Poštarina plaćena u gotovu. Izlazi svaki četvrtak. Pretplata na godinu 60 din. Na po godine I d mjeseca razmjerno. 2a Imozemstvo dvo- ca = Pojedini broj 1:50 Dinara. Uredništvo i uprava lista u Gružu br. 126 Telefon br. HH. Oglasi se računaju po pose: Struko. Pretplata se bnom cijeniku. Svi su si | tivi u Gružu Plaća unaprijed. > dvd dobim i GODINA 1. | e GRUŽ, 19. FEBRUARA 1925. 2 | BROJ 9. Politička i ekonomska organizacija: | Treba neke krajeve osloboditi kamatničkih pijavica. — Zadru« garstvo i samopomot. Najviše su truda naši javni radnici, na čelu im i prvi u svakom narodnom poslu Stjepan Radić, uložili u političku organiza- ciju hrvatskog naroda, Prije Radića zapra- vo i nijesmo imali prave stranačke organi- zacije. Bilo je kavanskin i gostioničarskih skupova, koji su u dimu cigareta: i uz čašu vina krojili kartu Evrope i tužakali se, kako nije moguće ništa učiniti, jer da nema ni- - kakve stege .ni reda u stranci, da svak čini štoga je volja i slično. Govorilo se je i pi- salo, da valja hoditi u narod, ali. se nije išlo, ili ako se je ko i našao, da je zašao u sela, činio je to kao ono negda u Rusiji, kad ru različiti apostoli svakojakih i na. stranih ideja zalazili u narod i govorili selja- ku nerazumljivim jezikom. Nastojaniem i trudom Stjepana Radića i njegovih drugova organizovao se je hrvat- ski seljak u stranku, koja se je u malo go- dina iz malih početaka raširila po svim krajevima u kojim Hrvati žive kao nabuja- la rijeka koja za sobom sve nosi. Kad je jedan dio gragjanstva i inteligencije hrvat. ske bio zabliješten praznim riječima o je- dinstvu i trojstvu naroda, a drugi dio stra- hovan od nasilnika nije mogao da i uz naj- bolju volju i nastojanje spriječi nametnicima protuhrvatsku rabotu, tad je hrvatski seljak podignuo glas ne samo za svoje stališke i opće čovječanske zahijeve, nego i za hrvat- stvo, za pravo samoodregjenja hrvatskog naroda. I danas u jednom su kolu i seljaci i gragjani i radnici i intelelektualci. Danas Pavle Radić u ime HRSS izjavljuje, da je HRSS i Hrvatska Zajednica jedno i isto, a sveučilišni rektor Dr. Polić to potvrgjiva. Jakost političke organizacije najbolje se: je pokazala prilikom zadnjih izbora. Vlada je na HRSS izdala obznanu, ,rasturala“ ju je, poapsila vogje, zabranila sve zborove i skupštine, proglase i novine, a narcd ipak uza sve to ne bojeći se nikakvih progonsta- va, ni zatvaranja, ni sile, kao jedan čovjek glasuje za progonjene, glasuje za hrvatstvo, čovječnost i pravdu, Organizacija duševna hrvatskog naroda provedena je, a nju ne mogu rasturati nikakve obznane. | Red nam je sada da mislimo i na jednu drugu organizaciju, na ekonomsku. Po ne- nekim krajevima treba da oslobodimo dje- love našeg naroda gospodarskog sužanjstva. Ne smiju se ponoviti sramotne pojave, da jadan seoski lihvar, kao Tripalo u Sinju, ili u manjem opsegu Kunjašić, Bruk i drugi u Blatu, zapovjedi svojim dužnicima, da _mo- raju glasovati za radikale i da nesretan na- rod tjeraju na izbore kao marvu u tor, Samopomoći, zadrugarstvom valja podignu- ti gospodarski naš seljački narod, da ne treba, da se klanja onomu, koji ga je za- sužnjio prodavajući mu uz lihvarske cijene i kupujući od njega njegov trud i muku za ništa. Ima Još po našim selima i varošima ostanaka starih gazda, koji su negda bili - svemogući, To su prave pijavice i najgori neprijatelji naroda. Njih treba zgaziti, pa će i onaj dio naroda, koji je sada u Sinju, Bla- tu i drugovdje, išao na izbore kao na smrt, ići unaprijed kao na pir, kako su mu dru- ga seljačka braća hodila. SE “Mi imamo istina priličan broj zadruga, ali ne koliko je potrebno i što je glavno ima ih dosta, koje nijesu vogjene kako tre= ba, a sasvim malo koje odgovaraju cilju. Znamo i za takve zadruge koje vode baš oni, od kojih bi valjalo narod gospodarski osamosvojiti, U Sloveniji su u tome pogle- du mnogo na boljemu. I kod Slovenaca je cvalo negda lihvarstvo na selu i njihov kmet (seljak) bio je zarobljen od bezduš- oslobodilo tih _krvopija. Zadružnoj organi- zaciji treba da Slovenci zahvale mnogo, jer bez nje ne bi imali onako dobre ni poli. tičke ni kulturne organizacije, kakve imaju, Kod nas je zadrugarstvo nekako zakržlja- vilo. Do pred rat imalo je uspjeha i prilič- no se razvijalo. Znani su nam krajevi, u kojim je lihvarstvo bilo sasvim potisnjeno i skoga gazde. Rat je doniu zastoj u zadru- garskom pokretu, a po ratu ne samo da se nije pošlo na bolje nego se je i nazadova- lo. Koliko ima još krajeva, u kojim nema- ge očistiti i oživjeti i ustanavljati nove, gdje se ukaže potreba. Toga se posla valja pri! vatiti svojski i po jasno odregjenom nacrtu. Zato mislimo da bi bilo potrebno da dobijemo u Dubrovniku jednu zadružnu ustanovu, otkle bi se moglo po okolici i bližnjim kotarevima rukovoditi cijeli zadru- garski pokret, Mi radimo na tomu da do- bijemo takovu ustanovu, i nadamo se, da će nam to poći do skora za rukom. Naše prijatelje molimo, da o tomu razmišljaju i lje, jer bez dogovora nema uspjeha. Iz Boke Kotorske. Uzroci malog broja hrvatskih birača, Slogaši i sporazum, . Svakomu je-u oči upalo, kako je Boka Kotorska dala malo birača za hrvatske kandidate. U Boci je jedna trećina svega stanovništva hrvatska, i to baš najkultur- niji dio naroda, Kotor, Dobrota, Perast, Prčanj, Lastva, Tivat, Sutomore ixaja hr- vatsku većinu pučanstva. U tim su mjesti- ma od negda bile općinske uprave hrvatske, Pa ipak ovih izbora za hrvatske kandidate nije palo ni deseti dio svih glasova. Obra- tili smo se jednom prijatelju, da nam po- šlje objašnjenje i koji su uzroci, da hrvat. ski birači nijesu glasali. Dobili smo ovaj odgovor: | U cijeloj će Boci Kotorskoj biti nekih 3500 hrvatskih birača. Glasalo ih je nešto više od 1500 i to za Radićevu listu 577 a za ostale opozicionalne liste po prilici jedna hiljada. Svi hrvatski birači, osim malih izuzetaka, u Dobroti, Hercegnovom i Sutomoru glasali su za Davidovićevu listu, koja je u tim mjestima od ukupnih 251 glasova dobila hrvatskih 240, U Ko- toru, Lastvi, Perastu, Prčanju i Tivtu gla- sovalo je za tu listu preko 600 hrvatskih birača. Okolo dvije hiljade birača Hrvata apstiniralo se je od izbora. I Uzroci ovoj nelijepoj pojavi ovi su: Boka je vidovdanskim ustavom odijeljena upravno od Dalmacije i priklopljena zetskoj oblasti, samo još imamo s Dalmacijom za- jedničke izbore. Sve je činovništvo veliko- srpskog mišljenja, Hrvatsko stanovništvo živi u vječnom strahu od - komita i od re- žimlija. Ni jedni ni drugi ne biraju sresta- ya. Tako su mnogi naši ljudi strahovani, jer nijesu sigurni ni života ni imetka, Ti gu većim dijelom ovih izbora ostali kod nog trgovca ,oderuha“. Zadružništvo ih je seljak nije bio više sužanj seoskoga i grad- | mo nikakove zadruge! Treba stare zadru- | da nam saopće svoje mišljenje, svjete i že- kuće. To je jedan dio krivnje a drugi je u nama samim, Mi nijesmo još bili proveli organizacije po svim našim .mjestima, kad nas zateče obznana. To nas je omelo, a dalo je podstreka onim našim dobričinama, koji još uvijek u svojoj kratkoj pameti sa- njaju o nekakvoj slozi. ,E, znate, mi smo ša svih strana opkoljeni Srbima, valja da živimo u slozi s njima i da glasamo za Davidovićevu listu, koja je za sporazum, tim više što neće biti Radićevih kutija“. Tako su ti slogaši slijepili svijet. Ti zasta- rjeli slogaši ne uviđaju, da s takvom pu- zavom politikom ne će nigda doći do pra- vog sporazuma između Hrvata i Srba, Hrvati su se izrekli sa sporazum, za pra- vedan sporazum između hrvatskog i srpskog naroda, Hrvatski zastupnici provađaju do- sljedno tu politiku i zato je svaki Hrvat dužan za njih glasovati. Ako Srbi hoće jednaku politiku, tad neka oni biraju ta- kove zastupnike, a ne iziskivati da ih bi- raju samo hrvatski birači. Šta nama Hrva- tima pomaže da izaberemo našim glasovi« ma i pedeset Davidovićevaca, dok srpski birači ne izaberu takove zastupnike, koji Će biti za sporazum, | Ovi su nam izbori nauka, kako nesmije- mo raditi i sad treba da se potrudimo, da u buduće popravimo što smo do sada grije- šili i popuštali, Bokelj. Nekoliko uporegjenia. jednakopravnost u svijetiu brojaka. — Radikals&i zastupnici se biraju sa polovicu glasova potrebnih hrvatskom zastupniku. izborni zakon treba popraviti. | U Banjalučkom izbornom okrugu dobila je Radićeva lista. 14829 glasova i samo jednoga zastupniku. U Beogradskom okrugu glasovalo je za iadikale 11599 birača i radikali sa dobili četiri zastupnika, dakle na svakih 2900 glasova po jednog zastup- nika. U Banjojluci ;p Radićevac potrebovao pet puta toliko glassva koliko je u Beo- gradskom okrugu jedan radikal. | U Lici je bilo svega, Već je kod zadajih izbora službeno bilo utvrđeno, da je tamo broj birača neobično velik, na svaka tri Zatanovaika: muške, žene i djecu, jedan bi- rač, što nikako ne odgovara pravomu sta- nju, tim više, što je iz Like mnogo hiljada naroda po svijetu, a i ,zadnjih četiri pet godina, nekoliko hiljada srpskih seljaka preseliše se u Vojvodinu i na Kosovo. I ovog se je puta dogodilo u Lici biblijsko umnožavanje srpskih birača, Ali ipak uza sve što tamo nijesu žandari prosto pustili hiljadama hrvatskih birača da glasaju, palo je u kutije Radićevih kandidata 12692 glasa i bio je izabran samo jedan zastup- nik HRSS. Sa jednako tolikim brojem gla- sova bila su u zvečanskom okrugu u Sr- biji izabrana četiri jradikalska zastupnika, U Hrvatskoj i sjevernoj Dalmaciji potre- bovali su hrvatski republikanski zastupnici svaki po više od osam hiljada glasova, da budu izabrani, a u južnoj: Dalmaciji 7241 glas. U Srbiji su bili izabrani radikali jedno s drugim sa 3000 do 4000 glasova, U kra- jinskom okrugu, gdje su demokratu popu Đoku ukrali kutiju sjednog birališta, na 12000 glasova izabrana su 3 radikalska zastupnika, U Kosovskom okrugu na dva- deset hiljada glasova šest radikalskih za- stupnika, Kad se objavi cjelokupna statistika sa koliko je glasova koji zastupnik bio izabran vidjet će se, da su hrvatski republikanski zastupnici potrebovali dvaput više glasova nego radikalski, i da je 67 Radićevaca do- bilo više glasova nego 134 radikala, Izborni zakon određuje da na svakih 40 hiljada stanovnika dolazi po jedan zastup- nik, Po zadojem popisu pučanstva iz go- dine 1921 u cijeloj je državi nabrojeno 12 milijuna duša. Imalo bi se dakle u skupštinu birati ravno 300 zastupnika, ali se bira ravno 315. Zašto? Zato jerse broj zastupnika nije ustanovio na temelju zad- njeg popisa stanovništva, nego po popisu iz godine 1910, kad su još Sandžak i Ma- cedonija bili pod Turskom i tamo se nije šinio nikakav popis, nego onako od oka: I tako su odredili da Srbija bira 15 za- stupnika više, nego što bi joj po broju duša pripadalo, i Od dvanaest milijuna stanovnika Srba je 4,800.000 (četrdeset po sto). Njima bi po tomu pripadalo svega zajedno 126 za- stupnika, Izabrano ih je 206, osamdeset više nego što ih ide po njihovoj brojčanoj snazi. Zato je izabrano manje osamdeset Hrvata, Slovenaca i drugih naroda. Njih je svih ukupno sedam milijuna i dvijesto- tine hiljada. Morali bi dakle imati 189 zastupnika, a izabrano ih je samo 109,- “I još nam govore o jednakopravnosti i volji naroda! Prava volja naroda, pa sve da bi izbori bili sasvim slobodni i čisti, bez nasilja i prevara, ne može pokraj da+ našnjeg izbornog reda da dođe do potpune vrijednosti. Ne bi došla ni onda, kad bi se izbori vršili po kotarevima, kako bi to htio Pribićević (i ako bi mi u tome slučaju u Dalmaciji dobili 13 zastupnika od 16). Najpoštenije i naipravednije bi bilo, da se bira ne po okruzima i kotarima nego cijela država jedan izborni okrug. Stranke postave kandidatsku listu za cijelu državu, pa da se odredi, da, recimo, na svakih šest hiljada glasača dobija stranka po jednog zastupnika. Tad bi se moglo govoriti o pravoj volji naroda. Da ne dođe do pre- velikog drobljenja stranaka i isticanje boze izglednih kandidatura, imalo bi se zakonom odrediti, da mjesto stotine birača, koji su sada potrebni da se postavi jedna kandi- datska listina, taj se broj poveća na hi- ljadu, dvije i da strankama, koje ne do- biju na mjednom glavriom biračkom mjestu toliko glasova, koliko je potrebno za bira- nje jednog zastupnika, ne dolaze u obzir pri razdijeljivanju mandata, kako je to uvedeno u Njemačkoj, Tako izabrana skup- ština, bila bi pravi odraz narodne volje. »TEMPS“ O IZBORIMA. | »Temps“ (Pariz) koji je do sada pisao povoljno za beogradsku vladu, u broju od petka donosi dugi članak, iz kojega vadimo: Beogradska vlada bila je surove ruke i Pašić je obilno. izrabio svu moć, kojom raspolaže vlada, da svojim protivnicima oduzme najbolje šanse i da ih učini ne- moćnima... Valja priznati, da je hrvatska republikanska stranka dobila impozantan broj zastupnika, tim više, ako se uzme u obsir, da su sva nastojanja bila uperena protiv te stranke. Da je stranka, protiv koje su se skupili svi službeni uticaji, čiji vođe su uapšeni i pod istragom, mogla zadržati svoje pozicije, to je činjenica, koja nuka na razmišljanje o dubokim korjenima, što ga pokret g, Radića ima u Hrvatskoj,