POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU dubrovač pr “ra qr aemk, : I o+ 1933. | /h 4. / iju POJEDINI BROJ 2.— DINARA BROJ 228 DUBROVNIK, 14 NOVEMBRA 1933 GODINA V an XIII Novembra Poslije mučnih iskušenja kroz koje je prošlo srpsko pleme, po- bjednički lijet Belih Orlova zaus- tavio se je pred 15 godina na kapijama grada Su. Vlaha. Tri- naest novembra na večer, pred Crkvom našega Parca, stale su prve čete Srpske Vojske pod ko- mandom kapetana Milana Vlada- novog Đorđevića i skrušeno se pomolile hiljadugodišnjem čuvaru duorovačke Slobode, koji je toga . časa lebdio nad starim gradom dijeleći radost dubrovčana na ulazu u novo doba ostvarenih snova Slovinske Dubrave. Mlado i staro, muško i žensko, one je večeri u nezapamćenom oduševljenju zagrlilo vojsku ku- manovskih, prilepskih, bitoljskih i skadarskih tradicija, nosioce heroizma koji je zadivio čitav svijet. Svi smo tada u srcima preživjeli grandioznu apoteozu Slobode, u kojoj se je orila pjes- ma jedne slave i jedne sreće od Vardara do Jadrana, od Subotice do Bitolja. Zato danas nema ni. jednog misaonog i čestitog čov- jeka u ovoj zemlji, koji neće požaliti za prošlim danima spon- tane ljubavi i oduševljenja i koji neće priznati da je grubo parti- zanstvo onih koji se nikad i ni- zašto nisu žrtvovali - uzdrmalo osjećaje i umanjilo oduševljenja koja su nas nosila u novi život. Na sreću, jedina i najveća naša nada i dragocjenost - naša narodna vojska - ostala je nedir- nuta. Danas prigodom obljetnice ulaza Srpske Vojske u Grad Sv. Vlaha, mi i na ovom mjestu o- dajemo zasluženu čast i priznanje NARODNO Loki živim i mrtvim BELIM ORLOVIMA, braći našoj koji su nas istinski i nesebično voljeli i kru svoju dali za naše Oslobođenje i Ujedinjenje. Onima, koji su pali na polja- nama časti i onima koji će iza nas doći da završe djelo jugoslo- venskog Risorgimenta, zakunimo se, da ćemo “hrabro i izdržljivo poći naprijed u obrani ideala koji su u velikom ratu bili cilj nepo- bjedive armade BELIH ORLOVA SPOMENICU I-OG POKRAJIN. SKOG SLETA SOKOLA KRA- LJEVINE JUGOSLAVIJE U LJUBLJANI, bogato ilustriranu — slike u pr- = vorazrednom bakrotisku — izdaje »Ljubljanski Sokol« zaedno sa svo- jim godišnjim izvještajem prvih dana mjeseca januara 1934. Cijena spome- nici Din, 18.— Naručbe prima »Lju- bljanski Sokol« u Ljubljani, (Narod- ni dom). S narudžbom, uz koju treba navesti tačan naslov naručitelja tre- ba istodobno doznačiti i odgovaraju- ći iznos, i to najkasnije do 5 decem- bra o. 6. Docnije narudžbe neće biti moguće uzeti u obzir. — Zdravo! Uprava »Ljubljanskog Sokola«, “bom ostavljale najdublje Obnovljena Poljska 15 godina slobode i progresa Danas ujedinjena i obnovljena Poljska slavi petnaestu obljetnicu proglašenja svoje nezavisnosti. Polj- ski narod, kao malo koji slavenski narod, ima da se* zašto — ponosi Jer je njegova sloboda rođena u ča- su kada su se rušile tri moćne <are- vine, zidovi velike tamnice u kojoj je robovao voljom velikih i moćnih zavojevača. Poljska je uskrsla na razvaiinama jedne nepravde, koja je kroz vjeko- ve vapila za osvetom. Trebalo je da se na njezinom tlu odigraju najsud- bonosniji dogođaji i da preko nje pređu armade smrti koje su za so- Iragove ratnih strahota. Samo tako bilo je moguće iskupiti slobodu toliko dragocjenu i veliku kao što je sloboda bratske Poljske Republike. U tim velikim i presudnim časovi- ma sama je Providnost dala velike duhove poljskom narodu. Narodni vođ i obnavljač Poljske, veliki mar- šal Pilsudski, sa čitavim redom svo- jih saradnika, uspio je da u teškim časovima probudi volju i snagu zem- lje, da je organizuje, da joj osigura granice i nužni mir za plodan život mlade Republike. Danas čitavi svijet stoji pred gi- gantskim rezultatima jedne desetine godina rada i stvaranja u zemlji ko- ja je uspjela da sa vlastitim snagama uzme istaknuto mjesto u Evropi i postane sila prvoga reda. Po osjećaju i po sličnosti svog naj- većeg ideala mi smo na Jadranu naj- bliži Poljacima. Oni su na Baltiku uspostavili poljsko more maleno ali značajno i odlučno u životu svakog naroda koji zna cijeniti potrebe na- rodnog života, I mi smo u velikom ratu ostvarili naš vjekovni ideal i obnovili svoju vlast na Jadranu. Gdyn je danas veliko i moćno uporište nove Poljske sa grandioz- nim primjerima slavenskog duha i konstruktivnosti. Ne same Gdyn ne- go i čitavi niz dokaza jako$ progre- sa i čvrste otpornosti pokazuje da zaista postoji ona opasnost za njema čke zavojevačke apetite o kojima je čuvar carskog prestolja maršal Hin- denburg govorio u poznatom memo- randumu od 5-og jula 1918. To su činjenice koje danas izaziv- lju zavist germanskog i romanskog fašističkog moloha. Zatn je Poliska danas u velikoj slavenskoj fronti mira, jedan od najjačih garanta ne- ospornih slavenskih tečevina u Ev- ropi. Jugoslavenski narod sa najtopli- jim osjećajima i najboljim željama prati proslavu dana proglašenja ne- zavisnost obnovljene Poljske, Jugosiovensko primorje u očima inostranstva Dubrovnik, rival Venecije - kaže g. Ksavije Žan Čitavi niz pisama i pravi emporij člana- ka objavljenih u raznim dnevnim listovi- ma i revijama Evrope i Amerike, prigo- dom velikih međunarodnih kongresa odr- žanih u našem gradu, najbolje nam poka- zuje koliko su snažne impresije koje stra- ni svijet nosi iz naše zemlje zahvaljujući njezinim prirodnim i historijskim predno- stima, a ne manje i gostoprimstvu našega naroda, Revija »Novi Dubrovrik« objavila je samo jedan dio pisama primljenih od učesnika kongresa Pen-klubova. U jednom . zasebnom svesku uredaištvo »Novog Du- brovnika« namjerava objaviti sva ostala pisma i članke objavljene u stranoj štampi, poslije kongresa Pen-Kiubova i Advokat- ske Međunarodne Unije. Nekoliko istaknutih imena iz redova advokat, unije, javilo se beogradskim dru- govima sa opširnim pismima Tako, g. De Brov, advokat iz Ha- ga, piše slijedeće: BOKO-KOTORSKA RIVIJERA Smatram za dužnost da naglasim veliko zadovoljstvo, koje osjećamo svi, što smo učestvovali na Kongre- su u Dubrovniku. To je zadovoljstvo još povećano izvanrednim ljepota- ma vaše zemlje, koje su ostavile vrlo jak utisak na sve nas, Srdačna gostoljubivost, koja nas je opkolja- vala za cijelo vrijeme Kongresa, na- laže mi za dužnost da u ime svih kongresista, kao bivši pretsjednik, najsrdačnije zahvalim našim jugo- slovenskim kolegama a vama da ka- žemo da smo iz vaše lijepe domovi- ne, sa vašeg Primorja, koje nema takmaca i naročito sa osjećaja dru- garstva i srdačnosti ponijeli neizgla- dive utiske.« Belgijski delegat iz Lieža, advo- kat i profesor Universiteta g. Ksa- vije Žan, piše slijedeće: Svi kongresisti bez ijednog izuzet- EKE Hotel ;Boka“ Hercegnovi potama naše zemlie.« _—_——— štodvadesetprva godišnjicu lijegoševog rođenju Danas, 14 novembra, na stodvadđe- set i prvi rođendan velikog iugoslo- venskog genija Petra [I. Petrovića- Njegoša, na inicijativa Odbora za podizanje spomenika Njegošu u Beogradu, pod Visokim pokrovitelj- stvom Nj. V. Kralja sa blagosl>vom Nj. S. Patrijarha srpskog g. Varna- ve, održaće se u svim školama ši- rom cijele Jugoslavije svečana pro- slava. Ova proslava u školama i cr- kvama nadahnuta je pijetetom i za- hvalnošću prema najvećem pjesniku našega naroda. Jugoslovenska nacija pokazati će i ovoga puta da umije da cijeni ispo- linske napore svojih sinova koji su proveli cio svoj život u velikoj borbi za narodno dobro i da zna da _do- stojno ovjekovječi' ne samo u svome duhu već i vidnim spomenikom lik ovog velikog pjesnika, mislioca, vla- dara — duhovnog i svjetovnog — i vojnika idealnog borca za nacional- ne ideale. —a Jovan Skerlić o Njegošu J ovan Skerlić Njegoš je umro mlad kada mu nije bilo ni četrdeset godina, u naponu snage i zre- losti svoga talenta, onda kada je počeo da stvara savršena djela. No i po ovome šio je uradio, naročito po »Gorskom vijencu« on je zauzeo jedno od prvih mjesta u srpskoj ka očarani su ne samo simpatičnim i srdačnim prijemom u Jugoslaviji, već i nezaboravljivim ljepotama va- še zemlje. Ja sam već ranije poznao jugoslovensku gostoljubivost, ali mi je kongres u Dubrovniku potvrdio izvanredno mišljenje koje imam o vašoj zemlji i o ljudima u njoj«. G. Ksavije Žan piše u listu »La Mez« koji izlazi u Brislu. »Dubrovnik, gdje je to? To je sta- ri i ponositi grad, kći antičkoga epi- daurusa, koja je uvjek bila rivalka Venecije i koja se nalazi na plavom Jadranskome Moru u kome ona ku- pa svoje zidine u plavoj svjetlosti vode i neba. Zaista je vrijedilo preći toliki put, toliko je ljepota ove zemlje velika, kao što je veliko i toplo gostoljublje jugoslovensko«. G. Gabriel Arno iz Eksa u Pro- vansi, kao i svaki južnjak, piše: da još vibrira od oduševljenja za čuda od ljepote, koia se sreću na sve strane u našoj zemlji i od srdačnosti tako otvorene i tako iskrene sa ko- jom su bili primljeni u našoj zemlji. Ne treba zaboraviti da su Nica, Manton, Kan, postojbine ovoga čo- vjeka, koji je ovako oduševljen lje- s mz. a