POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU ————o—me m lik ik ska oni. - sad per to POJEDINI BROJ 2.— DINARA BROJ 231 DUBROVNIK, 4 DECEMBRA 1933 s = GODINA V Proslava dana Ujedinjenja - manifestacija naše vjere u zdravu budućnost Jugoslavije, mir i zbliženje nacija P.RMSLAVA petnaeste obljetnice pro- oslobođenja i ujedinjenja obavljena je u znaku snažne manifestacije za sporazum i mir među narodima. - Pored zna- š čajnih i prijateljskih iz- i java koje su ovom pri- godom dali mnogi drža- vnici i političari, naro- čito su toplo pisali o našoj zemlji i o našoj ncrodnoj dinastiji skoro svi francuski pa čehoslov. rumunski, poljski i grčki listovi. Nj. V, Kralj Aleksandar blagoizvolio je dati d-ru Hubertu Ripki, uredniku »Lidovih Novina« ovu izjavu; »Poslije petnaest godina napornog rada na organizovanju države i nacionalnog jedinsiva možemo s punim pouzdanjem gledati na zdravu budućnost Jugoslavije, njen dalji napredak i razvoj. Moji napori do sada kao i u buduće bili su i biće upravljeni na to da se jugoslovenskom narodu obezbijede trajno svi potrebni uslovi za kulturno i privredno napredovanje, za stvarane bla- fostanja, na koje cn poslije tako velikih žrlava i teške borbe, ima puno pravo. Ne mogu prepustiti da ne naglasim u ovom trenuiku. kao i ranije u danima teških borbi, da su Naše misli upravijene ka Čehoslovačkoj, sa kojom smo u prošlosti zajednički patili i sa kojom smo nerazdvojeno vezani životnim interesima i brat- skom solidarnošću. : U toj zajednici osjećanja i stvarnosti leži najbolja zaloga napredne budućnosti Čehoslovačke i Jugoslavije«. glašenja našeg narodnog »Prvi decembar je jedan od najvažnijih datuma istorije Evrope u XX vijeku. Ujedinjujući u jednu državu Srbe, Hrva- te i Slovence, Princ Regent Aleksandar, danas uzvišeni i po- štovanja dostojni Suveren Kraljevine Jugoslavije, ispunio je aspiracije jedne nacije koja je uvjek imala vjeru u svou bu- dućnost, Tradicije irancusko-jugoslovenskog prijateljstva isto su to- liko stare koliko je i nacionalna svijest dva naroda ostala ne- taknuta kroz epopeju i nedaće. Duboka ljubav ka narodnoj grudi, ljubav prema slobodi, hrabrost, junaštvo iznad svih iskušenja za odbranu otadžbine pretstavljaju osjećanja koja se nalaze urezana u dubini srca kako jugoslovenskog tako i irancuskog seljaka. Aristid Brijand je to dobro razumio kad je stvarao Solunski iront, gdje su se vojnici naše dvije zemlje borili rame uz rame, gdje su nezavi- snost i Francuske i Jugoslavije bile u pitanju. Na ratištima Makedonije, Francuska i Jugoslavija obnovile su i proširile silne tradicije, naučile da se vole i poštuju ov- tvarile uzajamne veze zajednički prolivenom krvlju koja ve- zuje braću. Od dana oslobođenja svojih teritorija, i Francuska i Jugo- slavija hrabro su popravile ratne ruševine. One se danas bore sa istom željom za mir u svijetu i sporazum među narodina. Francuska prati sa najvećom simpatijom stvaralačku aktiv- nost jugoslovenskog naroda koju vodi pronicljivost Kralja Aleksandra i nježna ljupkost Kraljice Marije«, POL BONKUR Franc. ministar spolj. poslova 1. — decembra desn državnog praznika Jugoslavije za nas je toliko velik i svet kao i naš 28. oktobar. Zajedno su nam kopali grob i zajedno smo vaskrsli u novi život. Čvrsto stoji jugoslovenska noga na Triglavu, Jadranu i Dunavu. Neka na- preduje ideja ujedinjenja južnih Slovena, ideja velike slobod- ne Jugoslavije, FRANT. STANJEK presjednik čehoslov. parlamenta Telefonske vijesti ,Dubrov. Tribune“ Demarš Male Antante u Londonu LONDON, 4. decembra. Prestavnici dr- žava Male Antante učinili su zajednički demarš, da budu iniormisani o toku prego- vora sa Njemačkom. Oni su se odlučno iz- jasnili protiv kampanje za reviziju koja se širi u Engleskoj. Propaganda bivšeg ma- G. Mussoliniju smeta čl, 19 pakta Društva Naroda ŽENEVA, 4 decembra, »Žurnal de že- nev« piše o namjerama Musolinija da pri- godom sastanka sa Litvinovim, stavi predlog o stvaranju šireg saveza naroda i uže$ vi- jeća. U ovaj poslednji ušli bi Engleska, Francuska, Njemačka i Italija, eventualno i Sovjet. Rusija. G, Musoliniju jasno je, da no:više smeta šl. 19, Društva Naroda, koji reviziju dupu- šta samo u slučaju jednoglasnosii, Pri tome £. Musolini nema u vidu toliko svoje aspi- ——————————————————đ<<\. Seniorsko prvenstvo u god. 1934. Ovlašteni smo ispraviti pogrešne vijesti po kojima je IH redovna glavna skupština Jugosiov. Pliv. Sa- veza zaključila da se seniorsko pr- venstvo, ujedno i kvalifikacija pli- vača i plivačica za međunarodne utakmice održi 28 i 29 jula 1934. u džarskog ministra presjednika Betlehena daje povoda sumnji da postoji izvjesna so- lidarnost između njega i nekih članova en- gleskog parlamenta koji su se izjasnili za reviziju trianonskog mirov. ugovora, nacije na Dalmaciju koliko namjere za re- organizacijom Podunavlja na štelu slaven- skih država. Međutim takva revizija u ko- liko bi imala da zahvati i granice u Tirolu ne bi mogla da osigura saglasnost Italije i Njemačke. > G. Musolini pozvao je Litvinova da bi se sporazumio u stvari njećova projekta sa širim savezom i užin vijećem u kojemu bi Sovjetska Rusija imala da uzme mjesto uz Englesku, Francusku, Njemačku i Italiju. Splitu. Naprotiv je zaključeno da za prvenstvene utakmice u govoru do- lazi u obzir na prvom mjestu Ljub- ljana, U koliko Ljubliana iz b:lo ko- jih razloga ne prihvati određeni ter- min naknadno će se doniieti defini- ivna odluka o mjestu održanja se- niorskog prvenstva. PROSLAVA DANA UJEDINJENJA U DUBROVNIKU Petnaerta obljetnica proglašenja našeg na odnog i državnog Oslobo- denja i Ujedinjenja proslavljena je u Dubrovniku u znaku općeg praznika i sa svečanim Crkvenim i javnim oriredbama na kojima su uzela učeš- ća sva naša kulturna _ i nacijonalna udruženja, civilne vlasti i vojska. U toku prije podneva služena su sve- čana blagodarenja u sv'm Crkvama i bogomoljama među ovim prvi put i u provizorn:j džamiji, gdje se je na- šao na molitvi veliki brcj muslimana sa svojim imamom 'ef_ Korkutom i muslimanskom inteligencijom. Pred samo podne izvrše1 je svečani defile vojske i mornar'ze. Sokolsko društvo priredilo je u subotu naročitu akade- miju = posvećenu = ovom = danu. Općina = dubrovačka izdala je proglas na građanstvo u «ojemu se među ostalim kaže:»Pokoljenja će se sa religioznim poštovanjem spominja- ti veličanstvenog trenutka kada je jedan zdrav narod, fizički duhovno i mcralno snažan ostvario svoj vjekov- ni san. Ideja Strosmajera, Dositeja, Gaja, Prešerna i drugih njihovih uče- nika postala je stvarnost«.