»
4

mm mr > re
i

sg

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU

gena:

POJEDINI BROJ 2.— DINARA

tiibuna

BROJ 229

DUBROVNIK, 21 NOVEMBRA 1933

————— ži

GODINA V

ŠVAJCARSKA ŠTAMPA O NAMA

Konstruktivni savez na Balkanu

i uloga naše zemlje na jugoistoku Evrope

Ovogodišnja konferencija — Male
Antante, čijem su zasijedanju prisus-
tvovali i jugoslovenski i rumunjski
Kralj, izazvala je živo interesovanje
u evropskoj javnosti, koja je osjetila
da se države Male Antante nisu
htjele samo zadovoljiti običnim izja-
vama solidarnosti, već su

prešle na put stvaranja opće ba-

Ze za Svoju spoljnu 1 privrednu

politiku.
Na taj način ovaj savez nije samo
defanzivan savez triju država, koje
žele da održe status quo, već je to i
konstruktivni savez,

Konstruktivan, jer — Čehoslovačka:
Rumunija i Jugoslavija žele da sara-
đuju sa susjednim državama u cilju
otglanjanja opće privredne krize na
bazi međusobnih sporazuma.

U evropskoj javnosti praćen je sa

naročitim interesovanjem put, koji je
Kralj Aleksandar preduzeo iz Sinaje
za Bugarsku, Tursku i Grčku.
. Prožet duhom međunarodne  soli-
darnosti i poštovanja ugovora o mi-
ru, Kralj Aleksandar imao je veliki
zadatak da balkanskim narodima,
kako se to moglo vuljeti iz Njegovog
mudrog držanja punoga takta, ob/avi
da je došlo vrijeme kada

Za uvjek moraju prestati dana-

šnje metode, koje su ugrožavale

mir na Balkanu,
Putovanje Kralja Aleksandra jasno
je pokazalo da je Mala Antanta kao
međunarodni organizam jaća nego
ikada dosada i da nema sumnje u to
da će ona mnogo doprinijeti konač-
nom konsolidovanju odnosa na Bal-
kanu. Na taj se način Mala Antanta
svojom vitalnom snagom ističe kao
faktor mira, koga treba respektova-
ti nesamo u dunavskom basenu,
$dje ona iskreno želi da stupi u tje-
snu saradnju sa susjedima radi sa-

vlađivanja privredne krize, već i na
Balkanu,

Usljed toga put Kralja  Aleksan-
dra u Bugarsku pretstavlja važan
datum. Njegov sastanak sa  bugar-
skim kraljem Borisom pozdravio je
i bugarski i jugoslovenski narod sa
oduševljenjem,

Sastanak kraljeva u Evksino-

$radu treba smatrati kao inau-

gurisanje jedne politike spora-

zuma između Jugoslavije i Bu-

garske.

Oduševljen doček Kralja Aleksan-
dra u Bugarskoj znak je da je u bu-
garskom narodu pustilo duboki ko-
rjen uvjerenje da se simpatije sila
prema Bugarskoj mogu učvrstiti sa-
mo ako Bugarska živi u miru sa
svojim : susjedima.

Kralj Aleksandar je, prilikom sa-
stanka sa turskim šefom države Mu-
stafa  Kemal-pašom, i u Carigradu
pozdravljen od strane turskog naro-
da kao preteča trajnog mira na
Balkanu,

A_i put
Grčku,

Kralja Aleksandra u

gdje se je sastao sa grčkim

Emerik

Madžarski časopis = »Iparegćsć€gesiigy«,
Pešta, u svom posljednjem broju objavljuje
članak Emerika Keleti, u kome opisuje iz-
među ostalog i ljepote dalmatinskih ljeto-
vališta, ističući naročito
putničke brodove.

»Grad Dubrovnik je ne samo po svojoj
prirodnoj ljeroii već i po svojim istorijskim
relikvijama jedan od najbogatijih gradova
Dalmacije, Dubrovnik leži u cvjetnom vrtu
najbujnije južne vegetacije.

Na dalmatinskoj obali nižu se ljetovali-
šta sve ljepša od ljepših, među kojima treba
naročito spomenuti Korčulu i Hvar kao naj-
ljenča Felovališta Dalmacije i prvoklasna
klimatska mjesta za zimu. Brodski saobra-
ćaj na dalmatinskoj obali obavlja domaće
brodsko preduzeće čiji brodovi pretstavlja-
ju remek djela moderne brodogradnje. Oni
su snabdjeveni sjajnim salonima, jednostav-
nim i luksuznim kabinama, restoranima i
prostorijama za razonodu,

Dubrovnik 1 naše

Treba putovati u Dalmaciju za sieći u
svakom pogledu samo prijatne utiske i vra-
titi se tjelesno i duševno osvježen,

*

* * o*

PUTOVANJA PAROBRODA
»KRALJICE MARIJE« U GO.
DINI 1934
Upravo su izišli iz tiska novi i

ukusni prospekti s programom  pu-

državnicima potsjetio je na zajedni-
čke borbe dvaju naroda i na prija-
teljske odnose koji dugo postoje iz-
među Jugoslavije i Grčke.
»Soloturner Zeitun$«.

»Nažalost, neposredno po zavr-
šetku svjetskoga rata, bilo je teško
preduzeti ma kakvu inicijativu koja
bi dovela do definilivnog izmirenja
i zbliženja balkanskih naroda.  Us-
ljed toga Jugoslavija je morala radi-
ti na tome da se što bolje utvrdi iz-
nutra i spolja, i to baš u interesu
mira na cijelom Balkanu. Neprijate-
lji balkanske nezavisnosti dobro su
ocijenili situaciju kad su zaključili
da slaba Jugoslavija presjavlja slab
Balkan, a jaka Jugoslavija jaki Bal-
kan.

U međunarodnom pogledu ne-
sumnjivo je da na Jugoistoku
Evrope Jugoslavija igra prvu

ulogu.

Svi pokušaji protiv nje razbili su se
o njenu životnu snagu, Konsolido-
vanje Jugoslavije osnažilo je sve
centripetalne faktore Balkana i zna-
tno oslabilo još preosiale  centfrifu-
galne struje. Oni, kojima nije išao u
račun sporazum između balkanskih
država, pokušavali su na sve načine
da osujete  ostvaranje balkanskog,
zbliženja. Tešku atmos'era, koja je
i pored toga sve do na:skorijeg vre-
mena pritiskivala Balkan, uspio je
da c'akša jugoslovenski Kralj Alek
sandar. Svojim putovanjima u Buka-
rešt, Varnu, Carigrad i na Krf.

Inicijativa Kralja Aleksandra
može prije svega da se smatra
kao novo i sigurno jemstvo za

mir na Balkanu,
Opća balkanska svijest i osjećanje
balkanske solidarnosti probudeni su
putovanjem jugoslovenskog Kralja.
»Baseler Nachrichten«.

saa a oi rasa > KA

tovanja s. s. »Kraljice Marije« za f.
1934. Predviđeno je 7 putovanja za
internacionalnu i domaću publiku i

nekoliko putovanja s posebnim klu-
bovima i grupama, Od prvih puto-
vanja zanimat će našu publiku u pr-
vom redu ono u aprilu, koje vodi u
Španiju do Cadiza na Atlantskom
Oceanu s ticanjem Gibraltara i Tan-
gera, a na povratku Alžira i Tunisa.

Keleti o našoj obali

“>.

Drugo proljetno putovanje u maju
obuhvaća najvažnije luke Orijenta i
vodi u Palestinu prilikom Levantin-
skog velesajma u Tel-Avivu. Za ovo
putovanje pokazuje se već sada go-
lem interes ne samo među turistič-
kom publikom već i kod poslovnog
svijeta. Ostala putovanja vode u lu-
ke istočnog, srednjeg i zapadnog
Sredozemnog mora, tako da je
predviđeno za svačiji ukus.

Cijene za sva putovanja su vrlo
umjerene.
Detaljne informacije i prospekti

mogu se dobiti kod Jugoslovenskog
Lloyda a. d. Gundulićeva ul. 3-Iil.
Tel. 32-51.

* *o*

BRODOVI DR. COSULICH PRI-
STAJAT ĆE U GRUŽU

Veliki prekooceanski brodovi dru-
štva Cosulich pristajat će od 1. De-
cembra 0. g. samo u Dubrovniku.
Gruška luka daleko je podesnija za
pristajanje transatlantika, a osim to-
ga turistički svijet preferira južnu
Dalmaciju i redoviti mu je cilj Du-
brovnik danas u inostranstvu poznat
kao jugoslovenski turistički centar.

Svetosavski Hram
na Visu

NA DAN OSVEĆENJA — PRAVOSLAV-
NE CRKVE U VISU

Sred olu,nog mora, na žalima Visa,
Sav nam sjaš u suncu, svetosavski hrame,
Znakom vere koga pako ne zbrisa,
Ko kula istine nad ponorom tame.

Žuljevila ruka težaka te sazda
I čistog srca snaga nadahnuća,
Da Hristovim slovom ti mu zboriš vazda
Na klisuri gordoj večnih mu pregnuća;
Slovom našeg spasa, utehe i slave,
Vekovečnim slovom života i smrti,
Slovom Metodija, Ćirila i Save,
Kog nikakav neće neprijatelj strti!
Stoleća su našeg iskušenja prošla,
Mać zavojevača, i zamke varke;
U naš Dom je svetlost s naših zvezda
došla,
I čistim nam plamom plamte duše žarke.
Ti si, na ostrvu svome dalekome,
Vrh grobnica plavih, spomenik slobode:
Oltar zahvalnosti Bogu velikome
U čast mučenika što nas oslobode,

O naš hrame beli na azurnoj hridi,
Zadužbino sveta jadranskih ribara,
Tu, na mrtvoj straži, svak neka te vidi,
I s mora, i s gora, s nizina i bara!,.,
Svetionik duše na rtu nade:
Futckaz bespućem što vodi do neba;
Tvrdava koju nam složna braća zgrade
Na granici gde vrag od iskoni vreba,
I dok zloća na te pogano se ceri,
I kraj svih zavera i omraza grube,
Praštanja ti pesmom odjekuju dveri,
A ljubavlju bratskom blista tvoje kube.
I tako, u veke, na žalima Visa,
Ti ćeš da sjaš nama, svetosavski hrame,
Znakom vere koga pako ne zbrisa,
Ko kula Istine nad ponorom tame.
ANTUN FARĆIĆ

——=———=—————————————————==

Tino Patijera u Miinchenu

Miinchenski listovi bilježe nove
značajne uspjehe našega zemljaka
Tina Patijere, koje je polučio ovih
dana na tamošnjoj operi, Tako
»Miinchener  Neuste  Nachrichten«
piše među ostalim i ovo:
najpoznatijih tenora Tino  Patijera
pjevao je na našoj operi sa velikim
uspjehom, Patijeru znamo vrlo  do-
bro, a da bi bila potrebna neka na-
ročita analiza njegovog glasa. Bez
da pretjeramo možemo reći da je
Patiera sa jakosti svoga ienora i vje-
štinom kadar da izvede što hoće.
Osim toga Patieri treba priznati ne-
običan izraz strastvenosti i živahno-
sti osobito u njegovim visokim  sta-
vovima. Najpoznatiji paradni koma-
di istaknutog tenora sačiujavali su
prvi dio programa, U drugom dijelu
čuli smo Nutile-a,  Iosti, i Leonca-
valla kao i krasnu tango pjesmu
»Julia«. Oduševljenje publike raslo
je od komada do komada u sve ja-
čem zanosu praćeno  frenetičnim
aplauzom.«

————

PUTNIK

Filijala DUBROVNIK (Pile)

prodaje uz originalne cijene sve že-
ljezničke, parobrodske, vazduhoplovne,
automobilske i autobusne karte za našu
državu i inostranstvo. Priređuje izlete
automobilima, motornim čamcima u
bližu i daljnju okolicu. — Rezervira
spavaća mjesta u vagonima i sobe
u hotelima. 32

BESPLATNO OBAVJEŠTENJA

Jedan od!

fa