Poštarina plaćena u gotovu.

m.

Izlazi svaki četvrtak.
Pretplata na godinu
60 Din. Na po godine
i d mjeseca razmjerno.
za  Imozemstvo  dyo-
struko. Pretplata se
- plaća unaprijed. -

JL

OBODNA RIJEČ

Pojedini broj 1.50 Dinara.

Uredništvo | upravi
lista u Gružu br. 126.
Telefon br. #1. Oglasi
SE računaju po pose-
bnom cijeniku. Svi su
računi plativi u Gružu
a utuživi u Dubrovniku

GODINA 1.

=
u «=
a

GRUŽ, 26. FEBRUARA 1925. a

BROJ 10.

Zakonitost i samovolja.

VA. — Hoćemo uspostavu zakonitosti i ukinuće samovolje. —
Zahtijevamo općinsku samoupravu i općinske izbore.

Kad su kod nas gradili ustav, bilo je
naših ljudi, koji su izjavljivali, da je bolji
i slab ustav nego li nikakav, jer bi on
imao biti neka brana protiv vladine samo-
volje, I ti su ljudi progutali protudogovo-
reni način donošenja ustava; proždrli su i

centralističko uređenje države ; slegli su s

ramenima, što su ovakovom ustavu bili
protivni svi Hrvati, koji ili nijesu ni bili
došli u onu ustavotvornu skupštinu, kojoj
je prije nego se je i sastala bila stavljena
brnjica na uste, ili su je zapustili prosvje-
dujući protiv kršenja dogovora, i što su
protiv onakvog ustava glasovali Slovenci ;
zažmirili su s okom, što je ustav primljen
s jednim glasom viša od polovice, a i ti
glas se je platio ,avansom“ (predujmom)
iz državne blagajne. Sve su to podnijeli,
samo da bi bile zajamčene ustavne slobo-
štine. Od pisanog ustava nadali su se, da
će onemogućiti samovolju vladinu i uvesti
zakonitost, ida će se mjesto naredbama
. upravljati zakonima; slijepili su nam oči
parlamentarizmom i samoupravom,

I privrženici su francuske revolucije naj-
više zamjerali starom načinu vladavine
zbog samovolje. Oni su htjeli, da vladinu
vlast utvrde pisanim zakonom, nalik na one
zakone kojim se određuju odnosi  izmegju

privatnih lica. Zato su francuski zastupni-

ci u prvoj konstituanti donijeli ustav, prvi
pisani ustav u Earopi. To je bilo pred sto-
tridesetičetiri gedine, Englez Jung, koji je
tada putovao po Francuskoj, nalažaše ,da
je zamisao praviti ustav vrio smiješna:
,Oni misle da ima nekskvoga recepta za
gragjenje ustava, kao što se gradi kobasi-
ca“, Jung je bio naviknut, da u Engleskoj
gleda kako politički ustav, kao gragjanski
zakon, počiva na starini, ukorjenjenim obi:
čajima, koje svi Englezi poštuju. Ali u
Francuskoj nije bilo jake tradicije i mislili
su, da je pisani ustav dovoljna brana pro-
tiv vladine samovolje.
Dobili smo i mi tako zvani viđovdanski
ustav i cijele stranke, do maloga svi Srbi
proglasiše se ustavobraniteljima, Četvrta
godina teče, što je ustav |donešen i danas
što vidimo ? Oni koji su od pisanog ustava
očekivali i ustavno sloboštine grdno su se
prevarili, a oni koji su protiv onakoga
ustava bili, moraju sada da ga brane od
. samih onih koji su ga donijeli. Je li ostala
ijedna njegova ustanova a da nije
bila povrjegjena ? Ustav govori da smo
pravna i parlamentarna država, jamči slo-
bodu ličnu i imovinsku, slobodu udruživa-
nja, sastajanja, izbora i štampe, nepovre-
divost zastupnika, samoupravu općina i žu-
panija. Sve to stoji pisano u ustavu, ali sa-
mo pisano, jer se drugačije provađa i izvršuje,
Mjesto pravne države imamo državu u
kojoj se vlada naredbama, obznanama,
carskim patentima, u jednu riječ policajsku
državu, u kojoj parlamenat služi kao neki
ures i to samo orda, ako u njemu imaju
većinu današnji vlastodršci, Lična je slobo-
da takova, da te može policija držati za-
tvorena ili internirana pa i onda kad sud
nalaže, da te puste na slobodu. Imovinska
je sloboda takova, da su sedmu godinu
poslije dovršenog rata, kad su sve druge
države uredile pitanje stanova, kod nas još
uvijek u kreposti iznimne mjere, koje bi
bile razumljive u sovjetskoj Rusiji ili je

takova da kao u varaždinskoj županiji
dignu nekomu zemlju i podijele je među
druge, pa je opet tim oduzmu i povrate
prijašnjem gospodaru i to se ponavlja sva-
kih izbora, Slobodu udruživanja i sastajanja
imaju samo vladine stranke. Izbori su alo-
bodni u pretakanju kuglica iz opozicionih
kutija u vladine, Štampa je slobodna, dok
joj policija ne zabrani izlaženje i pozatva-
ra urednike a kad sud ne posnaži zabra.
nu, policija zato ne haje i ne dozvoljava
izlaženje ni starih ni novih opozicionih li-
stova,  Nepovredivost zastupnika najbolje
rasvjetljuje zatvaranje Stjepana Radića i
drugova, a da ne bude nikakve dvojbe,
policija sad nakon izvršenih izbora osuđuje
i drži zatvorena izabranog zastupnika Dra
Zanića. Na općinama mjesto od naroda izabra-
nih vjećnika i načelnika gospodare komesari.

Imamo zakon koji određuje, da vlada
može raspustiti općinsko zastupstvo, ali da
se mora novi izbor narediti kroz šest ne-
djelja poslije raspusta, U Dalmaciji su sve
hrvatske općine raspuštene već šest godina
i više i 8 njima upravljaju radikalski ko-
mesari, Više se je puta u ovih šest godina
pisalo, da će biti proveđeni općinski izbori,
proglašen. je bio i novi općinski izborni
red, ali do izbora nije još došlo. I ne će,

ako bude na vladinu, još dugo ni doći, jer |

ona istom spravlja nekakov novi zakon o
općinama, prema kome bi se imali izvršiti
općiaski izbori u cijeloj zemlji. Drugim
riječima u hrvatskim zemljama će još dugo
ostati opĆiaska samouprava zajamčena u
pisanim zakonima, ali će općinama upravljati
vladini komesari u brk zakonu i simouprari,

Pisanih zakona imamo dosta, ali se ne
vrše. M,esto zakonitosti imamo samovolju.
Ona je nad svim zakonima. I ne varajmo
se, otkad je svijeta i dok ga bude, bilo je
i bit će ljudi, kojim je sila i samovolja
nsgd pravdom i zakonitosti. Ta ne pomažu
tužaljke, nego jakost. Mi smo Hrvati na
prošlim izborima pokazali našu jakost. Po-
sljedica će toga biti, da će beogradska vla-
da prije ili poslije biti prisiljena, da s na.
ma razgovara i kac prvu pogodbu morati
će da uspostavi zakonitost, dade zadovolj-
štinu povrijeđenoj pravdi i javnom moralu,
ukine samovolju 1 oživi općinsku samou-
pravu raspisujući odmah općinske izbore.
To zehlijevamo i bez toga nema nika.
kvih razgovora ni dogovora.

. Reorganizacija Matice Hr.
vatske. Matica Hrvatska najstarije je
i najzaslužnije hrvatsko književno društvo
osnovano godine 1842, Glavni joj je posao
izdavati poučne i zabavne knjige, kojih je

| izdala do sad kakvih pet stotina u više

milijuna istisaka. Do pred rat je izdavala
redovito desetsk knjiga na godinu i brojila
je preko deset huijada članova. Za vrijeme
rata rad je Matice Hrvatske nešio zapeo
i sad ga njezin odbor hoće da na novo
oživi..i to tako, da budu mogli u radu
Matice sudjelovati i prijatelji hrvatske
književnosti izvan Zagreba osnivanjem po-
dodbora u svim većim wjestima. Ti će pod-
odboii skupljati članove i brinuti se da
se što više knjiga, što ih izda Matica

Hrvatska, raspuča u narod, imat će da una-

pređaju narodnu prosvjetu, drže javna
zdravstvena i poučna predavanja, osnivaju
knjižnice i čitaonice, priređivaju analfabet.
ške tečajeve i prosvjetne zabave. — Po-
trebno je, da se i kod nas ustanovi što

prije pododb, Matice i da počne svojim radom.

Kad se želi dati sud o nekome narodu,
treba zaći i u njegovu povjest i geografiju,
I povjesno — religijozni momenti, kao i
geografski, moći će nam biti od velike
koristi pri posmatranju i proučavanju da-
našnjih naših nutarnjih nevolja. Kada bi
kod shvaćanja stvari i stalo da su Hrvati
i Srbi jedan nsrod, nijedan stvaran posma-
trač neće moći proći preko vrlo velikih
očitih razlika među njima.

To opažamo u svakoj, pak i najmanjoj
manifestaciji socijalno — političkoj. I tome
sa nesmijemo čuditi. Kao što u zapadnim
krajevima, nastavanim od Hrvata, prevla-
dava zapadnjački duh liberalizma, široko-
grudnosti, tako u istočnim krajevima, usko
vezanim sa Bizantom, u društveno — poli-
tičkom životu iskače bizantski mentalitet
i konservativni egoizam, i ako ovsj po-
sljednji ne može da se veže uz cijeli srpski
narod, već je ojebina samo one male, ali
uplivne, balkanske cincarsko — srpske rage,
koja danas drma Srbijom i koja posjeduje
prirodne sposobnosti da vlada sa drugim
i da nikad ne gubi svog cilja s oka,

Kolikogod ova šačica ljudi imade i ne-
priiatelja, ona je ipak uspjela da predobije
na svoju stranu velik dio srpskoga naroda
jer i ako se u svom djelovanju rukovodi
samo vlastitim interesima, ona znade da
udovolji i velikosrpskom mentalitetu, koji
ima naročito privlačivu moć kod Srba Pre-
čana ii : Seno
Kad znamo ovo, lako će nam biti shva-
titi i g. Bakotića, bivšeg poslanika u Rimu,
inače rođenog Dalmatinca, koji u jednom
svome nedavno objeledanjenom članku, go-
voreći o nacijonalnom sporu kod nas, kaže
da je slučaj htio te je pobijedila srpska
teza, koja je išla za ujedinjenjem naroda
izvan granica Austro Ugarske, za koju je
tezu bila angažovana srpsko-hrvatska koa.
licija, t. j. većina predratnog hrvatskog
sabora. Oa, koji sebi prisvaja pravo da
govorio nacijonalnom sporu kod nas kaže
da je cijela srpsko-hrvatska koalicija bila
za nju. Ona bi morao biti toliko pametan
da shvati da bi Hrvati bili dezauvirali
srpsko-hrvatsku koaliciju i njenu politiku,
vođenu od Supila, Medakovića i Pribičevića,
da nijesu u duši osjećali i željeli da baš
ova politika i prevagne. Oni su ovo radili
i uradili, što uostalom i povjest tvrdi, i u
ovoj velikoj činjenici je najbolji dokaz idea-
lizma hrvatskoga naroda napram srpskom
egoizmu, koji ovdje hoće da izobliši jednu
od najsjajnijih stranica naše nedavne pro-
šlosti. |

Za Hrvate, držanje i politika srpsko-
hrvatske koalicije u Hrvatskoj, prije i za
vrijeme rata, znači nepobitni dokaz njihova
idealizma i odanosti pravoj i iskrenoj jugo-
slavenskoj ideji, dočim, sudeći po radu
Svetozara Pribičevića, za Srbe znači sve
drugo, jer su bogu hvala i preveć očevidni
dokazi da su Pribićević i njegovi sljedbe-
nici išli za nekim drugim neiskrenim ciljem
koji onii danas u svim detaljima provode,
i ako znaju da to ne smije da tako
bude. Najvjerniji dokaz bizantske himbe !

I tako s jedne strane imamo idealizam

Srba. Pribičević, jedan od vođa srpsko-
hrvatske koalicije, i danas jedan od upliv-
nijih političara u državi, ne mari ni za
koje ministarstvo ; on ostaje u ministarstvu
prosvjete. Zar sve to iz ljubavi prama
jugoslavenstvu ? Iz ljubavi prama jugosla-

š i
U sa

Ž

i,

Pisani ustav. — izigravanje zakona. — Policajna i pravna drža- |

hrvatski, a s druge ciiju shodni egoizam

venstvu nipošto, jer je svoje djelovanje
protegao samo na škole u prečanskim kra-
jevima, dok u Srbiji pušta da stvari idu
kako su išle. Da je njegova politika jugo«
slavenska, zar bi svi Srbi Prečani, koji
obožavaju Pašića, odobravali njegovu poli-
tiku ? On radi, a i svi ostali Srbi njegova
kova, u svom djelokrugu, rade po svom
nacionalnom instinktu, (a taj je velikosrpski)
naime da zabace sve ono što je hrvatsko
i uvedu u ova krajeve čisto srpske običaje
i navike,

I tako imamo u ,jugoslavenskoj“ državi
pod ministrovanjem ,jugoslavena“ Pribiće-
vića, konfesijonalnu školu u Dubrovniku ;
imamo ,ženske zadruge“ po kalupu i di-
rektivama srbijanskim, dok ovakove usta-
nove po Srbiji imaju naziv ,Kolo srpskih
sestara“, Preko učitelja, kojima je bila
obraćena njegova naročita briga, uvodi u
pučke i građanske škole te preparandije
»sečenje kolača“. Školske svjedožbe nekih
srednjih škola kod nas tiskane su samo
ćirilicom a nastavni jezik zove se ,srpski
jezik“, |

Zar sve ovo iz ,jugoslavenstva“ i za
«jugoslavenstvo“ ?

Valja priznati da Srbi uopće pokazuju
jakost karaktera i volje u provađanju svo-
jih ciljeva i tu im treba skinut kapu. Ali
što možemo da rečemo o rasadnicima ta
njihove socijalno — političke propagande
u Dalmaciji, kao što je n. pr. splitsko |
»Novo doba“, koje čak posrbljuje imena
članica odbora za ,Gusarov“ ples, ili o
njadranskoj straži“ koja piše čistom ekav-
štinom itd.? Zar i ovo, sve u ime ,jugo-
slavenstva“? Dozvoljavamo da jest ali u
ime ,pribićevićeva jugoslavenstva“, a koli-
ko je njegovo jugoslavenstvo jugoslavensko,
o tome ne trsba trošiti niti riječi, |

Da su Srbijanci ostali u našim očima
onakovi kakovi su nam se prikazali 1918,
kada su bijedni vojnici, odrpani i iznemo-
gli, stigli k nami iz jedne velike borbe,
mi bismo danas obožavali sve ono što je
njihovo, jer bismo znali da se u tome ne
krije nikakovo zlo za hrvatski narod. Ali
iza leđa napačenog ,geđe“ izmolio je
ernomanjasti Srbin — Cincar, čiji veliko-
srpiki glas tako resonantno odjekuje u
srcima svih Srba — Prečana, pak se je
ta slika u toliko imijenila, da je namjesto
oduševljenja došao oprez — nipošto mržnja.

mali.

Progoni štampe.

Policija u Osijeku zabranila je ,Hrvat-
ski Lust“. Osiječki su Hrvati htjeli tad po-
četi izdavati ,Hrvatski Glas“, za koji su
od prije imali dozvolu izlaženja ali je po-
licija i taj list zabranila i nije dozvolila iz-
lazak trećemu listu ,Hrvatskoj Zori“, ,Slo-
bodni Dom“ je policija zabranila, a sud je
poništio zabranu. Uredništvo je bilo počelo
opet izdavati list, ali ga je policija uprkos
riješenju suda zabranila, Vlada sprema novi
zakon o štampi, Ako ćemo suditi po onomu,
kako danas upravne vlasti i policija postu=
paju proti novinama, onda znamo već una-
prijed, što se imamo nadati od novog za-
kona. Novinarsko je udruženje prosvjedovalo
kod ministra predsjednika 1 kod ministra
unutrašnjih possla proti progonima ,novi-
nara i zabrani listova. Ministri su se izgo-
voriii, da ništa ne znadu i da će se obavije-
stiti, ali do sad se nije ništa na bolje pro-
mijenilo. Uzročnik je progona štampe sam
novinar Wilder, sad pomoćnik ministra unu-
trašnjih posala. Zagrebačko novinarsko ue
druženje ga je isključilo iz društva, On ge
sad osvećuje i još gore goni štampu,