» 4 mm mr > re i sg POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU gena: POJEDINI BROJ 2.— DINARA tiibuna BROJ 229 DUBROVNIK, 21 NOVEMBRA 1933 ————— ži GODINA V ŠVAJCARSKA ŠTAMPA O NAMA Konstruktivni savez na Balkanu i uloga naše zemlje na jugoistoku Evrope Ovogodišnja konferencija — Male Antante, čijem su zasijedanju prisus- tvovali i jugoslovenski i rumunjski Kralj, izazvala je živo interesovanje u evropskoj javnosti, koja je osjetila da se države Male Antante nisu htjele samo zadovoljiti običnim izja- vama solidarnosti, već su prešle na put stvaranja opće ba- Ze za Svoju spoljnu 1 privrednu politiku. Na taj način ovaj savez nije samo defanzivan savez triju država, koje žele da održe status quo, već je to i konstruktivni savez, Konstruktivan, jer — Čehoslovačka: Rumunija i Jugoslavija žele da sara- đuju sa susjednim državama u cilju otglanjanja opće privredne krize na bazi međusobnih sporazuma. U evropskoj javnosti praćen je sa naročitim interesovanjem put, koji je Kralj Aleksandar preduzeo iz Sinaje za Bugarsku, Tursku i Grčku. . Prožet duhom međunarodne soli- darnosti i poštovanja ugovora o mi- ru, Kralj Aleksandar imao je veliki zadatak da balkanskim narodima, kako se to moglo vuljeti iz Njegovog mudrog držanja punoga takta, ob/avi da je došlo vrijeme kada Za uvjek moraju prestati dana- šnje metode, koje su ugrožavale mir na Balkanu, Putovanje Kralja Aleksandra jasno je pokazalo da je Mala Antanta kao međunarodni organizam jaća nego ikada dosada i da nema sumnje u to da će ona mnogo doprinijeti konač- nom konsolidovanju odnosa na Bal- kanu. Na taj se način Mala Antanta svojom vitalnom snagom ističe kao faktor mira, koga treba respektova- ti nesamo u dunavskom basenu, $dje ona iskreno želi da stupi u tje- snu saradnju sa susjedima radi sa- vlađivanja privredne krize, već i na Balkanu, Usljed toga put Kralja Aleksan- dra u Bugarsku pretstavlja važan datum. Njegov sastanak sa bugar- skim kraljem Borisom pozdravio je i bugarski i jugoslovenski narod sa oduševljenjem, Sastanak kraljeva u Evksino- $radu treba smatrati kao inau- gurisanje jedne politike spora- zuma između Jugoslavije i Bu- garske. Oduševljen doček Kralja Aleksan- dra u Bugarskoj znak je da je u bu- garskom narodu pustilo duboki ko- rjen uvjerenje da se simpatije sila prema Bugarskoj mogu učvrstiti sa- mo ako Bugarska živi u miru sa svojim : susjedima. Kralj Aleksandar je, prilikom sa- stanka sa turskim šefom države Mu- stafa Kemal-pašom, i u Carigradu pozdravljen od strane turskog naro- da kao preteča trajnog mira na Balkanu, A_i put Grčku, Kralja Aleksandra u gdje se je sastao sa grčkim Emerik Madžarski časopis = »Iparegćsć€gesiigy«, Pešta, u svom posljednjem broju objavljuje članak Emerika Keleti, u kome opisuje iz- među ostalog i ljepote dalmatinskih ljeto- vališta, ističući naročito putničke brodove. »Grad Dubrovnik je ne samo po svojoj prirodnoj ljeroii već i po svojim istorijskim relikvijama jedan od najbogatijih gradova Dalmacije, Dubrovnik leži u cvjetnom vrtu najbujnije južne vegetacije. Na dalmatinskoj obali nižu se ljetovali- šta sve ljepša od ljepših, među kojima treba naročito spomenuti Korčulu i Hvar kao naj- ljenča Felovališta Dalmacije i prvoklasna klimatska mjesta za zimu. Brodski saobra- ćaj na dalmatinskoj obali obavlja domaće brodsko preduzeće čiji brodovi pretstavlja- ju remek djela moderne brodogradnje. Oni su snabdjeveni sjajnim salonima, jednostav- nim i luksuznim kabinama, restoranima i prostorijama za razonodu, Dubrovnik 1 naše Treba putovati u Dalmaciju za sieći u svakom pogledu samo prijatne utiske i vra- titi se tjelesno i duševno osvježen, * * * o* PUTOVANJA PAROBRODA »KRALJICE MARIJE« U GO. DINI 1934 Upravo su izišli iz tiska novi i ukusni prospekti s programom pu- državnicima potsjetio je na zajedni- čke borbe dvaju naroda i na prija- teljske odnose koji dugo postoje iz- među Jugoslavije i Grčke. »Soloturner Zeitun$«. »Nažalost, neposredno po zavr- šetku svjetskoga rata, bilo je teško preduzeti ma kakvu inicijativu koja bi dovela do definilivnog izmirenja i zbliženja balkanskih naroda. Us- ljed toga Jugoslavija je morala radi- ti na tome da se što bolje utvrdi iz- nutra i spolja, i to baš u interesu mira na cijelom Balkanu. Neprijate- lji balkanske nezavisnosti dobro su ocijenili situaciju kad su zaključili da slaba Jugoslavija presjavlja slab Balkan, a jaka Jugoslavija jaki Bal- kan. U međunarodnom pogledu ne- sumnjivo je da na Jugoistoku Evrope Jugoslavija igra prvu ulogu. Svi pokušaji protiv nje razbili su se o njenu životnu snagu, Konsolido- vanje Jugoslavije osnažilo je sve centripetalne faktore Balkana i zna- tno oslabilo još preosiale centfrifu- galne struje. Oni, kojima nije išao u račun sporazum između balkanskih država, pokušavali su na sve načine da osujete ostvaranje balkanskog, zbliženja. Tešku atmos'era, koja je i pored toga sve do na:skorijeg vre- mena pritiskivala Balkan, uspio je da c'akša jugoslovenski Kralj Alek sandar. Svojim putovanjima u Buka- rešt, Varnu, Carigrad i na Krf. Inicijativa Kralja Aleksandra može prije svega da se smatra kao novo i sigurno jemstvo za mir na Balkanu, Opća balkanska svijest i osjećanje balkanske solidarnosti probudeni su putovanjem jugoslovenskog Kralja. »Baseler Nachrichten«. saa a oi rasa > KA tovanja s. s. »Kraljice Marije« za f. 1934. Predviđeno je 7 putovanja za internacionalnu i domaću publiku i nekoliko putovanja s posebnim klu- bovima i grupama, Od prvih puto- vanja zanimat će našu publiku u pr- vom redu ono u aprilu, koje vodi u Španiju do Cadiza na Atlantskom Oceanu s ticanjem Gibraltara i Tan- gera, a na povratku Alžira i Tunisa. Keleti o našoj obali “>. Drugo proljetno putovanje u maju obuhvaća najvažnije luke Orijenta i vodi u Palestinu prilikom Levantin- skog velesajma u Tel-Avivu. Za ovo putovanje pokazuje se već sada go- lem interes ne samo među turistič- kom publikom već i kod poslovnog svijeta. Ostala putovanja vode u lu- ke istočnog, srednjeg i zapadnog Sredozemnog mora, tako da je predviđeno za svačiji ukus. Cijene za sva putovanja su vrlo umjerene. Detaljne informacije i prospekti mogu se dobiti kod Jugoslovenskog Lloyda a. d. Gundulićeva ul. 3-Iil. Tel. 32-51. * *o* BRODOVI DR. COSULICH PRI- STAJAT ĆE U GRUŽU Veliki prekooceanski brodovi dru- štva Cosulich pristajat će od 1. De- cembra 0. g. samo u Dubrovniku. Gruška luka daleko je podesnija za pristajanje transatlantika, a osim to- ga turistički svijet preferira južnu Dalmaciju i redoviti mu je cilj Du- brovnik danas u inostranstvu poznat kao jugoslovenski turistički centar. Svetosavski Hram na Visu NA DAN OSVEĆENJA — PRAVOSLAV- NE CRKVE U VISU Sred olu,nog mora, na žalima Visa, Sav nam sjaš u suncu, svetosavski hrame, Znakom vere koga pako ne zbrisa, Ko kula istine nad ponorom tame. Žuljevila ruka težaka te sazda I čistog srca snaga nadahnuća, Da Hristovim slovom ti mu zboriš vazda Na klisuri gordoj večnih mu pregnuća; Slovom našeg spasa, utehe i slave, Vekovečnim slovom života i smrti, Slovom Metodija, Ćirila i Save, Kog nikakav neće neprijatelj strti! Stoleća su našeg iskušenja prošla, Mać zavojevača, i zamke varke; U naš Dom je svetlost s naših zvezda došla, I čistim nam plamom plamte duše žarke. Ti si, na ostrvu svome dalekome, Vrh grobnica plavih, spomenik slobode: Oltar zahvalnosti Bogu velikome U čast mučenika što nas oslobode, O naš hrame beli na azurnoj hridi, Zadužbino sveta jadranskih ribara, Tu, na mrtvoj straži, svak neka te vidi, I s mora, i s gora, s nizina i bara!,., Svetionik duše na rtu nade: Futckaz bespućem što vodi do neba; Tvrdava koju nam složna braća zgrade Na granici gde vrag od iskoni vreba, I dok zloća na te pogano se ceri, I kraj svih zavera i omraza grube, Praštanja ti pesmom odjekuju dveri, A ljubavlju bratskom blista tvoje kube. I tako, u veke, na žalima Visa, Ti ćeš da sjaš nama, svetosavski hrame, Znakom vere koga pako ne zbrisa, Ko kula Istine nad ponorom tame. ANTUN FARĆIĆ ——=———=—————————————————== Tino Patijera u Miinchenu Miinchenski listovi bilježe nove značajne uspjehe našega zemljaka Tina Patijere, koje je polučio ovih dana na tamošnjoj operi, Tako »Miinchener Neuste Nachrichten« piše među ostalim i ovo: najpoznatijih tenora Tino Patijera pjevao je na našoj operi sa velikim uspjehom, Patijeru znamo vrlo do- bro, a da bi bila potrebna neka na- ročita analiza njegovog glasa. Bez da pretjeramo možemo reći da je Patiera sa jakosti svoga ienora i vje- štinom kadar da izvede što hoće. Osim toga Patieri treba priznati ne- običan izraz strastvenosti i živahno- sti osobito u njegovim visokim sta- vovima. Najpoznatiji paradni koma- di istaknutog tenora sačiujavali su prvi dio programa, U drugom dijelu čuli smo Nutile-a, Iosti, i Leonca- valla kao i krasnu tango pjesmu »Julia«. Oduševljenje publike raslo je od komada do komada u sve ja- čem zanosu praćeno frenetičnim aplauzom.« ———— PUTNIK Filijala DUBROVNIK (Pile) prodaje uz originalne cijene sve že- ljezničke, parobrodske, vazduhoplovne, automobilske i autobusne karte za našu državu i inostranstvo. Priređuje izlete automobilima, motornim čamcima u bližu i daljnju okolicu. — Rezervira spavaća mjesta u vagonima i sobe u hotelima. 32 BESPLATNO OBAVJEŠTENJA Jedan od! fa