; Pro P p 4 j us De = BOŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU. “LEPI GR ZEČE DUBROVNIK, 4. OKTOBRA 1925. GOBINA 1. BROJ 14 IZLAZI NEDJELJOM. —_————— —_—— IJEC Izdavači 1 urednici; DE Zvonimir N. Bjelovučić, advokat i Miho Kisić, bilježnik — Dubrovnik. Štamparija »JADRAN« (Milan G6szl) Dubrovnik, SVIM ŽUPNICIMA, OPĆINAMA I GLAVARIMA NA TERITORIJU BIVŠE REPUBLIKE DU- BROVAČKE, Umoljavaju se sva gg. župnici, općinske upra- ve, glavari, kao i predsjednici svih hrvatskih kul- turnih i političkih društava u općinama Dubrovnik, Cavtat, Rijeka, Zaton, Slano, Lopud, Šipan, Mljet, Ston, Janjina, Kuna, Trpanj i Orebić, da obavije- ste pučanstvo, da će se proslaviti veličanstveno u Dubrovniku ovoga mjeseca 1000 godišnjica hrvat- skog kraljevstva, koju zajednički proslavljuje, bez razlike stranaka, stanovništvo na teritoriju bivše republike dubrovačke. Zato, nek se narod pripravi da dođe u narod- noi nošnji sa hrvatskim barjacima iz svih župa i po mogućnosti iz svih sela na velebnu proslavu, koja će se u Dubrovniku proslaviti, jedne neđelje ovo- ga mjeseca. | Odbor, Filans politike sporazuma Ispad beogradskih listova »Politike« i »Re- či« protiv S. Radića _i podvaljivanja u pitanju njegovih tobožnjih izjava glede Macedonije, najja- snije pokazuju kako se neki dio naše javnosti boji velikih ljudi. Ta ovo neprestano isticanje imena Radićeva nije valjda znak njegove slabosti. 4 Nije pravo ljudima, koji su mislili — a i danas još misle — da su oni država i da bez njili neme napretka, nema dobra, Oni ne mogu da se pomire sa faktom da Stjepan Radić, inače po njihoru miš- ljenju protivnik ove naše narodne države, danas igra vidnu ulogu-i to u Ženevi, stjecištu elite. svije. af oni bijesne za to što je Radić stekao zamje- ran ugled u krugu najvećih i najmjerodavnijih čini- laca Evrope, Ma kako jak bio njihov bijes, ma ka- ko tvrdokorna bila njihova kampanja protiv njega, da ga se prikaže protivnikom Srba u pitanju Ma- kedonije, oni ne mogu da prikriju svoje strahova- nje pred razvojem dogođaja i u domovini i na stra- ni, Oni su suviše pametni a da ne bi shvatili da sve što se događa u svijeti ima svoj razlog, pak je logično da i sporazum RR, ima svoj razlog; i bira- nje g, Radića članom naše delegacije u Ženevi ima svoj razlog. Ovo je svakome jasno, samo nije na- šim »ultranacijonalnim borcima«, koji nerado gle- daju kako sporazum hvata sve to više korjena me- đu narodom i neće da uvide kako su svi ovi dogo- đaji nastali iz zdravog narodnog instinkta samo- održanja, Stjepan Radić sudjeluje u debatama internaci- jonalne važnosti, jer se osjeća sposoban, a pri tom radi u pravcu svojih koncepcija, koje su duboke 1. koje njegovi žučljivi protivnici ne mogu da shvate. A kako i da ga shvate u orijaškoj borbi za prava svakog pojedinog čovjeka, oni, koji su — u svojoj krvlju stečenoj državi — radili jedino na tome da _ zavade Hrvate i Srbe, prikazujuć jedne stvarate- ljima a druge rušiteljima. | .. | Jasno je da im ovakovo djelovanje nije moglo osjegurati trajni upliv u državi i oni danas moraju da se povlače pred Srbijancima koji imaju bistre pojmove o tome, kakova mora da bude država i koji nijesu još zaboravili kako je teško bilo stvara- ti ju, te kako se njihova rabota dojimlje Hrvata, koje njihova tradicija upućuje na uzvišene kon- cepcije, što vode sve to većem produbljivanju na- | rodnog sporazuma između Hrvata i Srba, . Stjepan Radić izabran je u delegaciju jer je to: bila državna nužda, ma da se to ne priznava, pak je jasno da je on kao političar znao shvatiti vas zamašaj takovog imenovanja, ter znao i izvršiti izvjesne političke kretnje, koje su dovele i stvori- le sasvim novu političku situaciju. = “Bez dvojbe je to, da kakovagod bila sudbina sadašnje RR. vlade, povratak u onaj nesretni re- nod . preuzme inicijativu us" vodi se protiv njega borba. Kao iskustvo u tome. sa interesima jedne i druge vladajuće stranke. I Pretplate, dopisi šalju se upravi i uredništvu: “as “< onemogućen. Ovo su velike koristi koje su naro- | du došle od sporazuma, pak razuman čovjek ne smije da ih podcijenjuje. | Srbi i Hrvati su na pravom putu, pak ako svi-. jet gleda u Ženevi jedinstvenu državu SHS., veli- ka je zasluga i Stjepana Radića, Ovo je bilans po- litike sporazuma, a kakcv bi istom bio bilans onih, koji gledaju da ovaj sporazum onemoguće i pot- kopaju? - Dredsj. HSS S, Radić podpredsjed. vlude Dopisnik Politike razgovarao je posljednjih da- na s jednim uglednim članom vodstva HSS, o je- čnoj izjavi S. Radića u Ženevi glede Macedonije, u kojoj je navodno _ S, Radić smrtno povrijedio Srbe tumačeć pred internacijonalnim ženevskim forumom da se živalj u Macedoniji ne osjeća srp- oskimi da se snjim s naše strane loše postupa. Takovo zlonamjerno pisanje protivničke štam- ___ publika i Ženevski Ateneum nijesu vidjeli i čuli jednog tako slatkog i tako simpatičnog predava- Česti smijeh i pljesak su ga prekidali, da se opet sve pretvori u uho i u mrtvi muk, kako bi se . opet čula hotimična šaputanja, praćena perfek- | tnim gestom jednog majstora riječi, I g, Radić je govorio, govorio je blistavo, neumorno, bez zasto- ja, bez zamora, Dočarao nam je ljepotu polja i šu- ma, idiličnost našeg seoskog života, mazni dah virgilijevski čednih duša, idilu sjena, lozobera, za- pušene oranice, zvono ovna predvodnika, pjesmu seljakovu. Kazao nam je da je Makedonija srpska, oda u našoj zemlji mađarski seljak bolje živi nego u “svojoj rođenoj zemlji (»gdje živi kao pas«, rekao je 0n), da naši Nijemci živu mirno i da su zaštićeni svima obzirima jednog starog kulturnog duga 1 je- dne jake, sigurne civilizacije... To bijaše jedan od najdivnijih odgovora starom grešniku prema ma- X njinama, bradatome grofu Aponiju, koji je ovdje - = prosuo niz laži i lukavih, jezuitskih neistina, Ali pe ima svoju naročitu svrhu. O njoj se ovako izra- | zio dopisniku Politike spomenuti ugl. član vodstva 115$: | š U posljednje vrijeme vodi se preko novina kampanja lično protiv Stjepana Radića. Ja držim da se ovdje ne radi samo o povrijeđenim ambicija- ma, Ovdje se vodi računa o tome, da bi g. Stj. Ra- dić uskoro imao da kao potpredsjednik vlade uz- me vidnoga učešća u vladi. Poznavajući Radićevu inteligenciju i energiju, taj upliv sigurno neće biti sporednog karaktera, Šta više, kod te kampanje računa se i na eventualnost da Radić s vremenom « vlade i na to? osnovi smislu računa se sa njegovim posljednjim radom u Ženevi, gdje mu je kao podređenom članu delega- cije pošlo za rukom da svrati pažnju na svoju li- čnost čitave svoje okoline. Međutim, moje je tvr- do uvjerenje da g. Stjepan Radić nikada u svome. radu u sadanjoj vladi neće prekoračiti one grani- ce, koje se u cijelosti pokrivaju sa našim narodnim je to bio najbolji odgovor silnima ovoga svijeta, jer se neustrašivi i skoro slijepi vođ, zatvoren u svoj unutrašnji idealni svijet, nije prezao da i njima ne kaže: »Vi tražite stvari koje su nelogične. Vi na- mećete obveze o manjinama onima koji su slabi a sami na sebe nećete da ih uzmete. Manjine treba ostaviti svakome da ih tretira prema svojoj savje- sti i svojoj civilizaciji a ne povoditi se za koječi- jim »sugestijama«, predlozima i predviđanjima. Treba to potanje de facto regulisati tako da ma- njine u svima zemljama budu podjednako tretira- ne a ne da ih vi tretirate u ime drugih..., da na pri- mjer stalno pitate šta je sa manjinama u Rumuniji i nikako šta je sa manjinama u TMaliji?«.... Govor 6. Radića je bio oduševljeno pozdrav- ljen. Njemu je na dugo i na široko odgovorio en- gleski admiral Simons, čovjek apatičan i kisela li- ka; zatim su mu postavljali pitanja Kreolac, fini | 6. Belgard sa Haitija i jedan italijanski profesor sociologije. Na ta pitanja je g. Radić briljatno od- “ govorio. Zatim je sa g-đom Marženkom 1 svojom i državnim interesima i granice koje se pokrivaju | st m e odjova Zege Gem je oz oo < ns ore vive ka kre men e REI ije oj sez BE ae S u i SI pr ; > pano ra e dive mje preds. S. Radića 0 se > demokraciji u. Ženevj Naroda kao i ogroman interes koji je pobudio u svim krugovima u Ženevi. Za primjer odličnog prijema predsj. S. Radića interesovanje za njegovu osobu u Ženevi kao i s ai jaka srne zi . jednog detalja njegova propagandističkog rada, pa donosimo izvješće njegova predavanja o seljačkoj | demokraciji u Ateneumu, u pisnika »Vremena«; | | |G. Radić je sinoć držao jedno predavanje u od g. Nehajeva, koji u običnom životu nosi nepo- ferenciju. G., Radić je govorio francuski. ihovito, kozerski, umjetnički. On je prosipao do- 'sjetke, poslovice, aforizme, sjajne komparacije, ve- . sele umjetničke, pjesničke poente, divne antiteze, * a. o svčivsiji i a drše.22+ aga Tati“, Ka, RR NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA NAUČKA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK .- Ženevi, iz pera do-. Ateneumu, organizovano od strane Federalne Me- . unarodne Univerzitetske Organizacije, Dopraćen - : a. e D_1 > 5 = u *v # ! Orađu predsj. S. Radića u Ženevi protivnička | štampa iznosi svakojake izmišljotine kako bi oMa- | U Devonshireu održao je bivši engleski premi- “ Jovažila uspješan i plodonosan njegov. rad u Ligi kćerju, divnom i naivnom g-đom Vandekar, koja je njegov politički sekretar, napustio salu... : a E" gene Ja pr“ oaleći: Zee jod apr ja“ soba. ee g ne g: Tu diše — o 0 seljačkoj ) Reforme Lloyd Georgea Govor pred 30.000 ljudi. — Davanje zemlje en- gleskom seljaku, — Ukidanje zakupa velikog po- sjeda, E jer Lloyd George govor pred 30.000 ljudi o svojim k planovima za reformu zemlje. Između ostaloga na- veo je činjenicu da Engleska kupuje za 400 mili- jona funti šterlinga namirnica i drveta u inozem- stvu i ako bi mogla da veći dio toga proizvodi na vlastitom zemljištu. Prije svega mora se dokrajčiti štetni i negospodarski sistem zakupa i podzakupa zemljišta. Postojeći veliki posjed je potpuno ban- krotirao. Seljak mora potpuno sam da uživa plo- dove svog rada. On mora nadalje plaćati zakup, ali neka ga plaća državi, a ne propalom velikopo- sjedniku. Država ne bi smjela nikada prodati far- “ mu kakvog seljaka, već naprotiv mora osigurati znato ime Cihlar, — (obojica su bili u smokinima), | 5. Radić se popeo na katedru u jednoj huci od plje- ska i odobravanja. Nikad možda ovaj veliki lider ž hrvatskih seljačkih masa nije bio pred otmenijom | odabranijom publikom. Bar sto ekselencija je bi. lo pred njim i oko njega; mnogobrojni novinari sa Svih strana svijeta stenografirali su njegovu kon- ! Sa poletom i temperamentom jednog čovjeka : koji je egzaltovan za uvjerenja koja zastupa, on ham je govorio o našem seljaku, On je govorio du- . kis žim strahovlade i bezzakonja danas je konačno Jake opaske, oštre aluzije. Nikad možda ženevska ; njemu i njegovim nasljednicima potpunu samostal- nost pod uslovom dobrog vođenja gospodarstva. Velikoposjednici dobivali bi od države godišnja plaćanja, koja bi odgovarala nettoprihodu njiho- vih posjeda. Plaćanja bi bila samo prema faktičnoj vrijednosti zemlje. Tako bi bili osigurani veliki po- sjednici, koji bi imali stalan prihod i bili riješeni svake odgovornosti, koju mogu sada samo malo njih da snose. Protiv posjednika, koji zapuštaju svoje posjede ili vođe nesavjesno gospodarstvo oduzimajući tako naciji životne namirnice, zdrav- lje i blagostanje) mora država najoštrije istupiti. “ Nadalje je Lloyd George zatražio državne kre- dite za seljake, kako bi se sva raspoloživa zemlja mogla zakupiti, | | =