Poštarina plaćena u Izlazi svaki četvrtak. Pretplata na godinu GO Din. Na po godine id mjeseca razmjerno. ža Inozemstvo dvo- Struko. Pretplata se - plaća unaprijed. - DINA RIJEČ Pojedini broj 1.50 Dinara. lista u Gružu hr. 125. Telefon hr. 4. Oglasi : Se računaju po pose- : bnom cijeniku. Svi su ; računi plativi u Gružu : a utuživi u Dubrovniku z GODINA 1. DINAMA Ng mamazsasa| GRUŽ, 12. MARTA 1925. .. BRO] 12. : Kadija tuži, Žandarmerija i zatvaranja. — Polici kadiia sudi. la i austrijska cesarska Ne prođe dana, a da ne dobijemo vijesti, kako su žandari poapsili ovdje deset, onamo dvadeset i više naših ljudi. Apsi se za svaku stvar, Lična sloboda je prazan zrak, Za po- klik živio Radić, živjela republika, ili za još nedužniji poklik živjela Hrvatska eto žandara koji vežu u verige i vode na policiju. Za- tvaraju se ljudi koji nijesu klicali ništa, nego su ih potvorili radi bilo kojeg izmišljenog prestupka. Apse se ljudi radi tobožnjih pre- stupaka počinjenih pred mjesec dana i do- vode ih u sudbene zatvore, a da sudac i ne zna što su okrivljeni. Sve se to radi, kako nam kažu, po na. ređenju žandarmerijske komande u Splitu, Ni briga je da je to protuzakonito. Ona to radi, jer je sigurna da je neće niko pozvati da odgovara za zloupotrebu uredovne vlasti. Kad može zagrebačka policija da u brk pravorijeku suda zatvara narodne zastupnike, čemu ne bi i splitski žandarmerijski koman. dant pokazao svoju silu na nejaku i goloruku narodu. Pa najposlije tu je državna policija koja sankcioniše apšenja osuđujući jedne na deset, druge na trideset dana zatvora na temelju paragrala 11 austrijske cesarske na- redbe iz godine 1854. | iza oslobođenja kad suse naši državnici žurili da ponište sve ono što je bilo dobroga u našemu javnomu životu i državnoj upravi pod izgovorom da je te austrijanština,-i kad | su im naši blekani za to pljeskali, pridržali su u isti mah zloglasnu cesarsku naredbu nazvanu Bachova patenta koja potiče iz naj- crnije dobe austrijskog apsolutizma. Iza do- nešenog ustava koji veli da se niko ne smije lišiti lične slobode, nego samo na te- melju zakona, ne samo što nijesu ukinuli tu Cesarsku naredbu, nego su je čak i pooštrili povisivši mjeru kazne od četrnaest dana na jedan mjesec bez odgodne moći. Tom cesarskom naredbom — kojom se je crna reakcija služila po onoj narodnoj : ko te tuži, kadija, ko te sudi kadija — služe se i naše vlasti u još obilatijoj mjeri nego li austrijske. Bez svakog pretjerivanja inožemo ustvrditi, da se je ovih šest zadnjih godina u Dalmaciji udarilo Bachovom paten- tom mnogo više xazni nego li u stotinu godina austrijskog režima. Dok po samom naređenju te nesretne patente policija može za počinjeni prestupak da udari kaznu ne višu nego što je najmanja kazna po kazne- nom zakonu, i dok su se prije držali toga naređenja, sad se na to ne pazi, nego se kažnjava sa dvadeset, trideset dana zatvora prestupke, za koje kazneni zakon predviđa najmanju kazan od tri dana. Ne čudimo se, što toga ne zna ministar policije i pravnik Maksimović, ali bi morali znati naši prav- nici i upitati se, da li se uopće po doneše- nom ustavu može policlja služiti sa tom carskom naredbom. | | | | Ovih se je dana mnogo pisalo i govoril 9 monarhiji engleskog tipa. To je sve lijepo ali se ne smije zaboraviti, da Englezi lju- bomorno čuvaju čistoću zakona i lične slo- bode, a kod nas i sama vlada gazi zakon ne puštajuć iz zatvora izabrane zastupnike | naroda da vrše svoje dužnosti i prava u narodnoj skupštini. Kad je dakle govor o engleskom načinu vladanja, trebalo bi prije svega preuzeti od njih onaj glasoviti akt Habeas corpus, po kojemu se nijedan dr- žavljanin ne smije držati u zatvoru bez sud- skog naređenja, Trebalo bi od njih preuzeti i zakonska određenja, da se mora čovjeku koji je bio zatvoren pa kasnije riješen od optužbe nadoknaditi svu štetu i gubitak. Pazilo bi se tada mnogo više na zakon i na ličnu slobodu, i ne bi se događalo kao dosad, kad je katolički pop Pavačić pod sumnjom da je komunista odležao šest mje- seca u beogradskoj glavnjači a da ga nije sudac istražitelj nikada ispitao, ili kao zad- njih izbora kad je župnik Gjirlić bio zatvo- ren u splitskim tamnicama osamdeset dana pa pušten, a vlasti se na to drže po onoj ni luka jeo, ni s njim vonjao. Treba jednom za uvijek osigurati na nedvojbeni način ličnu slobodu i prekinuti protivustavnim rukova- njem austrijskih cesarskih naredaba, koje je naša policija podigia na sistem vladanja. Općine i vojničke komande. Protuzakonito uplitanje u općinske poslove. — Čirilica i vojnička ko- manda. Govorilo se je nedavno _ po Dubrovniku, da su policijske vlasti izdale naređenje op- Činama, da moraju upotrebivati općinske pe- da takav zahtjev stavljaju općinama vojnička zapovjedništva. Općina Sutomore u Boci kotorskoj napučena je isključivo hrvatskim pučanstvom. Uslijed nove administrativne raz diobe, općina je sutomorska spala pod sre- sko poglavarstvo u Baru, Neki je dan to poglavarstvo uputilo općini u Sutomoru do- pis, u kojemu joj saopćuje, da vojnička ko- manda zahtjeva da u njezinom području moraju svi pečati državnih i autonomnih oblasti biti jednako obrazni, ćirilicom pisani i za to pozivlje općinu, da svoj pečat pro- mijeni i zamijeni ga ćirilskim, : Ono što su do danas vlasti činile name- čući ćirilicu gdje je ne treba, bilo je odviše tugaljivo. Ali da vojnička zapovjedništva dolaze do toga, da ona propisuju općinama lazi svaku mjeru. Nije im dosta, da sve svoje objave, oferte, konkurse licitacije, i u Dubrovniku, pišu samo čirilicom. nego eto hoće da i autonomnim vlastima zapovijedaju To se ne smije dozvoliti. Općine neka od- biju svaki pokušaj nasrtaja u njihova zako- nom zajamčena prava, a svaki pojedinac neka odbije primanje spisa čirilski pisanih i zahtijeva, da mu se pošlju latinicom. Treba neke pretjerane nasrtijivce dovesti do pameti i poštivanja zakonskih 'prava građana. “X BORBA ZA PETROLEJ. | U Albaniji su našli nekoliko petrolejskih vrela, koje su htjeli vanjski kapitalisti da iskoriste. Borba se je vodila između Ea- gleza i Talijana. Albanska vlada je dala koncesiju; jednomu engleskomu društvu, Protiv toga je ustala italijanska vlada i pritužila se u Londonu, Engleska je vlada umirila Talijane obećavši da će iskorišća- nje petrolejslih vrela biti podijeljeno međa Engleze, Amerikance i Talijane. Domaći će moći kao u kolonijama da rade kao nadničari. REVIZIJA OBRTNICA. Poslije revizije činovnika, dolazi u Bosni i Hercegovini na red revizija obrtnica, Kako su kod prve revizije otpuštali iz službe činovnike Hrvate, tako kod ove sve u ime jednakopravnosti zajamčene ustavom dižu obrtnice — Hrvatima, čate sa Ćirilskim pismenima, Sada doznajemo: kakvim se pismenima imaju služiti, to pre- Treba ustrajati“. Pod gornjim naslovom uputio je gosp. Stjepan Barić, predsjednik pučke stranke, preko novina poslijeizbornu poruku svojim malobrojnim pristašama. Tako je istu do- nijela i ,Narodna svijest“ od 3. 0, mj. Vrijedno se je osvrnuti na nju, da se vidi koliko cinizma, megalomanije i podvaljiva- nja može da na ustrpljivi papir nabaci pero presjednika jedne skrahirane stranke. Tim više je vrijedno, što taj isti presjed- nik, i ako čovjek naobrazbe i kulture, po- put noja zabija glavu u pije:ak, pa ne vidi i.ne uviđa i ono što vidi i svaki slijepac. Članak je kao i svi dosađanji, u kojima ge redovito morao opravdavati neuspijeh, Bankrot na martovskim izborima 1923 g., kao da nije dovoljno uvjerio gospodu u pučkoj stranci, kako su u današnje doba, kada se je čitav hrvatski narod okupio oko jednog barjaka, oni kao tobožnja hr- vatska stranka i suvišni i nelogični i,,., smiješni. Zato gosp. Barić unaprijed na- | vješta borbu po treći puta, držeći se valjda one narodne ,bez treće — nema sreće“, Pa neka im bude i to veselje. Neka samo pokušaju još jednom stupiti na mezevo i požnjet će osudu, prezir i od onih, koji ih već do sada nijesu osudili i prezreli. | U poruci veli gosp. Barić kako su oni već unaprijeda znali da će izbori ispasti onako kako su ispali, Pa kad su to una- prijeda znali, šta su se bručili ? Dalje kaže da su se bojali vladina uspjeha. Zašto su onda cijepali hrvatske redove i istupili po- sebnim listinama, kada su znali da će ne- minovno slavodobitno propasti ? Predbacuje Dr, Mačeku koji da nije hotio sporazum za jedinstveni istup opozicije, a prešućuje razloge Mačekovu nepristajanju. Zar misli da se ne zna da je pučka stranka tražila u slučaju zajedničkog istupa u Dalmaciji, da nosioc takove liste bude pučkaš - Dr. Dulibić ? Prikazuje kao zaslugu stranke (pučke) da je vlada dobila samo nekoliko mandata većine. Znade li gosp. Barić to, da kada bi ono nešto preko 2000 glasova što su u Dalmaciji pali za pučku stranku, (bilo glasovalo za inž. Košutića, da bi režim 'ovdje bio dobio samo 2 mandata a hrvat- | ska 7? Tako je i u nekim izbornim okru- zima u Banovini, Tužeći se protiv neza- pamćenog terora, kojim ih je režim tobože gonio, napada bezobzirno i cinički hrvatsku zajednicu, da im je ona pucala u leđa, A ma boga ti, šta buncaš? Tvoje priče o te- roru protiv pučke stranke može da pale kod stanovnika Kamčatke, Sahalina iii — ako baš hoćeš — i na Marsu, dočim kod nas, koji smo živi svjedoci svih terora u zad - njim izborima, ne upaljuju, Jer, dok pri- znajemo da će biti bilo tu i tamo po koji slučaj nasilja i protiv pučke stranke, zna- demo predobro, da to sve skupa nije ni upoređenja vrijedno sa terorom i strahovi- tim nasiljima, koje su morali izdržati gla- sači listina hrvatske republikanske stranke i hrvatske zajednice. Nenaučni da režimska batina pomiluje i njihova sveta leđa, vje- rujemo da im je teško izdržati i prve na- srtaje režimskih bezakonja. U borbu skupa sa svojim narodom, otvoreno, složno i bez obzira na patnje, koje iza takove borbe slijede, pak neće biti baš tako strašao osjećati težinu progona i osvete režima ! Jedina istina u poruci je konstatacija da je pučka stranka u nekim mjestima porasla i za 100 posto, Stoji, Tako su na primjer, u jednom biralištu našeg kotara, imali za izbora 1923 jedan glas, dok su na tom istom biralištu, zadnjih izbora, dobili 2... slovom : dva glasa, I tako dalje, i tako dalje, i tako dalje... Na ovu poruku hrvatski narod, složan, odlučan i svijestan, poručuje gosp. Bariću i svima koji misle kako on ovo: ,Manite se ćorava posla i priznajte lojalno osudu koju je doživjela Vaša stranka u svim hrvatskim zemljama! Dosljedno ovome, prestanite jednom sijanjem razdora i ne- sloge međa našim redovima, jer ni to više ne koristi Vami, niti nas slabi! Prestanite biti slijepci, držeć se riječi sv. pisma , Tko ima oči i uši da vidi i čuje, neka vidi i čuje!“ mali, Dr. ANTE STARČEVIĆ. Dvadesetosmoga februara navršila se ja dvadesetdeveta godina Starčevićeve smrti. Stari je bio veliki kao čovjek-karaktor i političar-filozvf. Uzgojio je svojim spisima i naučanjem dvije generacije hrvatske inta- ligence u ljubavi prema Hrvatskoj i slobo- darstvu i u mržaji svakog tiranstva, a 080- bito austrijskog. Nije bilo javnog čovjeka u Hrvatskoj oko kojega se je kao oko Staroga koncentrirala cijelih trideset godina neograničena privrženost pristalica i neobuz- dana mržnja protivnika, ni kojega su ma- nje razumijevali nego njega. Aristokrata duhom prezirao je neznanje i bezobzirno je išao protiv dnevne struje. U najjačem jeku sentimentalnog jugoslavenstva stavlja mu se usuprot hrvatstvom i hrvatskim držav- nim pravom; kad se je naša inteligencija oduševljavala za carsku Rusiju, on nemi- losrdno šiba kruti carski režim, Kao negda Rimljani i moderni Francuzi stavlja pravo nad sve drugo, Otvoren i jak karakter, građanin hrvatski u smislu staroga katon« skoga rimskoga građanina prezire grčku puzavost i bizantiastvo, Bio je rasni toore- tik prije nego se je ova nauka i pojavila . u Erropi, što najbolje dokazuje njegova terija o slavoserbskoj pasmini, Stari čeka još danas dubokog i nepristranog ocjenji- vača, a kad se taj nađe, pasti će mnoge krive predrasuda njegovih protivnika i po- kazat će Staroga u njegovoj pravoj veličini, BUNA U NOVIGRADU. Na 1. novembra, na Svi Svete, držao se je u čitaonici u Novigradu sastanak, na kojemu je g. Šime Bradić izvijestio o skup- štini HRSS držanoj malo dana prije toga u Šibeniku i o govoru zastupnika Pavla Radića. Dva orjunaša prijaviše žandarma- riji, da se u čitaonici dogovaraju, kako će poubijati sve vlasti i pod:gnuti bunu. Tro- jica žandara pođoše u Čitaonicu i počeše bez ikakva opomene rastjerivati narod ba- junetima. Nekolicinu raniše, Narod se us- priječi tomu nezakonitomu postupanju i otme žeandarima oružje, pa ih potjera, Drugi dan dođa u Novigrad silna vojska pa poapsi nekoliko stotina muških i žen- skih. Sud ih veći dio pusti, a zadrža u zatvoru 43, međa njima i jednoga gluho- nijemoga čovjeka, kojega su žandari bili ranili. Državno odvjetništvo ih je tužilo da su htjeli usmrtiti trojicu žandara i podig- nuti bunu, te je zahtjevalo, da se kazne na smrt po zakonu o javnoj bezbjednosti i poretku u državi. Na raspravi, koja se je vodila ,od 10 do 23. februara sud nije našao, da su počinili takav zločin, nego ih je 31 osudio radi prestupka po S 93 srp. kaz, zakona na zatvor od 14 mjeseca do 10 dana, Dvanaestoricu je riješio. Proti ogud: sa branitelji i državni odvjetnik ulo- žili ništovne žaobe. Sud je sve optuženike do riješenja pustio iz zatvora, u kojemu gu stali četiri mjeseca,