da cijeni napore Zogrebu. Zato Ona opetovano manifestuje svoju izrazitu ljubav i poštovanje za Hrvatsku Metropolu. A Zagreb, njegovo građanstvo kao i njegovo seljaštvo, uzima ove radosne prigode d: pokaž: svu srdačnost svojih osjećaja za Kraljicu i za čitav Kraljevski Dom. U tom govoru koji ide od srca k srcu, odrazuje se nešto više i značajnije nego je obično poštova- nje Vladarke. Nije to samo ljubav za majku Onih u koje nacija postavlja svoje velike nade; ljubav za drugu prvog narodnog Kralja -Ujedinitelja. Hr- vatska Metropola primila je sa najdubljim osjećajem i poštovanjem Veliku pionerku dobra, koja se Stara, da društvenoj obnovi i spašavanju žrtava jednog teškcg perioda svjetske krize - dade mek- dati samo jedna plemenita duša SAMO MAJKA. Sinovski prijem koji je građan- stvo i seljaštvo Zagreba priredilo Kraljici Mariji prigodom posvete srednjoškolskog skloništa, pres- tavljo ubjedljivi dokaz, da je Ona - Majka slabih i napuštenih - prišla najbliže srcu najširih narod- nih slojeva, da ih je osvojila svo- jom čedncšću i plemenitošću. Zogrebačka štampa to jedno- dušno priznaje a jedan od vodećih hrvatskih dnevnika , Jutarnji List“ piše među ostalim i ovo: » Porod ca je primarna stanica ljudskog života i napredka. Gdje je ona zdrava - bolja budućnost zajednice osigurana je. Uzvišena Kraljevska Obitelj pruža cijelom našem _ dino trgovina, i burze stoje izvan narodu svijetli primjer uzorne porodice. Nj. Veličan- njega. Nekad se ubija.o na drumovi- stvo Kraljica Marija, pak jednako je plemenita majka ne samo svojoj djeci - nadi uzvišene Kra- ljevske Kuće - nego i cijelom narodu. Djelo čovje- koljublja pomoći malenim, dovelo je našu Vladaricu u Zagreb - i kuda skrene njezino toplo materinsko oko puno nježnosti i shvatanja - niče dobro za sve one koji su potrebni. Svijetli primjer dobrotvor nosti Nj. Vel. Kraljice potresao je srca Zogr:bčana i u ushitu, kojim oni danas pozdraviše i pozdravljaju i kličemo jeli Zagreb. Veliku Mojku, čuo se je i drhtaj ganuća, drhtoj suza radosnica. Srca su prozborila Velikom Srcu“. Oduševljenju Zagreba priključuje se čitava zem- lja. [mi sa Jadrana pozdravljamo Veliku Kraljicu Musolini je stvorio fašizam u glav- Neka živi Kraljica Marija ! Neka živi i cvati Hrvatska Metropola naš bi- Naša turistička industrija i strani kapital U poslijednje vrijeme čuju se raz- ne verzije o pretstojećvj reorganiza- ciji u našoj turističkoj industriji i propagandi uopće, Ivrdi se među ostalim, da to pitanje pokreću i ne- ki strani kapitaliste koji bi htjeli na- ći načina za ulaganje svojih bespo- slenih kapitala. U ovoj diskusiji spo- minje se i članak kojega je švajcar- ski publicista i veliki prijatelj noše- ga grada g. Herbert Taub, napisao za naš list pod naslovom »Da zem- ljom proteče bogatstvo zlata. .« »Jugoslovenska Pošta« (Saraje- vo) kaže da švajcarski kapi- talisti stvaraju već kombinacije o ulaganju svoga kapitala u našoj turističkoj industriji. Tako u vezi sa zaključnim sporazumom sa porteri- ma naših obligacija po kome će stranci naplaćivati za period od tri godine dospjele kupone 10 posto u stranoj moneti, a ostatak u dinarima s tim da tako nastala potraživanja angažuju u jugoslavensku privredu, ugledni švajcarski list »Neue Ziri- cher Zeitung« donosi zanimljiv čla- nak, U članku se porterima obvez- nica naših zajmova između ostaloga savjetuje, da svoja dinarska potraži- vanja, nastala naplatom u dinarima kupona naših zajmova * angažuju u jugoslovensku hotelsku industriju koja se sve više razvija. Kao najkonkretnije za sadanji raz- voj našeg turizma jest najnovili spo- razum o našim spoljnim zajmovima. Nedavno je između prestavnika naše države i stranih portera naših ob- veznica zaključen ugovor o troge- dišnjem odgođenju službe naših zaj: nova. Po odredbam: :oga spuruzu- ma stranci mogu naplatu kupona za 90 posto vršiti u dinarima i iste upo- trijebiti u zemlji. U vezi s time mini- star finansija odredio je i ovo: »Ako podnosilac želi upotrijebiti jedan dio ili cio iznos naplaćenih kupona za podmirenje svojih ličnih troškova turizma u Jugoslaviji za podmirenje sličnih troškova od strane lica koja putuju sa njim, on će o tome izvije- stiti ovlašćenu banku kod koje mu je otvoren specijalan račun. Po svom dolasku u Jugoslaviju podnosilac ku- pona moći će naplatiti bez ikakovih drugih formalnosti, bilo kod ovlašće- ne banke, bilo po njegovom specijal- nom zahtjevu kod ma kog drugog korespodenta ovlaštene banke, su- mu od 4000 dinara nedeljno za sva- ko lice, s tim da ima podnijeti svoj pasoš kao i lica koja ga prate«. Ovo je svakako jedna od najvećih mjera koja je dosada kod nas učinjena, za poboljšanje turizma stranaca. Naša turistička industrija ima da predvidi novi polet dolaska bogit:h stranaca. Dubrovačka rivljera E Jučer je u Bondinu Teatru 6. M. Vidović iz Sarajeva održao preda- vanje o gornjoj temi. G. Vidović prikazao nam je dva fronta, koji iz osnova mijenjaju do- sadašnji poredak u svijetu. To su: demokracija i fasizam. Uspjeh jedne ideje, nije još dokaz nježine stvarne vrijednosti. U demokraciji su s jed- ne strane široke mase neprosvijeće- nog naroda, a s druge inteligencija, koja je doživjela hipertrofiju inte- lekta. Demokracija se je rodila iz razvoja nauke i tehnike, a ne iz sr- ca, duše i ideala, Ne pita se za kva- litet čovjeka. Demokracija ne trpi velike ljude, U njoj zakon vrijedi za nevoljnika, a ne za bogate i za to nema jednakosti. Brak nije ništa drugo nego lov na bogatu divljač. Jedini vladar demokratskog sistema je novac. Sve stcii pod zakonom, je- ma, a sada u bankovnim direkcija- tra Razlika je u transtermaciji for- me, a ne suštine. (U porlamentarnim veo . se frontovi, koji ouništuju narodne snage a državu slabe. Sloboda je u demokraciji — laž, Rat je protivan prirodnom zako- nu, jer znači uništenje najboljih; za to je rat protiv selekcije (odabira- nja). Poslije rata su ostali slabi lju- di, među kojima u većini vlada bez- idejnost. Iz istih uslova rodio se je lašizam, koji nije dao ništa novo, nom za obranu samog seba od njego- vih dojučerašnjih pristaša — sovija- lista, Musolini je samo iskoristio sve elemente fašizma, koji nije specija- litet talijanski. Fašizam hoće da do- kine borbu klasa; zato su stvorene : fašist. korporacije. Kapital : rad mo- raju da služe zajednički interesima faši tičke države. Mržnja na druge rase pokretna je sila fašizma, s toga je etička strana njegova vrlo slaba. Osim toga fašizam se opire na sred- nji stalež, koji se lako mijenja. S to- ga fašizam nije duga vijeka. Ljudsko se društvo može izbaviti saniG putem moralne relorme. “ku se hoće dobiti drukčiji svijet, treba početi od čovjeka. Etićka kultura u narodu je za 99% mriva, Njoj treba dati život, organizovati u narodu sve pozitivne snage i poći u sveti boj Se proti svega, št Novi socija Ericha Kastne »Fabian« SOCIJALNI ROMAN »ZABAVNE BIBLIOTEKE. Erich Kistner je jedno od 'najzvu- čniiih imena mode:n» — njemačke književnosti, On je pjesnik i pripo- vjedač, za kojega rekla kritika: »Otkako je on izdao prvu knjigu svojih pjesama — opet se čitaju pje- sme«, on u njima obrađuje gradnju, koja se tiče svakog pojedinog čo- vjeka. Pun je dubokog čuvstva i sa- učešća sa svakim patnikom. Takav je i u svom najpoznatijem romanu »Fabianu«, u kojemu prikazuje sav očaj današnjega vremena, iz kojega je teško naći izlaz. Poput kakvog filmskog režisera donosi on najraz-