ŠPORT Osvrt na glavnu skupštinu Jugoslov. Pliv. Saveza Za nedavno održanu glavnu skupštinu Jugoslov. Pliv. Saveza može se reći, da je ona za izvjesnu stranu prestavljala i poslijednju »utakmicu« u sportskoj karijeri. Sa- svim prirodno, da se je i naš Jug morao spremiti da bi kako treba odvojio interese pravog sporta od tih blaženih karijera i lokalnih sla- bosti. Izgleda da se je ipak uvidjelo, da je pravo na Jugovoj strani i da će u slučaju borbe biti glaiko tučeni možda i više od onog maleroznog broja 7:0. Jedini koji 'e u tome činio iznimku jest naš stari, ali i nepo- pravljivi znanac, g. Macanović. On je činio_ ispale protiv Juga Sdje god je mogao, želeći valjda da se na taj način izvuče iz opasne zo- ne — ispadanja iz Savezne Uprave. Na sreću, to mu nije uspjelo i od io- Sa će imati svoje sigurne koristi i si- Suran procvat naš sveukupni pliva- čki sport, Jasno su se ispoljile sve intrige oko određivanja mjesta za reprezen- tativne utakmice Madžarska-Jugo- slavija, koja je onako nečasno i ka- tastrofalno svršila za nas, a sve Cči- tom »zaslugom« g. Macanovića. Ma da se je sa svojom uspjelom deserta- cijom spasio od izričite osude pri- sutnih delegata, ipak su stvarna ras- položenja manifestovana u činjenici da se ime g. Macanovića | nije našlo ni na jednoj kandidatskoj listu za novu upravu Saveza. Tehnički pak izvještaj g. Maca- novića zaslužio bi naročitu kvalili- kaciju jer pokazuje tragove umišlje- nosti i klubaštvu. U tom izvještaju g. Macanović govori o svemu i o sva- čemu ali samo ne o svome — dugo- godišnjem radu, Ali -- de mortuis nihil nisi bene. U času kada _ se g. Macanović za uvjek oprašta od nas i od našeg plivačkog sporta mi mu taj dug brišemo tim prije jer su ga i ostali klubovi nosili među — du- bioznim, : Ostali članovi odbora oprostili su se od nas opširnim izvieštajima ali nas ipak nisu uvjerili da su radili to- liko sportski marljivo da bi bili ka- dri onemogućiti rad g. Macanovića. Pri blagajničkom izvještaju izbila je jasno činjenica da je presjednik Sa- veza darovao Jadranu Din. 1.500. Zar bi mi smjeli da nešto rečemo protiv ovog dara? Svakako NE., jer smo na čistu da je presjednik g. Dr. Hadži mogao da samo na taj način spasi neprijatnu situaciju kada su Madžari pobjegli iz »prvorazred- nog« hotela u Splitu — «ako kaže do sada nedementovani vod madžar- ske raprezentacije — i preselili u »Belevue« Uprava Jadrana stavljena pred gotov čin nije htjela da plati razliku između cijene »prvorazred- nog&« i hotela »Belevue«. Delegati Saveza, u očitoj neprilici i bez sređ- stava, obratili su se telefonom g. Dr. Hadži i on je vrlo pohvalno spasio si- tuaciju sa darom od D. 1500, Lako je pogoditi sa kakvim je raspoloženjem popraćen ovaj dar, Najavljene iz- mjene pravila izostale su, a u debati uopće, osjećalo se _je pomanjkanje zanosa za onaj »dragoc'eni | skupo- cjeni« Petrinovićev pehar ma da je definitivno osvajanje Jug mogao smetati pravednim protestom protiv odluke J. P. S. na odigranu prven- stvenu utakmicu u Splitu. Jug to ni- je učinio iz više razloga, a najviše zbog toga, da se već jednom ukloni sa puta našeg plivačkog »dragocjenost« i »skupocjenost«. ., Nenastupanje Juga na međudr- žavnoj utakmici sa Madžarima u Splitu glavna je skupština isprav- no shvatila i opravdala pa je uki- nuta i kazna ukora Dubrov. Pliv. Podsavezu, koju inu je Savez blagovremeno ali protupravil- no izrekao. Priredbe u narednoj godini veoma su zamašne i to po ovom redu: seni- orsko prvenstvo, tromaisch Jugosla- | vija - Madžarska - Italija, prvenstvo Evrope. u Magdenburgu, junior- sko prvenstvo, međudržavna utak- mica Jugoslavija Austrija i eventual- no troboj Jugoslavija-Čehoslovačka i Poljska, Od tih priredaba Dubrov- nik dobija juniorsko prvenstvo i me- đudržavnu utakmicu sa Austrijom, Još jedno »priznanje« g. Macanoviću Na glavnoj skupštini zbora sudija J. P. S. koja je održana 25 prošloga mjeseca u Zagrebu g. Macanović, kao dotadašnji presjednik, nije uop- će predložen na novoj listi odbora. Znači da su i sudije pravilno ovjeni- le »koristan« rad g. Macanovića.., Što je izazvalo negodovanje bankara ? Na konferenciji prestavnika nov- čanih zavoda, koja je držana u Beo- Sradu 3. o, mj. govorio je i g. Sava Babić, čiji je govor prema pisanju beogradskih listova naišao na nego- dovanje kod učesnika konferencije, kao i kod Babić je između ostalog rekao: Čuli smo ovdje da se kao uzročni- ci naših nevolja ističu spoljne teške privredne prilike i ocrtavaju njiho- ve reperkusije na naše novčane za- vode. Čuli smo zatim optužbe pro- tiv Narodne banke, da nije dorasla svojoj zadaći, kao i prigovore dr- žavnim vlastima i naročito poreznim organima, Čuli smo i jadikovanje na demagogiju i upoređenje zakonodav- nog tijela sa Sovjetima, I tako smo mi bankari izašli ovdje kao neki ne- vini anđeli s neba. IK Vi ćete opet vidjeti dobro i osjetiti NAJVEĆE ZADOVOLJSTVO ako budete nosili savršene naočale N. ai ZEISS DUBROVNIK PUNKTAL 7 Lj LI samog presjednika. G.- A međutim to nije sasvim tako. Sam g. sekretar Udruženja vojvo- đanskih banaka _ u svom referatu spomenuo je da tih uzroka ima i u rđavom vođenju banaka a ja ću da ga dopunim i da kažem da ima nov- čanih zavoda koji su zapali u teško- će i usljed lakomislenog,. nesavje- snog i nezakonitog rada odgovornih funkcionara. I prije ove opće kri- ze vidjeli smo da su propale _ mnoge banke i da je upropašćeno stotine miliona dinara narodne ušteđevine a da niko za to nije odgovarao, Ni- kome za to nije falila ni dlaka s gla- ve. Spominjem samo Slavensku ban- ku i Balkansku banku. Stoga ja predlažem da se Kraljev- skoj vladi stavi zahtjev da jedna organizacija po primjeru čeških »re- vizions i trajhandgenossenschaften«- a, pregleda sve novčane zavode ko- ji su zapali u teškoće i ne isplaćuju uloge svojim ulagačima i da se oni odgovorni funkcionari, koji su svo- jim lakomislenim, nekorektnim i ne- zakonitim radom doprinijeli teško- ćama novčanog zavoda, uzmu na od- $ovornost i da odgovaraju materijal- no za nanesenu štetu a i krivično ako ima krivičnih radnji, Ulagač tre- ba da stekne vjeru da je ipak neko odgovoran za njegovu imovinu i da se ona ne može nekažnjeno da upro- pašćuje. Samo na taj način možemo očekivati da se vrati izgubljeno po- vjerenje, bez koga se ne može zami- sliti opstanak. bankarstva. Z RA KoOA sporta ta OTVORENO JULIO. MEINL Dubrovnik - Tro Kr. Tomislava (pramu Kr. dvoru) GUNDULIĆEVA POLJANA 3. p7 uvoz ge KAVE | QAJA Ki . fi) 4 L Moralna teorisanja koja igno- .rišu dublje uzroke Diskusija o ukidanju t, z. regle- mentarne ili kontrolisane prostiluci- je, koja je + . našoj Narodnoj Skupšti- ni oduzela relativno vrlo malo vre- rena, nije uspjela da nas uvjeri, da su pronađena ona zlatna vraia_ na koja bi nas u ovom pitanju imali da izvedu teoretičari morala i dovedu do jednog praktičnog i nadasve real- nog riješenja. A to je ono, na što mi već dugo, ali i uzaludno čekamo od onih koji su uzeli iu krupnu dužnest da tiješe ne samo forme nego i bit- nosi ovog nužnog socijuinog zla, Diskusija u skupštini ostali je kod starih pogrešaka, upravo kod površ- nosti sa kojom se mimoii»zi činjeni- ce radi kojih je u Evropi i u svijetu utvrđen red i mjera tolerirane pro- stitucije.Misaoni svijet nije ovo pita- nja nikada tretirao sa nikakvom fn- giranom bolećivosti, »čovještvom« i prenemaganjem moralista. kasarnirane i kontrolisane prostitu- cije, kulturni je svijet već ocjenio sa gledišta društvene nužde, ne presta- jući da suzbija prostituciju sa efika- snijim sredstvima koja počimlju iz korjena. A u korjenu leži red socijal- nih nevolja, koje naši moraliste nisu nikad ni pokušali da riješavaju jer bi došla u pitanje njihova kesa i preti- Ima“. U ostalom ovdje ne može biti ni govora o pobijanju argumenata. koji su se čuli u ovoj diskusiji jer ih stvar= no nije bilo; barem nije bilo takovih argumenata sa kojim bi se obarala važnost gledišta sa kojeg su pošli za- konodavci u stvari kontrolisane pro- stitucije. A dignuti ovako na prečac kontrolu koja je osigurana kroz sis- tem kasarne, znači u najmaniu ruku jurnut u veću propast i veći nemeral otvarajući u svu širinu vrata tainoj prostituciji i poplavi zarize. Mi smo imali dovoljno iskustva u tom pravcu, Samo nekoliko mjeseća koliko je u našem Sradu ostala za- tvorena kasarna u Karmenu, poka- zalo nam je što znači kontrola u re- glementiranoj prostituciji. Moraliste su tada pred brojkama i činjenicama zinuli i — umukli. Nijesu znali da nam predlože jedan —- moralni i stvarni izlaz, S druge strane nema sumnje da će nam ukidanje kasarni- rane prostitucije donijeti i povećanje PILE Pitanje abortusa i s njim povezanog zločina, koji je postao tako čest i -— mode- ran. Ne gospodo, ne radi se o proble- mu sa kojim se Vi prvi put bavite. Neko je prije Vas temeljitije ispiti- vao njegove zdravstvene i opće soci- jalne reflekse. Mi Vam zato možemo i danas ope- tovati jednu konstataciju koju smo na ovom mjestu učinili ravno pred godinu dana. Niko od diskutanata neće da gle- da ravno u oči istine, i da pita kako djevojka dolazi na ulicu ;li u kasar- nu prostitucije? Ako _ se tamo ide nasilno ili prevarom, onda su tu za- koni i njihovoj primjeni ne stoji na putu kasarna prostitucije Ako se pak tamo ide dobre volje i ako niko nemože spriječiti slobodan izlaz, on- da ostaje samo jedno pitanje: zašto se tamo ide? !/ čemu su glavni mo- tivi prostituisanja, pa bilo na ulici ili u kasarni prostitucije? U bijedi su svi, baš svi, uzroci, 1 izvan nje netreba tražiti neke druge uzroke jer su oni neznatni i jer_ njih u velikom broju uklsnjaju ili bi. mo- gle ukloniti mnoge naše humane i socijalne institucije, raravno, samo onda ako nisu paradne ili stvorene da nekome osiguraju posebne ko- risti. Sva teorisanja i previjanja koji i$- norišu ovaj glavni momenat, pre- stavljaju sve drugo, ali samo ne osje- ćaj čovječnosti i morala. Jedino efi- kasna ofanziva protiv bijede, koja će u prvom redu suzbijati neuposle- nost, i nečovječnu eksploataciju ljudskih snaga, svesti će prostituciju na minimum — na ono što neće tre- bati ili neće biti vrijedno našega sa- učešća, naše revolte, ni sa moral- nog, ni sa socijalnog gledišta. Jer konačno one koje iz koječega budu tamo ulazile, opet će služiti jednom nužnom socijalnom zlu, koje u nedo- glednom vremenu neće biti moguće eliminirati, jer protiv ukidanja ka- sarnirane prostitucije govore krupni sanitarni obziri, dokumeniovani po- raznim statistikama. A ti su obziri — kako smo rekli —- bili mnogo pri- je nas proučavani ali sa mnogo više kriterija nego _;> to slučaj u ovoj promašenoj diskusiji,