Poštarina plaćena u gotovu. m. Izlazi svaki četvrtak. Pretplata na godinu 60 Din. Na po godine i d mjeseca razmjerno. za Imozemstvo dyo- struko. Pretplata se - plaća unaprijed. - JL OBODNA RIJEČ Pojedini broj 1.50 Dinara. Uredništvo | upravi lista u Gružu br. 126. Telefon br. #1. Oglasi SE računaju po pose- bnom cijeniku. Svi su računi plativi u Gružu a utuživi u Dubrovniku GODINA 1. = u «= a GRUŽ, 26. FEBRUARA 1925. a BROJ 10. Zakonitost i samovolja. VA. — Hoćemo uspostavu zakonitosti i ukinuće samovolje. — Zahtijevamo općinsku samoupravu i općinske izbore. Kad su kod nas gradili ustav, bilo je naših ljudi, koji su izjavljivali, da je bolji i slab ustav nego li nikakav, jer bi on imao biti neka brana protiv vladine samo- volje, I ti su ljudi progutali protudogovo- reni način donošenja ustava; proždrli su i centralističko uređenje države ; slegli su s ramenima, što su ovakovom ustavu bili protivni svi Hrvati, koji ili nijesu ni bili došli u onu ustavotvornu skupštinu, kojoj je prije nego se je i sastala bila stavljena brnjica na uste, ili su je zapustili prosvje- dujući protiv kršenja dogovora, i što su protiv onakvog ustava glasovali Slovenci ; zažmirili su s okom, što je ustav primljen s jednim glasom viša od polovice, a i ti glas se je platio ,avansom“ (predujmom) iz državne blagajne. Sve su to podnijeli, samo da bi bile zajamčene ustavne slobo- štine. Od pisanog ustava nadali su se, da će onemogućiti samovolju vladinu i uvesti zakonitost, ida će se mjesto naredbama . upravljati zakonima; slijepili su nam oči parlamentarizmom i samoupravom, I privrženici su francuske revolucije naj- više zamjerali starom načinu vladavine zbog samovolje. Oni su htjeli, da vladinu vlast utvrde pisanim zakonom, nalik na one zakone kojim se određuju odnosi izmegju privatnih lica. Zato su francuski zastupni- ci u prvoj konstituanti donijeli ustav, prvi pisani ustav u Earopi. To je bilo pred sto- tridesetičetiri gedine, Englez Jung, koji je tada putovao po Francuskoj, nalažaše ,da je zamisao praviti ustav vrio smiješna: ,Oni misle da ima nekskvoga recepta za gragjenje ustava, kao što se gradi kobasi- ca“, Jung je bio naviknut, da u Engleskoj gleda kako politički ustav, kao gragjanski zakon, počiva na starini, ukorjenjenim obi: čajima, koje svi Englezi poštuju. Ali u Francuskoj nije bilo jake tradicije i mislili su, da je pisani ustav dovoljna brana pro- tiv vladine samovolje. Dobili smo i mi tako zvani viđovdanski ustav i cijele stranke, do maloga svi Srbi proglasiše se ustavobraniteljima, Četvrta godina teče, što je ustav |donešen i danas što vidimo ? Oni koji su od pisanog ustava očekivali i ustavno sloboštine grdno su se prevarili, a oni koji su protiv onakoga ustava bili, moraju sada da ga brane od . samih onih koji su ga donijeli. Je li ostala ijedna njegova ustanova a da nije bila povrjegjena ? Ustav govori da smo pravna i parlamentarna država, jamči slo- bodu ličnu i imovinsku, slobodu udruživa- nja, sastajanja, izbora i štampe, nepovre- divost zastupnika, samoupravu općina i žu- panija. Sve to stoji pisano u ustavu, ali sa- mo pisano, jer se drugačije provađa i izvršuje, Mjesto pravne države imamo državu u kojoj se vlada naredbama, obznanama, carskim patentima, u jednu riječ policajsku državu, u kojoj parlamenat služi kao neki ures i to samo orda, ako u njemu imaju većinu današnji vlastodršci, Lična je slobo- da takova, da te može policija držati za- tvorena ili internirana pa i onda kad sud nalaže, da te puste na slobodu. Imovinska je sloboda takova, da su sedmu godinu poslije dovršenog rata, kad su sve druge države uredile pitanje stanova, kod nas još uvijek u kreposti iznimne mjere, koje bi bile razumljive u sovjetskoj Rusiji ili je takova da kao u varaždinskoj županiji dignu nekomu zemlju i podijele je među druge, pa je opet tim oduzmu i povrate prijašnjem gospodaru i to se ponavlja sva- kih izbora, Slobodu udruživanja i sastajanja imaju samo vladine stranke. Izbori su alo- bodni u pretakanju kuglica iz opozicionih kutija u vladine, Štampa je slobodna, dok joj policija ne zabrani izlaženje i pozatva- ra urednike a kad sud ne posnaži zabra. nu, policija zato ne haje i ne dozvoljava izlaženje ni starih ni novih opozicionih li- stova, Nepovredivost zastupnika najbolje rasvjetljuje zatvaranje Stjepana Radića i drugova, a da ne bude nikakve dvojbe, policija sad nakon izvršenih izbora osuđuje i drži zatvorena izabranog zastupnika Dra Zanića. Na općinama mjesto od naroda izabra- nih vjećnika i načelnika gospodare komesari. Imamo zakon koji određuje, da vlada može raspustiti općinsko zastupstvo, ali da se mora novi izbor narediti kroz šest ne- djelja poslije raspusta, U Dalmaciji su sve hrvatske općine raspuštene već šest godina i više i 8 njima upravljaju radikalski ko- mesari, Više se je puta u ovih šest godina pisalo, da će biti proveđeni općinski izbori, proglašen. je bio i novi općinski izborni red, ali do izbora nije još došlo. I ne će, ako bude na vladinu, još dugo ni doći, jer | ona istom spravlja nekakov novi zakon o općinama, prema kome bi se imali izvršiti općiaski izbori u cijeloj zemlji. Drugim riječima u hrvatskim zemljama će još dugo ostati opĆiaska samouprava zajamčena u pisanim zakonima, ali će općinama upravljati vladini komesari u brk zakonu i simouprari, Pisanih zakona imamo dosta, ali se ne vrše. M,esto zakonitosti imamo samovolju. Ona je nad svim zakonima. I ne varajmo se, otkad je svijeta i dok ga bude, bilo je i bit će ljudi, kojim je sila i samovolja nsgd pravdom i zakonitosti. Ta ne pomažu tužaljke, nego jakost. Mi smo Hrvati na prošlim izborima pokazali našu jakost. Po- sljedica će toga biti, da će beogradska vla- da prije ili poslije biti prisiljena, da s na. ma razgovara i kac prvu pogodbu morati će da uspostavi zakonitost, dade zadovolj- štinu povrijeđenoj pravdi i javnom moralu, ukine samovolju 1 oživi općinsku samou- pravu raspisujući odmah općinske izbore. To zehlijevamo i bez toga nema nika. kvih razgovora ni dogovora. . Reorganizacija Matice Hr. vatske. Matica Hrvatska najstarije je i najzaslužnije hrvatsko književno društvo osnovano godine 1842, Glavni joj je posao izdavati poučne i zabavne knjige, kojih je | izdala do sad kakvih pet stotina u više milijuna istisaka. Do pred rat je izdavala redovito desetsk knjiga na godinu i brojila je preko deset huijada članova. Za vrijeme rata rad je Matice Hrvatske nešio zapeo i sad ga njezin odbor hoće da na novo oživi..i to tako, da budu mogli u radu Matice sudjelovati i prijatelji hrvatske književnosti izvan Zagreba osnivanjem po- dodbora u svim većim wjestima. Ti će pod- odboii skupljati članove i brinuti se da se što više knjiga, što ih izda Matica Hrvatska, raspuča u narod, imat će da una- pređaju narodnu prosvjetu, drže javna zdravstvena i poučna predavanja, osnivaju knjižnice i čitaonice, priređivaju analfabet. ške tečajeve i prosvjetne zabave. — Po- trebno je, da se i kod nas ustanovi što prije pododb, Matice i da počne svojim radom. Kad se želi dati sud o nekome narodu, treba zaći i u njegovu povjest i geografiju, I povjesno — religijozni momenti, kao i geografski, moći će nam biti od velike koristi pri posmatranju i proučavanju da- našnjih naših nutarnjih nevolja. Kada bi kod shvaćanja stvari i stalo da su Hrvati i Srbi jedan nsrod, nijedan stvaran posma- trač neće moći proći preko vrlo velikih očitih razlika među njima. To opažamo u svakoj, pak i najmanjoj manifestaciji socijalno — političkoj. I tome sa nesmijemo čuditi. Kao što u zapadnim krajevima, nastavanim od Hrvata, prevla- dava zapadnjački duh liberalizma, široko- grudnosti, tako u istočnim krajevima, usko vezanim sa Bizantom, u društveno — poli- tičkom životu iskače bizantski mentalitet i konservativni egoizam, i ako ovsj po- sljednji ne može da se veže uz cijeli srpski narod, već je ojebina samo one male, ali uplivne, balkanske cincarsko — srpske rage, koja danas drma Srbijom i koja posjeduje prirodne sposobnosti da vlada sa drugim i da nikad ne gubi svog cilja s oka, Kolikogod ova šačica ljudi imade i ne- priiatelja, ona je ipak uspjela da predobije na svoju stranu velik dio srpskoga naroda jer i ako se u svom djelovanju rukovodi samo vlastitim interesima, ona znade da udovolji i velikosrpskom mentalitetu, koji ima naročito privlačivu moć kod Srba Pre- čana ii : Seno Kad znamo ovo, lako će nam biti shva- titi i g. Bakotića, bivšeg poslanika u Rimu, inače rođenog Dalmatinca, koji u jednom svome nedavno objeledanjenom članku, go- voreći o nacijonalnom sporu kod nas, kaže da je slučaj htio te je pobijedila srpska teza, koja je išla za ujedinjenjem naroda izvan granica Austro Ugarske, za koju je tezu bila angažovana srpsko-hrvatska koa. licija, t. j. većina predratnog hrvatskog sabora. Oa, koji sebi prisvaja pravo da govorio nacijonalnom sporu kod nas kaže da je cijela srpsko-hrvatska koalicija bila za nju. Ona bi morao biti toliko pametan da shvati da bi Hrvati bili dezauvirali srpsko-hrvatsku koaliciju i njenu politiku, vođenu od Supila, Medakovića i Pribičevića, da nijesu u duši osjećali i željeli da baš ova politika i prevagne. Oni su ovo radili i uradili, što uostalom i povjest tvrdi, i u ovoj velikoj činjenici je najbolji dokaz idea- lizma hrvatskoga naroda napram srpskom egoizmu, koji ovdje hoće da izobliši jednu od najsjajnijih stranica naše nedavne pro- šlosti. | Za Hrvate, držanje i politika srpsko- hrvatske koalicije u Hrvatskoj, prije i za vrijeme rata, znači nepobitni dokaz njihova idealizma i odanosti pravoj i iskrenoj jugo- slavenskoj ideji, dočim, sudeći po radu Svetozara Pribičevića, za Srbe znači sve drugo, jer su bogu hvala i preveć očevidni dokazi da su Pribićević i njegovi sljedbe- nici išli za nekim drugim neiskrenim ciljem koji onii danas u svim detaljima provode, i ako znaju da to ne smije da tako bude. Najvjerniji dokaz bizantske himbe ! I tako s jedne strane imamo idealizam Srba. Pribičević, jedan od vođa srpsko- hrvatske koalicije, i danas jedan od upliv- nijih političara u državi, ne mari ni za koje ministarstvo ; on ostaje u ministarstvu prosvjete. Zar sve to iz ljubavi prama jugoslavenstvu ? Iz ljubavi prama jugosla- š i U sa Ž i, Pisani ustav. — izigravanje zakona. — Policajna i pravna drža- | hrvatski, a s druge ciiju shodni egoizam venstvu nipošto, jer je svoje djelovanje protegao samo na škole u prečanskim kra- jevima, dok u Srbiji pušta da stvari idu kako su išle. Da je njegova politika jugo« slavenska, zar bi svi Srbi Prečani, koji obožavaju Pašića, odobravali njegovu poli- tiku ? On radi, a i svi ostali Srbi njegova kova, u svom djelokrugu, rade po svom nacionalnom instinktu, (a taj je velikosrpski) naime da zabace sve ono što je hrvatsko i uvedu u ova krajeve čisto srpske običaje i navike, I tako imamo u ,jugoslavenskoj“ državi pod ministrovanjem ,jugoslavena“ Pribiće- vića, konfesijonalnu školu u Dubrovniku ; imamo ,ženske zadruge“ po kalupu i di- rektivama srbijanskim, dok ovakove usta- nove po Srbiji imaju naziv ,Kolo srpskih sestara“, Preko učitelja, kojima je bila obraćena njegova naročita briga, uvodi u pučke i građanske škole te preparandije »sečenje kolača“. Školske svjedožbe nekih srednjih škola kod nas tiskane su samo ćirilicom a nastavni jezik zove se ,srpski jezik“, | Zar sve ovo iz ,jugoslavenstva“ i za «jugoslavenstvo“ ? Valja priznati da Srbi uopće pokazuju jakost karaktera i volje u provađanju svo- jih ciljeva i tu im treba skinut kapu. Ali što možemo da rečemo o rasadnicima ta njihove socijalno — političke propagande u Dalmaciji, kao što je n. pr. splitsko | »Novo doba“, koje čak posrbljuje imena članica odbora za ,Gusarov“ ples, ili o njadranskoj straži“ koja piše čistom ekav- štinom itd.? Zar i ovo, sve u ime ,jugo- slavenstva“? Dozvoljavamo da jest ali u ime ,pribićevićeva jugoslavenstva“, a koli- ko je njegovo jugoslavenstvo jugoslavensko, o tome ne trsba trošiti niti riječi, | Da su Srbijanci ostali u našim očima onakovi kakovi su nam se prikazali 1918, kada su bijedni vojnici, odrpani i iznemo- gli, stigli k nami iz jedne velike borbe, mi bismo danas obožavali sve ono što je njihovo, jer bismo znali da se u tome ne krije nikakovo zlo za hrvatski narod. Ali iza leđa napačenog ,geđe“ izmolio je ernomanjasti Srbin — Cincar, čiji veliko- srpiki glas tako resonantno odjekuje u srcima svih Srba — Prečana, pak se je ta slika u toliko imijenila, da je namjesto oduševljenja došao oprez — nipošto mržnja. mali. Progoni štampe. Policija u Osijeku zabranila je ,Hrvat- ski Lust“. Osiječki su Hrvati htjeli tad po- četi izdavati ,Hrvatski Glas“, za koji su od prije imali dozvolu izlaženja ali je po- licija i taj list zabranila i nije dozvolila iz- lazak trećemu listu ,Hrvatskoj Zori“, ,Slo- bodni Dom“ je policija zabranila, a sud je poništio zabranu. Uredništvo je bilo počelo opet izdavati list, ali ga je policija uprkos riješenju suda zabranila, Vlada sprema novi zakon o štampi, Ako ćemo suditi po onomu, kako danas upravne vlasti i policija postu= paju proti novinama, onda znamo već una- prijed, što se imamo nadati od novog za- kona. Novinarsko je udruženje prosvjedovalo kod ministra predsjednika 1 kod ministra unutrašnjih possla proti progonima ,novi- nara i zabrani listova. Ministri su se izgo- voriii, da ništa ne znadu i da će se obavije- stiti, ali do sad se nije ništa na bolje pro- mijenilo. Uzročnik je progona štampe sam novinar Wilder, sad pomoćnik ministra unu- trašnjih posala. Zagrebačko novinarsko ue druženje ga je isključilo iz društva, On ge sad osvećuje i još gore goni štampu,