Poštarina plaćena u gotovu.

Izlazi svaki četvrtak.
Pretplata na godinu
60 din. Na po godine
I d mjeseca razmjerno.
2a  Imozemstvo  dvo-

ca
=

Pojedini broj 1:50 Dinara.

Uredništvo i uprava
lista u Gružu br. 126
Telefon br. HH. Oglasi
se računaju po pose:

Struko. Pretplata se bnom cijeniku. Svi su
si | tivi u Gružu
Plaća unaprijed. > dvd dobim

i GODINA 1. | e GRUŽ, 19. FEBRUARA 1925. 2 | BROJ 9.

Politička i ekonomska organizacija: |

Treba neke krajeve osloboditi kamatničkih pijavica. — Zadru«

garstvo i samopomot.

Najviše su truda naši javni radnici, na
čelu im i prvi u svakom narodnom poslu
Stjepan Radić, uložili u političku organiza-
ciju hrvatskog naroda, Prije Radića zapra-
vo i nijesmo imali prave stranačke organi-
zacije. Bilo je kavanskin i gostioničarskih

skupova, koji su u dimu cigareta: i uz čašu

vina krojili kartu Evrope i tužakali se, kako
nije moguće ništa učiniti, jer da nema ni-
- kakve stege .ni reda u stranci, da svak čini
štoga je volja i slično. Govorilo se je i pi-
salo, da valja hoditi u narod, ali. se nije
išlo, ili ako se je ko i našao, da je zašao
u sela, činio je to kao ono negda u Rusiji,
kad ru različiti apostoli svakojakih i na.
stranih ideja zalazili u narod i govorili selja-
ku nerazumljivim jezikom.

Nastojaniem i trudom Stjepana Radića i
njegovih drugova organizovao se je hrvat-
ski seljak u stranku, koja se je u malo go-
dina iz malih početaka raširila po svim
krajevima u kojim Hrvati žive kao nabuja-
la rijeka koja za sobom sve nosi. Kad je
jedan dio gragjanstva i inteligencije hrvat.
ske bio zabliješten praznim riječima o je-
dinstvu i trojstvu naroda, a drugi dio stra-
hovan od nasilnika nije mogao da i uz naj-
bolju volju i nastojanje spriječi nametnicima
protuhrvatsku rabotu, tad je hrvatski seljak
podignuo glas ne samo za svoje stališke i
opće čovječanske zahijeve, nego i za hrvat-
stvo, za pravo samoodregjenja hrvatskog
naroda. I danas u jednom su kolu i seljaci
i gragjani i radnici i intelelektualci. Danas
Pavle Radić u ime HRSS izjavljuje, da je
HRSS i Hrvatska Zajednica jedno i isto, a
sveučilišni rektor Dr. Polić to potvrgjiva.

Jakost političke organizacije najbolje se:

je pokazala prilikom zadnjih izbora. Vlada
je na HRSS izdala obznanu, ,rasturala“ ju
je, poapsila vogje, zabranila sve zborove i
skupštine, proglase i novine, a narcd ipak

uza sve to ne bojeći se nikakvih progonsta-

va, ni zatvaranja, ni sile, kao jedan čovjek
glasuje za progonjene, glasuje za hrvatstvo,
čovječnost i pravdu, Organizacija duševna
hrvatskog naroda provedena je, a nju ne
mogu rasturati nikakve obznane. |

Red nam je sada da mislimo i na jednu
drugu organizaciju, na ekonomsku. Po ne-
nekim krajevima treba da oslobodimo dje-
love našeg naroda gospodarskog sužanjstva.
Ne smiju se ponoviti sramotne pojave, da
jadan seoski lihvar, kao Tripalo u Sinju, ili
u manjem opsegu Kunjašić, Bruk i drugi u
Blatu, zapovjedi svojim dužnicima, da _mo-
raju glasovati za radikale i da nesretan na-
rod tjeraju na izbore kao marvu u tor,
Samopomoći, zadrugarstvom valja podignu-
ti gospodarski naš seljački narod, da ne
treba, da se klanja onomu, koji ga je za-
sužnjio prodavajući mu uz lihvarske cijene
i kupujući od njega njegov trud i muku za
ništa. Ima Još po našim selima i varošima
ostanaka starih gazda, koji su negda bili
- svemogući, To su prave pijavice i najgori
neprijatelji naroda. Njih treba zgaziti, pa će
i onaj dio naroda, koji je sada u Sinju, Bla-
tu i drugovdje, išao na izbore kao na smrt,
ići unaprijed kao na pir, kako su mu dru-
ga seljačka braća hodila. SE
“Mi imamo istina priličan broj zadruga,
ali ne koliko je potrebno i što je glavno
ima ih dosta, koje nijesu vogjene kako tre=
ba, a sasvim malo koje odgovaraju cilju.
Znamo i za takve zadruge koje vode baš

oni, od kojih bi valjalo narod gospodarski
osamosvojiti, U Sloveniji su u tome pogle-
du mnogo na boljemu. I kod Slovenaca je
cvalo negda lihvarstvo na selu i njihov
kmet (seljak) bio je zarobljen od bezduš-

oslobodilo tih _krvopija. Zadružnoj organi-
zaciji treba da Slovenci zahvale mnogo, jer
bez nje ne bi imali onako dobre ni poli.
tičke ni kulturne organizacije, kakve imaju,

Kod nas je zadrugarstvo nekako zakržlja-
vilo. Do pred rat imalo je uspjeha i prilič-
no se razvijalo. Znani su nam krajevi, u
kojim je lihvarstvo bilo sasvim potisnjeno i

skoga gazde. Rat je doniu zastoj u zadru-
garskom pokretu, a po ratu ne samo da se
nije pošlo na bolje nego se je i nazadova-
lo. Koliko ima još krajeva, u kojim nema-

ge očistiti i oživjeti i ustanavljati nove, gdje
se ukaže potreba. Toga se posla valja
pri! vatiti svojski i po jasno odregjenom
nacrtu. Zato mislimo da bi bilo potrebno
da dobijemo u Dubrovniku jednu zadružnu
ustanovu, otkle bi se moglo po okolici i

bližnjim kotarevima rukovoditi cijeli zadru-

garski pokret, Mi radimo na tomu da do-
bijemo takovu ustanovu, i nadamo se, da
će nam to poći do skora za rukom. Naše
prijatelje molimo, da o tomu razmišljaju i

lje, jer bez dogovora nema uspjeha.

Iz Boke Kotorske.

Uzroci malog broja hrvatskih birača,
Slogaši i sporazum, .

Svakomu je-u oči upalo, kako je Boka
Kotorska dala malo birača za hrvatske
kandidate. U Boci je jedna trećina svega
stanovništva hrvatska, i to baš najkultur-
niji dio naroda, Kotor, Dobrota, Perast,
Prčanj, Lastva, Tivat, Sutomore ixaja hr-
vatsku većinu pučanstva. U tim su mjesti-
ma od negda bile općinske uprave hrvatske,
Pa ipak ovih izbora za hrvatske kandidate
nije palo ni deseti dio svih glasova. Obra-
tili smo se jednom prijatelju, da nam po-
šlje objašnjenje i koji su uzroci, da hrvat.
ski birači nijesu glasali. Dobili smo ovaj
odgovor: |

U cijeloj će Boci Kotorskoj biti nekih
3500 hrvatskih birača. Glasalo ih je nešto
više od 1500 i to za Radićevu listu 577
a za ostale opozicionalne liste po prilici
jedna hiljada. Svi hrvatski birači, osim
malih izuzetaka, u Dobroti, Hercegnovom
i Sutomoru glasali su za Davidovićevu
listu, koja je u tim mjestima od ukupnih
251 glasova dobila hrvatskih 240, U Ko-
toru, Lastvi, Perastu, Prčanju i Tivtu gla-
sovalo je za tu listu preko 600 hrvatskih
birača. Okolo dvije hiljade birača Hrvata
apstiniralo se je od izbora. I

Uzroci ovoj nelijepoj pojavi ovi su:
Boka je vidovdanskim ustavom odijeljena
upravno od Dalmacije i priklopljena zetskoj
oblasti, samo još imamo s Dalmacijom za-
jedničke izbore. Sve je činovništvo veliko-
srpskog mišljenja, Hrvatsko stanovništvo
živi u vječnom strahu od - komita i od re-
žimlija. Ni jedni ni drugi ne biraju sresta-
ya. Tako su mnogi naši ljudi strahovani,
jer nijesu sigurni ni života ni imetka, Ti

gu većim dijelom ovih izbora ostali kod

nog trgovca ,oderuha“. Zadružništvo ih je

seljak nije bio više sužanj seoskoga i grad- |

mo nikakove zadruge! Treba stare zadru- |

da nam saopće svoje mišljenje, svjete i že-

kuće. To je jedan dio krivnje a drugi je
u nama samim, Mi nijesmo još bili proveli
organizacije po svim našim .mjestima, kad
nas zateče obznana. To nas je omelo, a
dalo je podstreka onim našim dobričinama,
koji još uvijek u svojoj kratkoj pameti sa-
njaju o nekakvoj slozi. ,E, znate, mi smo
ša svih strana opkoljeni Srbima, valja da
živimo u slozi s njima i da glasamo za

Davidovićevu listu, koja je za sporazum,
tim više što neće biti Radićevih kutija“.
Tako su ti slogaši slijepili svijet. Ti zasta-
rjeli slogaši ne uviđaju, da s takvom pu-
zavom politikom ne će nigda doći do pra-
vog sporazuma između Hrvata i Srba,
Hrvati su se izrekli sa sporazum, za pra-

vedan sporazum između hrvatskog i srpskog
naroda, Hrvatski zastupnici provađaju do-
sljedno tu politiku i zato je svaki Hrvat
dužan za njih glasovati. Ako Srbi hoće
jednaku politiku, tad neka oni biraju ta-
kove zastupnike, a ne iziskivati da ih bi-
raju samo hrvatski birači. Šta nama Hrva-
tima pomaže da izaberemo našim glasovi«
ma i pedeset Davidovićevaca, dok srpski
birači ne izaberu takove zastupnike, koji
Će biti za sporazum, |

Ovi su nam izbori nauka, kako nesmije-
mo raditi i sad treba da se potrudimo, da
u buduće popravimo što smo do sada grije-
šili i popuštali,

Bokelj.

Nekoliko uporegjenia.

jednakopravnost u svijetiu brojaka. — Radikals&i zastupnici
se biraju sa polovicu glasova potrebnih hrvatskom zastupniku.
izborni zakon treba popraviti. |

U Banjalučkom izbornom okrugu dobila
je Radićeva lista. 14829 glasova i samo
jednoga zastupniku. U Beogradskom okrugu
glasovalo je za iadikale 11599 birača i
radikali sa dobili četiri zastupnika, dakle
na svakih 2900 glasova po jednog zastup-
nika. U Banjojluci ;p Radićevac potrebovao
pet puta toliko glassva koliko je u Beo-
gradskom okrugu jedan radikal. |

U Lici je bilo svega, Već je kod zadajih
izbora službeno bilo utvrđeno, da je tamo
broj birača neobično velik, na svaka tri

Zatanovaika: muške, žene i djecu, jedan bi-

rač, što nikako ne odgovara pravomu sta-
nju, tim više, što je iz Like mnogo hiljada
naroda po svijetu, a i ,zadnjih četiri pet
godina, nekoliko hiljada srpskih seljaka
preseliše se u Vojvodinu i na Kosovo. I
ovog se je puta dogodilo u Lici biblijsko
umnožavanje srpskih birača, Ali ipak uza
sve što tamo nijesu žandari prosto pustili
hiljadama hrvatskih birača da glasaju, palo
je u kutije Radićevih kandidata 12692
glasa i bio je izabran samo jedan zastup-
nik HRSS. Sa jednako tolikim brojem gla-
sova bila su u zvečanskom okrugu u Sr-
biji izabrana četiri jradikalska zastupnika,

U Hrvatskoj i sjevernoj Dalmaciji potre-
bovali su hrvatski republikanski zastupnici
svaki po više od osam hiljada glasova, da
budu izabrani, a u južnoj: Dalmaciji 7241
glas. U Srbiji su bili izabrani radikali jedno
s drugim sa 3000 do 4000 glasova, U kra-
jinskom okrugu, gdje su demokratu popu
Đoku ukrali kutiju sjednog birališta, na
12000 glasova izabrana su 3 radikalska
zastupnika, U Kosovskom okrugu na dva-
deset hiljada glasova šest radikalskih za-
stupnika,

Kad se objavi cjelokupna statistika sa
koliko je glasova koji zastupnik bio izabran
vidjet će se, da su hrvatski republikanski
zastupnici potrebovali dvaput više glasova
nego radikalski, i da je 67 Radićevaca do-
bilo više glasova nego 134 radikala,

Izborni zakon određuje da na svakih 40
hiljada stanovnika dolazi po jedan zastup-
nik, Po zadojem popisu pučanstva iz go-
dine 1921 u cijeloj je državi nabrojeno
12 milijuna duša. Imalo bi se dakle u
skupštinu birati ravno 300 zastupnika, ali
se bira ravno 315. Zašto? Zato jerse broj
zastupnika nije ustanovio na temelju zad-
njeg popisa stanovništva, nego po popisu
iz godine 1910, kad su još Sandžak i Ma-
cedonija bili pod Turskom i tamo se nije
šinio nikakav popis, nego onako od oka:

I tako su odredili da Srbija bira 15 za-
stupnika više, nego što bi joj po broju
duša pripadalo, i

Od dvanaest milijuna stanovnika Srba
je 4,800.000 (četrdeset po sto). Njima bi
po tomu pripadalo svega zajedno 126 za-
stupnika, Izabrano ih je 206, osamdeset
više nego što ih ide po njihovoj brojčanoj
snazi. Zato je izabrano manje osamdeset
Hrvata, Slovenaca i drugih naroda. Njih
je svih ukupno sedam milijuna i dvijesto-
tine hiljada. Morali bi dakle imati 189
zastupnika, a izabrano ih je samo 109,-
“I još nam govore o jednakopravnosti i
volji naroda! Prava volja naroda, pa sve
da bi izbori bili sasvim slobodni i čisti,
bez nasilja i prevara, ne može pokraj da+
našnjeg izbornog reda da dođe do potpune
vrijednosti. Ne bi došla ni onda, kad bi
se izbori vršili po kotarevima, kako bi to
htio Pribićević (i ako bi mi u tome slučaju
u Dalmaciji dobili 13 zastupnika od 16).

Najpoštenije i naipravednije bi bilo, da
se bira ne po okruzima i kotarima nego
cijela država jedan izborni okrug. Stranke
postave kandidatsku listu za cijelu državu,
pa da se odredi, da, recimo, na svakih šest
hiljada glasača dobija stranka po jednog
zastupnika. Tad bi se moglo govoriti o
pravoj volji naroda. Da ne dođe do pre-
velikog drobljenja stranaka i isticanje boze
izglednih kandidatura, imalo bi se zakonom
odrediti, da mjesto stotine birača, koji su
sada potrebni da se postavi jedna kandi-

datska listina, taj se broj poveća na hi-
ljadu, dvije i da strankama, koje ne do-
biju na mjednom glavriom biračkom mjestu
toliko glasova, koliko je potrebno za bira-
nje jednog zastupnika, ne dolaze u obzir
pri razdijeljivanju mandata, kako je to
uvedeno u Njemačkoj, Tako izabrana skup-
ština, bila bi pravi odraz narodne volje.

»TEMPS“ O IZBORIMA. |

»Temps“ (Pariz) koji je do sada pisao
povoljno za beogradsku vladu, u broju od
petka donosi dugi članak, iz kojega vadimo:

Beogradska vlada bila je surove ruke i
Pašić je obilno. izrabio svu moć, kojom
raspolaže vlada, da svojim protivnicima
oduzme najbolje šanse i da ih učini ne-
moćnima... Valja priznati, da je hrvatska
republikanska stranka dobila impozantan
broj zastupnika, tim više, ako se uzme u
obsir, da su sva nastojanja bila uperena
protiv te stranke. Da je stranka, protiv
koje su se skupili svi službeni uticaji, čiji
vođe su uapšeni i pod istragom, mogla
zadržati svoje pozicije, to je činjenica, koja
nuka na razmišljanje o dubokim korjenima,
što ga pokret g, Radića ima u Hrvatskoj,