Poštarina plaćena u

izlazi svaki četvrtak.
: Pretplata na godinu
GO Din. Na po godine
: da mjeseca razmjerno.
Za Inozemstvo  dvo-

gotovu.

OLUBONNA RIJE

Pojedini broj 150 Dinara.

Uredništvo | uprava
lista u Gružu br. 126
Telefon br. 4. Oglasi
se računaju po pose-

gtruko. Pretplata se . dror .. “
plaća unaprijed. - a utuživi u dubrovniku
GODINA 4. u GRUŽ, 29. JANUARA 1925. < BROJ 3.

SUDOVI, POLICIJA | VODSTVO HRSS.

Banski stoi naregjuje da se g. Maček i drugovi odmah puste
na slobodu. — Policija ih s mjesta apsi, pa zatim internira u
policijsku kasarnu. — Vlada izjavljuje, da ona nije naredila
interniranje nego policija. — Šefa policije vlada unapregjuje.

U srijedu na 21. o, m. pukla je presuda
baskoga stola u pitanju Dr. Mačeka, Dr,
Krnjevića, Predavca, inž. Košutića i Dr,
S. Košutića. Kako smo već u drugom iz.
danju zadnjeg broja donijeli, banski je sud
ukinuo istražni zatvor i naredio, da se Dr,
Maček i drugovi odmah puste na slobodu,

Riješenje banskog stola pročitano je u
11 i po sati dru Mačku i drugovima i
pušteni su bili iz sudbenog zatvora, ali na
zahtjev policije bili su odvedeni u policij-
ski zatvor, Dr. Trumbić se je odmah upu-
tio na policiju i zahtijevao razjašnjenje.
Odgovorili su mu, da su dr, Maček i dru.
govi uapšeni radi toga, što su se pronašle
činjenice, radi kojih moraju biti preslušani
i uapšeni. Dr. Trumbić je upozorio policiju
na njezino protuzakonito postupanje, jer je
banski stol riješio, da istragu protiv osum-
njičenih nastavi sudac istražitelj, a ne po-
licija i da se uapšeni imaju pustiti iz za-
tvora. Ako policija ima kakvih novih činje-
nica, ona ima da podnese prijavu sucu
istražiteljuu To ja smelo policiju i cijelo
popodne je i cijelu noć savjetovala se sa
ministrom policije, što će sad učiniti. —
Drugi dan u jutro ;jizdala je policija dru,
Mačeku i drugovima odluku da ih internira
(stavlja u zatočenje) u policijsku kasarnu.
Kad se je obaznalo za ovo čudo, počeli
su i u Beogradu neki uviđavniji političari
mahati glavom. Eto se ponavlja ono što
je u Austriji činjeno u početku rata. Vla-
da se je ma sjednici bavila o tomu i po
pisanju novina svi članovi vlade se nijesu
složili ni s pravne ni s političke strane s
odlukom o interniranju, Ali se ipak prešlo
preko toga, jer je primljeno objašnjenje
ministra policije, da vodstvo HRSS nije
internirano po naređenju vlade već po na-
ređenju zagrebačke policije, koja je to uči-
nila u interesu mira i reda u Hrvatskoj.

Čudnovato mišljenje. Zagrebačka policija
stavlja se nad sud i nad vladu, Vlada o
svemu pere ruke a šefa policije zagrebačke
Dr, Bedekovića sutradan unapređuje za
banskog savjetnika V. stepena ,za više
zasluge“,

Hvala Bogu imamo sudaca.
Zagrepčani su dočekali riješenje banskog
stola velikim zadovoljstvom. Svukud se je
čulo: ,hvala Bogu, imamo sudaca“, Ogro-
mno mnoštvo se je bilo sakupilo oko sid-
bene zgrade, čekajući uapšene, da ih po:
zdravi. Tad ih je

policija ponovno uapsila.

O tomu piše , Hrvat“ u broju od 21. 0. m:

Čim je došao nalog iz Beograda da
ge ima izvršiti uapšenje, zagrebačka policija
s ogromnim brojem žandara i detektiva
zetvorila je sve ulice oko zgrade sudbenog
stola, Ujedno je bio obustavljen čitav kolni
promet, tako da nitko nije mogao u blizi.
nu izlaza iz sudbenog stola. Unatoč loga
sakupila se na ulicama ogromna masa ljudi
koji su očekivali puštanje vodstva HRSS
iz zatvora sudbenog stola. U zgradi poli-
cije bila je također u spremi jedna velika
četa žandarmerije, a policija neprestano
rastjerivala općinstvo. Kad su se *otvorila
vrata zatvora sudbenog stola, nastalo je
burno klicanje: Živile žrtve. Živio Radić.
Živila republika!! Sa svih prozora klicalo

se vodstvu HRSS, a fotografski aparati
snimali su ovu znamenitu scenu iz politič-
kog života. Policija je pratila vodstvo
HRSS nakon ponoynog uapšenja u policij
ski zatvor, koji se nalazi u Petrinjskoj
ulici, Na burne ovacije i iskaze simpstija
od strane publike odgovorio je uapšeni
narodni zastupnik Predavec: Vode nas po
Zagrebu opkoljene policijom, kao Pribiće-
vića. Okrenuvši se brojnim kordonima po-
licije viknuo je Dr. Maček: Pomoz Bog
junaci, aludirajući na Pribićevićev govor u
Varaždina, Čitavim gradom odzvanjali su
burni poklici: Živio Rudić ! Masa ljudi ma-
nifestirala je, gonjena policijom, vodstvu
HRSS, republici i Radiću, Ked list za-
ključujemo manifestacije još traju. Zaklju-
čak banskog stola izazvao je veliko uzbu-
đenje i radost, Ponovno apšenje vodstva
HRSS tumačilo se kao nemoć režima, koji
se potpuno blamirao sa svojim ,dokamen-
tima“, dokazima i optužbama,“

Riješenje banskogastola.

Valja prije svega provjeriti istini-
tost dokumenata, što ih podnaša
policija.

Zagreb, 22. januara. |

Banski je stol na pritužvu državnog od-
vjetnika proti presudi sudbenog stola, kojom
se je obustavljala istraga proti vodstvu
HRSS, riješio, da je prvi sud što se tiče
optužbe radi zločina proiiv ustanove vojske
potpuno osnovano zabacio je na temelju pri-
kazatih mu dokaza, ali je uvažio predlog
da se izvide kod prvog suda ona dokazala,
koje je policija kasnije i u više navrata
prediožila, istodobno je presudio, da se
uapšenici pušte na slobodu.

U obrazloženju je banski stol naveo ove
razloge: Prvi je sud uzeo u pretres one
dokaze, koje mu je drž. odvjetnik prikazao
s predlogom, da se povede istraga, Na 0s-
novu predloženoga materijala prvi je sud
posve pravilno odbio predlog, da se povede
istraga. |

Policija  podnašajući dokazala kasnije i
čak iza presude prvog suda, dapače i tad
kad su spisi bili kod banskog suda, doka-
zala koja ona smatra da su važna, nije
obrazložila: gdje, kada, kod koga i na
koji način su ih našli, Ne samo to, policija
ih nije predložila u originalu nego u prepisu.
Predložila je ogroman broj ruskih brošura,
koje nijesu ni prevedene ni proučene,
Čini u opće nijesu konkretizirani, Tim
novim dokazima htjela bi policija, da do-
kaže, da je seljačka interracionala jedno
isto što i komunistička internacionala, te da
su optuženi odobravali i bili: sporazumni
sa Radićom, koji je tobože spremao nasilnu
promjenu političkog stanja u zemlji u svezi
sa komunističkom internacionalom.

Banski stol je vlsstan i dužan da uzme
u obzir ta nova dokazala; i ako su ona u
manjkavoj i nedostatnoj formi prikazana,
te odredili, što je potrebno da se uzmogne
presuditi, imadu 1! ta dokazala uopće kakve,
dokazne snage i postoji li kakva sumnja,
koja bi opravdavala, da se nastavi postupak.
Treba zato ne samo razviditi, kako je poli.
cija došla do tih dokumenata, nego i pro-

vjeriti istinitost njihovu, te ih okrivljenicima

prikazati, da sć o njima izjave S toga
istražni sudac valja da dobavi sva razjašnje-
nja i dokazna sredstva, pa da ispita jesu li
istinita i imadu li kakvu dokaznu snagu i
tako dovede na čisto ima li se obustavili
kazneni postupak ili podignuti optužba.
Zagreb je klicauv: hvala Bogu, ima još
sudaca. I zbilja ova presuda ma čast je
sudcima. Oni neće, da ostane ni dlake
sumnje na onim, koje policija okrivljuje
radi zločina, koji se kažnjavaju smrću, nego
naređuje, da se sve potanko ispita, a pod.
vlače i to, da se izvede na čisto, kako je
policija došla do nekih ,dokumenata“ i da
se ustanovi jesu li to istiniti dokumenti ili
falsifikati. Ovim je riješenjem sud stavio na
suđenje policiju i njezinu rabotu, |

Fritužba profi interniranju.

Policija protiv ustavu i suđovima.
Interniranje eventualno doživotno
kao negda u Sibiriji.

Zagreb, 24. I,

Dr. Trumbić je u imenu interniranih čla-
nova vodstva HRSS g. Mačka i drugova
prikazao danas sudbenom stolu pritužbu
proti policijske naredbe o njihovu interni-
ranju u policijsku kasarnu, Ta je naredba
očito izigravanje ustava i sudova. Sud je
naredio, da se vodstvo HRSS pusti na
slobodu i da sudac istražitelj ispita može
li se uopća podignuti kakva optužba proti
vodstvu, Ukinuo je istražni zatvor, jer ne

|postoji bojazan da bi se kažnjivo djelo po-

novilo, a sama mogućnost, da se ponovi,
ne može opravdati zatvor, — Policija je
ipak internirala vodstvo pozivljući se na
S 10 ustava, koji naprotiv samo u sluča-
jevima u zakonu predviđenim dozvoljava,
da se neko zatoči u jednom mjestu, naime
da mu se iz zakonitih razloga zabrani, da
ne smije se udaljiti iz toga mjesta, grsda,
sela. Policija nije navela nijedan zakon, po
kojemu bi se g. Maček i drugovi mogli in-
ternirati, u gradu Zagrebu, nego jih je
jednostavno zatvorila u svoju kasarnu, Naj-
strašnije je, da policija nije odredila, koliko
vremena imadu biti internirani, dakle mo-
gla bi ih držati i za cijeli život. To je
najveća samovolja. I najgori zločinac kad
ga osude, dozna na koliko su ga vremena
osudili, To je baš dokaz di je odluka sa-
movoljna, jer da se je policija mogla po-
zvati na kakav zakon, tad bi bila rekla,
kako dugo taj zakon određuje interniranje
Ovo je postupanje jednako kao nekadašnja
upravna progostva u Sibiriji,

USTAV i INTERNIRANJE,.

Ustav veli: ,Ujemčava se lična sloboda.
Niko ne može biti uzet na odgovor niti
biti pritvoren, niti inače ma od koga biti
lišen slobode, osim u slučajevima, koje je
zukon predvidio“. |

Banski stol u Zagrebu naređuje da se
vodstvo HRSS odmah pusti iz sudbenih
zatvora, a policija ih najprije zatvara, pa
onda na temelju jedne naredbe iz godine
1855 apsolutističke Austrije stavlja u zato-
čenje u policijsku kasarnu, jer tobože postoji
bojazan da bi vodstro HRSS vodilo akciju
koja ide za tim ,da se osnuje samostalna
i neodvisna hrvatska seljačka republika
izvan okvira pravno i međunarodno prizna:
tog teritorija kraljevine SHS“, |

Gosp. Mačka i drugove su u večer 25,
ov, m. preveli iz policijskog zatvora u po-
licijsku kasarnu u zatočenje. Eto opet
uskrsnjiva apsolutistička Austrija od prije

sedamdeset godina,

Policija prijeti sudu!
.Jud otišao u hajduke. Treka ga zatvoriti“.
Beograd, 26, I.

Prekojučerašnje ,Vreme“ donijelo je raz
govor svog zagrebačkog izvjestitelja S. Kra-
kova sa šefom zagrebačke policije d,rom
Bedekovićem, koji je baš isti dan bio una-
pređen radi ,viših razloga“. Bedeković je
izjavio dopisniku :

pOvo je nečuveni škandal, gospodine.
To je anarhija koja je ovdje kod nas nastala.
Telegrafirao sam danas ministru g. Maksi-.
moviću neka spali sve zakone i Ustav, jer
se zagrebački sudbeni stol odmetnuo cd
države i više ne priznaje državu i vrhovnu
državnu vlast“,

Sud nije smio da se bavi sa zabranom
izlaženja ,Slobodnog Doma“, koju je poli
cija bila odredila, (Na pritužbu g. Radiću
sud je presudio, da ,Slobodni Dom“ može
izlaziti, jer policija nije zatmžila, da sud
potvrdi zabranu izlaženja, kako to propi-
suje zakon),

Gosp. Bedeković je završio: , Zagrebački
sudbeni stol se odmćtauo od dižave, oni
su otišli u hajduke, Trebalo bi iz Beograda,
da dođe metla i ne samo da raščisti već
i zatvori“,

Ove su izjave, kako je razumljivo, uzbu-
nile ogromnu pozornost i bile _ su sa svih
strana osuđivane. I sam Bedeković se je
prepao, pa je dao u zagrebačkim listovima
izjavu, da on kao disciplinirani činovnik:
ne može podvrgavati u javnosti kritici |
odluke sudbenih vlasti i da on to nije učinio, |

Izvjestitelj ,Vremena“ g. Krakov izja-
vljuje, da je on donio tačno razgovor sa
Bedekovićem, koji nje mislio, da će ga on
dati u javnost,

RADIĆ ODBIO PAŠIĆA.
Beogradska ,Pravda“ javlja, da je g.
Pašić pokušao da dođa u vezu s g. Radi-
ćem u zatvoru, ali da je odbijen, Pašić se
uplašio radi posljednjih dogođ1ija pa izgleda,
da bi rado s opozicionim strankama učinio
sporazum i da izigra Svetozara Pribičevića.

DIKTATURA.

Novine pišu: ove sedmice, da se u poli-
tičkim krugovima govori o mogućnosti dikta-
ture, jer da se je vlada PP uvjerila, da
neće dobiti većine na izborima. Diktatura
znači obustaviti valjanost ustava i svih
ustavnih sloboština, prestansk parlamenta-
rizma, uvađanje apsolutizma i samovolje
pojedinaca ili grupa. ,Obzor“ bilježeći te
glasove piše, da kod nas u ovo šest go-
dina niti je bilo demokratske vladavine,
niti je bio parlamentarni režim niti je vri-
jedio astav i ustavna sloboda za svakog i
u svakom slučaju. Mi nemamo ni demokra-
cije ni parlamentarizma — pa ako se to
i formalno dokine posve je svejedno jer
t.me nismo ništa izgubili — a dobili smo
u toliko što ćemo biti na čistu — da je
apsolutizam,

Mi smo u prošlom broju bili donijeli
uvodnik o diktaturi i došli do jednakih
zaključaka, ali nam ga je cenzura cijelog
zaplijenila.

POGIBIJA ZASTUPNIKA.

U Vojvodini su Šrnaovci premlatili nje»
mačke zastupnike Dr. Krafta, Grafa i Berga,
Dr. Kraft je na umoru, a druga su dvojica
teško ranjena,

Poznati zastupnik pop Đoko Popović leži
na umoru u Negotinu. ,Pravda“ javlja, da
je bio otrovan.