ŠPORT

Osvrt na glavnu skupštinu
Jugoslov. Pliv. Saveza

Za nedavno održanu glavnu
skupštinu  Jugoslov. Pliv. Saveza
može se reći, da je ona za izvjesnu
stranu  prestavljala i  poslijednju
»utakmicu« u sportskoj karijeri. Sa-

svim prirodno, da se je i naš Jug
morao spremiti da bi kako treba

odvojio interese pravog sporta od

tih blaženih karijera i lokalnih sla-

bosti.

Izgleda da se je ipak uvidjelo, da
je pravo na Jugovoj strani i da će
u slučaju borbe biti glaiko tučeni

možda i više od onog maleroznog

broja 7:0. Jedini koji 'e u tome činio
iznimku jest naš stari, ali i nepo-
pravljivi znanac, g. Macanović.

On je činio_ ispale protiv Juga
Sdje god je mogao, želeći valjda da
se na taj način izvuče iz opasne zo-
ne — ispadanja iz Savezne Uprave.
Na sreću, to mu nije uspjelo i od io-
Sa će imati svoje sigurne koristi i si-
Suran procvat naš sveukupni pliva-
čki sport,

Jasno su se ispoljile sve intrige
oko određivanja mjesta za reprezen-
tativne utakmice  Madžarska-Jugo-
slavija, koja je onako nečasno i ka-
tastrofalno svršila za nas, a sve Cči-
tom »zaslugom« g. Macanovića. Ma
da se je sa svojom uspjelom deserta-
cijom spasio od izričite osude  pri-
sutnih delegata, ipak su stvarna ras-
položenja manifestovana u činjenici
da se ime g. Macanovića |

nije našlo ni na jednoj kandidatskoj
listu za novu upravu Saveza.

Tehnički pak izvještaj g. Maca-
novića zaslužio bi naročitu  kvalili-
kaciju jer pokazuje tragove umišlje-
nosti i klubaštvu. U tom izvještaju g.
Macanović govori o svemu i o sva-
čemu ali samo ne o svome — dugo-

godišnjem radu, Ali -- de mortuis
nihil nisi bene. U času kada _ se g.

Macanović za uvjek oprašta od nas
i od našeg plivačkog sporta mi mu
taj dug brišemo tim prije jer su ga i

ostali klubovi nosili među — du-
bioznim, :

Ostali članovi odbora oprostili su
se od nas opširnim izvieštajima ali
nas ipak nisu uvjerili da su radili to-
liko sportski marljivo da bi bili ka-
dri onemogućiti rad g. Macanovića.
Pri blagajničkom izvještaju izbila je
jasno činjenica da je presjednik Sa-

veza darovao Jadranu Din. 1.500.
Zar bi mi smjeli da nešto rečemo

protiv ovog dara? Svakako NE., jer
smo na čistu da je presjednik g. Dr.
Hadži mogao da samo na taj način
spasi neprijatnu situaciju kada su

Madžari pobjegli iz  »prvorazred-
nog« hotela u Splitu — «ako kaže
do sada nedementovani vod madžar-

ske raprezentacije — i preselili u
»Belevue« Uprava Jadrana stavljena
pred gotov čin nije htjela da plati
razliku između cijene »prvorazred-
nog&« i hotela »Belevue«. Delegati
Saveza, u očitoj neprilici i bez sređ-
stava, obratili su se telefonom g. Dr.
Hadži i on je vrlo pohvalno spasio si-
tuaciju sa darom od D. 1500, Lako je
pogoditi sa kakvim je raspoloženjem
popraćen ovaj dar, Najavljene  iz-

mjene pravila izostale su, a u debati

uopće, osjećalo se _je pomanjkanje
zanosa za onaj »dragoc'eni | skupo-
cjeni«  Petrinovićev pehar ma da je
definitivno osvajanje Jug mogao

smetati pravednim protestom protiv

odluke J. P. S. na odigranu  prven-
stvenu utakmicu u Splitu. Jug to ni-
je učinio iz više razloga, a najviše
zbog toga, da se već jednom ukloni
sa puta našeg plivačkog
»dragocjenost« i »skupocjenost«. .,
Nenastupanje Juga na međudr-
žavnoj utakmici sa Madžarima u
Splitu glavna je skupština isprav-
no shvatila i opravdala pa je uki-
nuta i kazna ukora
Dubrov. Pliv. Podsavezu, koju inu je
Savez blagovremeno ali protupravil-
no izrekao.
Priredbe u narednoj godini veoma
su zamašne i to po ovom redu: seni-

orsko prvenstvo, tromaisch Jugosla- |

vija - Madžarska - Italija, prvenstvo
Evrope. u  Magdenburgu, junior-
sko prvenstvo, međudržavna  utak-
mica Jugoslavija Austrija i eventual-
no troboj  Jugoslavija-Čehoslovačka
i Poljska, Od tih priredaba Dubrov-
nik dobija juniorsko prvenstvo i me-
đudržavnu utakmicu sa Austrijom,
Još jedno »priznanje« g. Macanoviću
Na glavnoj skupštini zbora sudija
J. P. S. koja je održana 25 prošloga
mjeseca u Zagrebu g. Macanović,
kao dotadašnji presjednik, nije uop-
će predložen na novoj listi odbora.

Znači da su i sudije pravilno ovjeni-
le »koristan« rad g. Macanovića..,

Što je izazvalo negodovanje bankara ?

Na konferenciji prestavnika nov-
čanih zavoda, koja je držana u Beo-
Sradu 3. o, mj. govorio je i g. Sava
Babić, čiji je govor prema pisanju
beogradskih listova naišao na nego-
dovanje kod učesnika konferencije,
kao i kod
Babić je između ostalog rekao:

Čuli smo ovdje da se kao uzročni-
ci naših nevolja ističu spoljne teške
privredne prilike i ocrtavaju njiho-
ve reperkusije na naše novčane za-
vode. Čuli smo zatim optužbe  pro-
tiv Narodne banke, da nije dorasla
svojoj zadaći, kao i prigovore dr-
žavnim vlastima i naročito poreznim
organima, Čuli smo i jadikovanje na
demagogiju i upoređenje zakonodav-
nog tijela sa Sovjetima, I tako smo

mi bankari izašli ovdje kao neki ne-
vini anđeli s neba.

IK Vi

ćete opet
vidjeti dobro
i osjetiti

NAJVEĆE ZADOVOLJSTVO

ako budete nosili
savršene naočale

N. ai ZEISS
DUBROVNIK PUNKTAL

7 Lj
LI

samog  presjednika. G.-

A međutim to nije sasvim tako.
Sam g. sekretar Udruženja  vojvo-
đanskih banaka _ u svom  referatu

spomenuo je da tih uzroka ima i u
rđavom vođenju banaka a ja ću da
ga dopunim i da kažem da ima nov-
čanih zavoda koji su zapali u teško-
će i usljed lakomislenog,. nesavje-
snog i nezakonitog rada odgovornih
funkcionara. I prije ove opće kri-
ze vidjeli smo da su propale _ mnoge
banke i da je upropašćeno stotine
miliona dinara narodne ušteđevine
a da niko za to nije odgovarao, Ni-
kome za to nije falila ni dlaka s gla-
ve. Spominjem samo Slavensku ban-
ku i Balkansku banku.

Stoga ja predlažem da se Kraljev-
skoj vladi stavi zahtjev da jedna
organizacija po primjeru čeških »re-
vizions i trajhandgenossenschaften«-
a, pregleda sve novčane zavode ko-
ji su zapali u teškoće i ne isplaćuju
uloge svojim ulagačima i da se oni
odgovorni funkcionari, koji su svo-
jim lakomislenim, nekorektnim i ne-
zakonitim radom doprinijeli teško-
ćama novčanog zavoda, uzmu na od-
$ovornost i da odgovaraju materijal-
no za nanesenu štetu a i krivično
ako ima krivičnih radnji, Ulagač tre-
ba da stekne vjeru da je ipak neko
odgovoran za njegovu imovinu i da
se ona ne može nekažnjeno da upro-
pašćuje. Samo na taj način možemo
očekivati da se vrati izgubljeno po-
vjerenje, bez koga se ne može zami-
sliti opstanak. bankarstva.

Z RA KoOA

sporta ta

OTVORENO

JULIO. MEINL

Dubrovnik - Tro Kr. Tomislava (pramu Kr. dvoru)

GUNDULIĆEVA POLJANA 3.

p7

uvoz

ge

KAVE | QAJA

Ki

.

fi)

4

L

Moralna teorisanja koja igno-
.rišu dublje uzroke

Diskusija o ukidanju t, z. regle-
mentarne ili kontrolisane prostiluci-
je, koja je + . našoj Narodnoj Skupšti-
ni oduzela relativno vrlo malo vre-
rena, nije uspjela da nas uvjeri, da
su pronađena ona zlatna vraia_ na
koja bi nas u ovom pitanju imali da
izvedu teoretičari morala i dovedu
do jednog praktičnog i nadasve real-
nog riješenja. A to je ono, na što mi
već dugo, ali i uzaludno čekamo od
onih koji su uzeli iu krupnu dužnest
da tiješe ne samo forme nego i bit-
nosi ovog nužnog socijuinog zla,

Diskusija u skupštini ostali je kod
starih pogrešaka, upravo kod površ-
nosti sa kojom se mimoii»zi činjeni-
ce radi kojih je u Evropi i u svijetu
utvrđen red i mjera tolerirane  pro-
stitucije.Misaoni svijet nije ovo pita-
nja nikada tretirao sa nikakvom fn-
giranom bolećivosti, »čovještvom« i
prenemaganjem  moralista.
kasarnirane i kontrolisane prostitu-
cije, kulturni je svijet već ocjenio sa
gledišta društvene nužde, ne presta-
jući da suzbija prostituciju sa efika-
snijim sredstvima koja počimlju iz
korjena. A u korjenu leži red socijal-
nih nevolja, koje naši moraliste nisu
nikad ni pokušali da riješavaju jer bi
došla u pitanje njihova kesa i preti-
Ima“.

U ostalom ovdje ne može biti ni
govora o pobijanju argumenata. koji
su se čuli u ovoj diskusiji jer ih stvar=
no nije bilo; barem nije bilo takovih
argumenata sa kojim bi se obarala
važnost gledišta sa kojeg su pošli za-
konodavci u stvari kontrolisane pro-
stitucije. A dignuti ovako na prečac
kontrolu koja je osigurana kroz sis-
tem kasarne, znači u najmaniu ruku
jurnut u veću propast i veći nemeral
otvarajući u svu širinu vrata  tainoj
prostituciji i poplavi zarize.

Mi smo imali dovoljno iskustva u
tom pravcu, Samo nekoliko mjeseća
koliko je u našem Sradu ostala  za-
tvorena kasarna u Karmenu, poka-
zalo nam je što znači kontrola u re-
glementiranoj prostituciji. Moraliste
su tada pred brojkama i činjenicama
zinuli i — umukli. Nijesu znali da
nam predlože jedan —- moralni i
stvarni izlaz, S druge strane nema
sumnje da će nam ukidanje kasarni-
rane prostitucije donijeti i povećanje

PILE

Pitanje

abortusa i s njim povezanog zločina,
koji je postao tako čest i -— mode-
ran.

Ne gospodo, ne radi se o proble-
mu sa kojim se Vi prvi put bavite.
Neko je prije Vas temeljitije  ispiti-
vao njegove zdravstvene i opće soci-
jalne reflekse.

Mi Vam zato možemo i danas ope-
tovati jednu konstataciju koju smo
na ovom mjestu učinili ravno pred
godinu dana.

Niko od diskutanata neće da gle-
da ravno u oči istine, i da pita kako
djevojka dolazi na ulicu ;li u kasar-
nu prostitucije? Ako _ se tamo ide
nasilno ili prevarom, onda su tu za-
koni i njihovoj primjeni ne stoji na
putu kasarna prostitucije Ako se
pak tamo ide dobre volje i ako niko
nemože spriječiti slobodan izlaz, on-
da ostaje samo jedno pitanje: zašto
se tamo ide? !/ čemu su glavni mo-
tivi prostituisanja, pa bilo na ulici ili
u kasarni prostitucije?

U bijedi su svi, baš svi, uzroci, 1
izvan nje netreba tražiti neke druge
uzroke jer su oni neznatni i jer_ njih
u velikom broju uklsnjaju ili bi. mo-
gle ukloniti mnoge naše humane i
socijalne institucije, raravno, samo
onda ako nisu paradne ili stvorene
da nekome osiguraju posebne  ko-
risti.

Sva teorisanja i previjanja koji i$-
norišu ovaj glavni momenat, pre-
stavljaju sve drugo, ali samo ne osje-
ćaj čovječnosti i morala. Jedino efi-
kasna ofanziva protiv bijede, koja
će u prvom redu suzbijati neuposle-
nost, i nečovječnu eksploataciju
ljudskih snaga, svesti će prostituciju
na minimum — na ono što neće tre-
bati ili neće biti vrijedno našega sa-
učešća, naše revolte, ni sa moral-
nog, ni sa socijalnog gledišta. Jer
konačno one koje iz koječega budu
tamo ulazile, opet će služiti jednom

nužnom socijalnom zlu, koje u nedo-

glednom vremenu neće biti moguće
eliminirati, jer protiv ukidanja  ka-
sarnirane prostitucije govore krupni
sanitarni obziri, dokumeniovani po-
raznim statistikama. A ti su obziri
— kako smo rekli —- bili mnogo pri-
je nas proučavani ali sa mnogo više
kriterija nego _;> to slučaj u ovoj
promašenoj diskusiji,