Poštarina plaćena u

Izlazi svaki četvrtak.
Pretplata na godinu
GO Din. Na po godine
id mjeseca razmjerno.
ža Inozemstvo  dvo-
Struko. Pretplata se
- plaća unaprijed. -

DINA RIJEČ

Pojedini broj 1.50 Dinara.

lista u Gružu hr. 125.
Telefon hr. 4. Oglasi :
Se računaju po pose- :
bnom cijeniku. Svi su ;
računi plativi u Gružu :
a utuživi u Dubrovniku z

GODINA 1.

DINAMA Ng
mamazsasa|

GRUŽ, 12. MARTA 1925. ..

BRO] 12. :

Kadija tuži,

Žandarmerija i zatvaranja. — Polici

kadiia sudi.

la i austrijska cesarska

Ne prođe dana, a da ne dobijemo vijesti,
kako su žandari poapsili ovdje deset, onamo
dvadeset i više naših ljudi. Apsi se za svaku
stvar, Lična sloboda je prazan zrak, Za po-
klik živio Radić, živjela republika, ili za još
nedužniji poklik živjela Hrvatska eto žandara
koji vežu u verige i vode na policiju. Za-
tvaraju se ljudi koji nijesu klicali ništa, nego
su ih potvorili radi bilo kojeg izmišljenog
prestupka. Apse se ljudi radi tobožnjih pre-
stupaka počinjenih pred mjesec dana i do-
vode ih u sudbene zatvore, a da sudac i
ne zna što su okrivljeni.

Sve se to radi, kako nam kažu, po na.
ređenju žandarmerijske komande u Splitu,
Ni briga je da je to protuzakonito. Ona to
radi, jer je sigurna da je neće niko pozvati
da odgovara za zloupotrebu uredovne vlasti.
Kad može zagrebačka policija da u brk
pravorijeku suda zatvara narodne zastupnike,
čemu ne bi i splitski žandarmerijski koman.
dant pokazao svoju silu na nejaku i goloruku
narodu. Pa najposlije tu je državna policija
koja sankcioniše apšenja osuđujući jedne na
deset, druge na trideset dana zatvora na
temelju paragrala 11 austrijske cesarske na-
redbe iz godine 1854. |

iza oslobođenja kad suse naši državnici
žurili da ponište sve ono što je bilo dobroga
u našemu javnomu životu i državnoj upravi

pod izgovorom da je te austrijanština,-i kad |

su im naši blekani za to pljeskali, pridržali
su u isti mah zloglasnu cesarsku naredbu
nazvanu Bachova patenta koja potiče iz naj-
crnije dobe austrijskog apsolutizma. Iza do-
nešenog ustava koji veli da se niko ne
smije lišiti lične slobode, nego samo na te-
melju zakona, ne samo što nijesu ukinuli tu
Cesarsku naredbu, nego su je čak i pooštrili
povisivši mjeru kazne od četrnaest dana na
jedan mjesec bez odgodne moći.

Tom cesarskom naredbom — kojom se
je crna reakcija služila po onoj narodnoj :
ko te tuži, kadija, ko te sudi kadija —

služe se i naše vlasti u još obilatijoj mjeri

nego li austrijske. Bez svakog pretjerivanja
inožemo ustvrditi, da se je ovih šest zadnjih
godina u Dalmaciji udarilo Bachovom paten-
tom mnogo više xazni nego li u stotinu
godina austrijskog režima. Dok po samom
naređenju te nesretne patente policija može
za počinjeni prestupak da udari kaznu ne
višu nego što je najmanja kazna po kazne-
nom zakonu, i dok su se prije držali toga
naređenja, sad se na to ne pazi, nego se
kažnjava sa dvadeset, trideset dana zatvora
prestupke, za koje kazneni zakon predviđa
najmanju kazan od tri dana. Ne čudimo se,
što toga ne zna ministar policije i pravnik
Maksimović, ali bi morali znati naši prav-
nici i upitati se, da li se uopće po doneše-
nom ustavu može policlja služiti sa tom
carskom naredbom. | | | |

Ovih se je dana mnogo pisalo i govoril
9 monarhiji engleskog tipa. To je sve lijepo
ali se ne smije zaboraviti, da Englezi lju-
bomorno čuvaju čistoću zakona i lične slo-
bode, a kod nas i sama vlada gazi zakon

ne puštajuć iz zatvora izabrane zastupnike |

naroda da vrše svoje dužnosti i prava u
narodnoj skupštini. Kad je dakle govor o
engleskom načinu vladanja, trebalo bi prije
svega preuzeti od njih onaj glasoviti akt
Habeas corpus, po kojemu se nijedan dr-
žavljanin ne smije držati u zatvoru bez sud-
skog naređenja, Trebalo bi od njih preuzeti

i zakonska određenja, da se mora čovjeku
koji je bio zatvoren pa kasnije riješen od
optužbe nadoknaditi svu štetu i gubitak.
Pazilo bi se tada mnogo više na zakon i
na ličnu slobodu, i ne bi se događalo kao
dosad, kad je katolički pop Pavačić pod
sumnjom da je komunista odležao šest mje-
seca u beogradskoj glavnjači a da ga nije
sudac istražitelj nikada ispitao, ili kao zad-
njih izbora kad je župnik Gjirlić bio zatvo-
ren u splitskim tamnicama osamdeset dana
pa pušten, a vlasti se na to drže po onoj
ni luka jeo, ni s njim vonjao. Treba jednom
za uvijek osigurati na nedvojbeni način ličnu
slobodu i prekinuti protivustavnim rukova-
njem austrijskih cesarskih naredaba, koje je
naša policija podigia na sistem vladanja.

Općine i vojničke komande.

Protuzakonito uplitanje u općinske
poslove. — Čirilica i vojnička ko-
manda.

Govorilo se je nedavno _ po Dubrovniku,
da su policijske vlasti izdale naređenje op-
Činama, da moraju upotrebivati općinske pe-

da takav zahtjev stavljaju općinama vojnička
zapovjedništva. Općina Sutomore u Boci
kotorskoj napučena je isključivo hrvatskim
pučanstvom. Uslijed nove administrativne raz
diobe, općina je sutomorska spala pod sre-
sko poglavarstvo u Baru, Neki je dan to
poglavarstvo uputilo općini u Sutomoru do-
pis, u kojemu joj saopćuje, da vojnička ko-
manda zahtjeva da u njezinom području
moraju svi pečati državnih i autonomnih
oblasti biti jednako obrazni, ćirilicom pisani

i za to pozivlje općinu, da svoj pečat pro-

mijeni i zamijeni ga ćirilskim, :
Ono što su do danas vlasti činile name-
čući ćirilicu gdje je ne treba, bilo je odviše
tugaljivo. Ali da vojnička zapovjedništva
dolaze do toga, da ona propisuju općinama

lazi svaku mjeru. Nije im dosta, da sve
svoje objave, oferte, konkurse licitacije, i u
Dubrovniku, pišu samo čirilicom. nego eto
hoće da i autonomnim vlastima zapovijedaju
To se ne smije dozvoliti. Općine neka od-
biju svaki pokušaj nasrtaja u njihova zako-
nom zajamčena prava, a svaki pojedinac
neka odbije primanje spisa čirilski pisanih i
zahtijeva, da mu se pošlju latinicom. Treba
neke pretjerane nasrtijivce dovesti do pameti
i poštivanja zakonskih 'prava građana.
“X BORBA ZA PETROLEJ. |

U Albaniji su našli nekoliko petrolejskih
vrela, koje su htjeli vanjski kapitalisti da
iskoriste. Borba se je vodila između Ea-
gleza i Talijana. Albanska vlada je dala
koncesiju; jednomu  engleskomu društvu,
Protiv toga je ustala italijanska vlada i
pritužila se u Londonu, Engleska je vlada
umirila Talijane obećavši da će iskorišća-
nje petrolejslih vrela biti podijeljeno međa
Engleze, Amerikance i Talijane. Domaći
će moći kao u kolonijama da rade kao
nadničari.

REVIZIJA OBRTNICA.

Poslije revizije činovnika, dolazi u Bosni
i Hercegovini na red revizija obrtnica,
Kako su kod prve revizije otpuštali iz
službe činovnike Hrvate, tako kod ove sve
u ime jednakopravnosti zajamčene ustavom
dižu obrtnice — Hrvatima,

čate sa Ćirilskim pismenima, Sada doznajemo:

kakvim se pismenima imaju služiti, to pre-

Treba ustrajati“.

Pod gornjim naslovom uputio je gosp.
Stjepan Barić, predsjednik pučke stranke,
preko novina poslijeizbornu poruku svojim
malobrojnim pristašama. Tako je istu do-
nijela i ,Narodna svijest“ od 3. 0, mj.
Vrijedno se je osvrnuti na nju, da se vidi
koliko cinizma, megalomanije i podvaljiva-
nja može da na ustrpljivi papir nabaci
pero presjednika jedne skrahirane stranke.
Tim više je vrijedno, što taj isti presjed-
nik, i ako čovjek naobrazbe i kulture, po-
put noja zabija glavu u pije:ak, pa ne
vidi i.ne uviđa i ono što vidi i svaki
slijepac.
Članak je kao i svi dosađanji, u kojima
ge redovito morao opravdavati neuspijeh,
Bankrot na martovskim izborima 1923 g.,
kao da nije dovoljno uvjerio gospodu u
pučkoj stranci, kako su u današnje doba,
kada se je čitav hrvatski narod okupio
oko jednog barjaka, oni kao tobožnja hr-
vatska stranka i suvišni i nelogični i,,.,
smiješni. Zato gosp. Barić unaprijed na-

| vješta borbu po treći puta, držeći se valjda

one narodne ,bez treće — nema sreće“,

Pa neka im bude i to veselje. Neka samo

pokušaju još jednom stupiti na mezevo i
požnjet će osudu, prezir i od onih, koji
ih već do sada nijesu osudili i prezreli. |

U poruci veli gosp. Barić kako su oni
već unaprijeda znali da će izbori ispasti
onako kako su ispali, Pa kad su to una-
prijeda znali, šta su se bručili ? Dalje kaže
da su se bojali vladina uspjeha. Zašto su
onda cijepali hrvatske redove i istupili po-
sebnim listinama, kada su znali da će ne-
minovno slavodobitno propasti ? Predbacuje
Dr, Mačeku koji da nije hotio sporazum
za jedinstveni istup opozicije, a prešućuje
razloge Mačekovu nepristajanju. Zar misli
da se ne zna da je pučka stranka tražila
u slučaju zajedničkog istupa u Dalmaciji,
da nosioc takove liste bude pučkaš - Dr.
Dulibić ? Prikazuje kao zaslugu stranke
(pučke) da je vlada dobila samo nekoliko
mandata većine. Znade li gosp. Barić to,
da kada bi ono nešto preko 2000 glasova
što su u Dalmaciji pali za pučku stranku,

(bilo glasovalo za inž. Košutića, da bi režim
'ovdje bio dobio samo 2 mandata a hrvat- |

ska 7? Tako je i u nekim izbornim okru-
zima u Banovini, Tužeći se protiv neza-
pamćenog terora, kojim ih je režim tobože
gonio, napada bezobzirno i cinički hrvatsku
zajednicu, da im je ona pucala u leđa, A
ma boga ti, šta buncaš? Tvoje priče o te-
roru protiv pučke stranke može da pale
kod stanovnika Kamčatke, Sahalina iii —
ako baš hoćeš — i na Marsu, dočim kod
nas, koji smo živi svjedoci svih terora u zad -
njim izborima, ne upaljuju, Jer, dok pri-
znajemo da će biti bilo tu i tamo po koji
slučaj nasilja i protiv pučke stranke, zna-
demo predobro, da to sve skupa nije ni
upoređenja vrijedno sa terorom i strahovi-
tim nasiljima, koje su morali izdržati gla-
sači listina hrvatske republikanske stranke
i hrvatske zajednice. Nenaučni da režimska
batina pomiluje i njihova sveta leđa, vje-
rujemo da im je teško izdržati i prve na-
srtaje režimskih bezakonja. U borbu skupa
sa svojim narodom, otvoreno, složno i bez
obzira na patnje, koje iza takove borbe
slijede, pak neće biti baš tako strašao
osjećati težinu progona i osvete režima !
Jedina istina u poruci je konstatacija da

je pučka stranka u nekim mjestima porasla

i za 100 posto, Stoji, Tako su na primjer,

u jednom biralištu našeg kotara, imali za
izbora 1923 jedan glas, dok su na tom
istom biralištu, zadnjih izbora, dobili 2...
slovom : dva glasa,

I tako dalje, i tako dalje, i tako dalje...

Na ovu poruku hrvatski narod, složan,
odlučan i svijestan, poručuje gosp. Bariću
i svima koji misle kako on ovo: ,Manite
se ćorava posla i priznajte lojalno osudu
koju je doživjela Vaša stranka u svim
hrvatskim zemljama! Dosljedno ovome,
prestanite jednom  sijanjem razdora i ne-
sloge međa našim redovima, jer ni to više
ne koristi Vami, niti nas slabi! Prestanite
biti slijepci, držeć se riječi sv. pisma , Tko
ima oči i uši da vidi i čuje, neka vidi i
čuje!“ mali,

Dr. ANTE STARČEVIĆ.

Dvadesetosmoga februara navršila se ja
dvadesetdeveta godina Starčevićeve smrti.
Stari je bio veliki kao čovjek-karaktor i
političar-filozvf. Uzgojio je svojim spisima
i naučanjem dvije generacije hrvatske inta-
ligence u ljubavi prema Hrvatskoj i slobo-
darstvu i u mržaji svakog tiranstva, a 080-
bito austrijskog. Nije bilo javnog čovjeka
u Hrvatskoj oko kojega se je kao oko
Staroga koncentrirala cijelih trideset godina
neograničena privrženost pristalica i neobuz-
dana mržnja protivnika, ni kojega su ma-
nje razumijevali nego njega. Aristokrata
duhom prezirao je neznanje i bezobzirno
je išao protiv dnevne struje. U najjačem
jeku sentimentalnog jugoslavenstva stavlja
mu se usuprot hrvatstvom i hrvatskim držav-
nim pravom; kad se je naša inteligencija
oduševljavala za carsku Rusiju, on nemi-

losrdno šiba kruti carski režim, Kao negda

Rimljani i moderni Francuzi stavlja pravo
nad sve drugo, Otvoren i jak karakter,
građanin hrvatski u smislu staroga katon«
skoga rimskoga građanina prezire grčku

 puzavost i bizantiastvo, Bio je rasni toore-

tik prije nego se je ova nauka i pojavila .
u Erropi, što najbolje dokazuje njegova
terija o slavoserbskoj pasmini, Stari čeka
još danas dubokog i nepristranog ocjenji-
vača, a kad se taj nađe, pasti će mnoge
krive predrasuda njegovih protivnika i po-
kazat će Staroga u njegovoj pravoj veličini,
BUNA U NOVIGRADU.

Na 1. novembra, na Svi Svete, držao se
je u čitaonici u Novigradu sastanak, na
kojemu je g. Šime Bradić izvijestio o skup-
štini HRSS držanoj malo dana prije toga
u Šibeniku i o govoru zastupnika Pavla
Radića. Dva orjunaša prijaviše žandarma-
riji, da se u čitaonici dogovaraju, kako će
poubijati sve vlasti i pod:gnuti bunu. Tro-
jica žandara pođoše u Čitaonicu i počeše
bez ikakva opomene rastjerivati narod ba-
junetima. Nekolicinu raniše, Narod se us-
priječi tomu nezakonitomu postupanju i
otme žeandarima oružje, pa ih potjera,

Drugi dan dođa u Novigrad silna vojska
pa poapsi nekoliko stotina muških i žen-
skih. Sud ih veći dio pusti, a zadrža u
zatvoru 43, međa njima i jednoga gluho-
nijemoga čovjeka, kojega su žandari bili
ranili. Državno odvjetništvo ih je tužilo da
su htjeli usmrtiti trojicu žandara i podig-
nuti bunu, te je zahtjevalo, da se kazne
na smrt po zakonu o javnoj bezbjednosti
i poretku u državi. Na raspravi, koja se
je vodila ,od 10 do 23. februara sud nije
našao, da su počinili takav zločin, nego
ih je 31 osudio radi prestupka po S 93
srp. kaz, zakona na zatvor od 14 mjeseca
do 10 dana, Dvanaestoricu je riješio. Proti
ogud: sa branitelji i državni odvjetnik ulo-
žili ništovne žaobe. Sud je sve optuženike
do riješenja pustio iz zatvora, u kojemu
gu stali četiri mjeseca,