BSA BEEN s Ze + 4 ka 51, “> 08. asi ko a. . itaonić“ Se oljačk? # POŠT/ X, 2aUVU. DUBROVNIK, 8. NOVEMBRA 1925. GODINA 1. gledi 19.— HRVATSKA. RIJEC CIJENA 30 DINARA ZA POLA GODINE. Pojedini broj: Din, 1,50. Oglasi po pogodbi. IZLAZI NEDJELJOM, Izdavači i urednici: Stijepo 1. Bjelovučic i Miho Kisić — Dubrovnik, | Štamparija »JADRAN« (Milar Goszl) Dubrovnik, Pretplate, doplet šalju se upravi i sžodičtića »HRVATSKA RIJEč« u DUBROVNIKU, Ag$itacija Dr. Korošca Hrv. Pučka Stranka očito dosla u red onih političkih stranaka koje su se kod nas poslije ra- ta naglo razvile, zabljesnule i isto tako naglo po- sve isčezle sa polit. obzorja. Hrv. Pučka Stranka nema nijednog mandata, organizacije koliko postoje samo su po imenu i što se za stran- ku još čuje to je usljed krute tvrdokornosti jed- nog dijela našeg svećenstva, koje drži uske veze sa slovenačkim klerom 1 hoće da poput onoga vo- di našu narodnu politiku. Vodstvo Hrv, Pučke Stranke ili po savjetu iz Ljubljane ili po vlastitoj obmani, mislilo je iza sklopljena sporazuma između HSS, tf NRS, da je došlo vrijeme za akciju cko okupljanja raspršalih redova stranke. Ne uživajući nijedan član vodstva osobiti auktoritet i razglašenost, za- iskali su pomoć u Ljubljani 4 odatle povod agita- ciji Dr, Korošca po Hrvatskoj i Dalmaciji. Dr, Korošec svugdje u svojim govorima napa- da sporazum i naglašuje da se ne vide nikakovi rezultati. On sporazum smatra poput Pribičevića prestom stranačkom trgovinom. Žali Hrvate zbog njihovog inferiornog položaja u državi i preporu- ča im na koncu svrstavanje u redove HPS, 1 novi Hrv. Pučke federalistički front. Dr, Korošec pozabavio se je: također državnim budžetom (i militarizmom koji u državi sveudilj vlada i vaniskom politikom dotiču- ći se Rusije sa potrebom slavenske uzajamnosti, Dr. Korošec je, naglašuje se, održao ovdje svo- je predavanje pred (I Kaže se jOE da je na ma node nstavo ak dojam eno parlamentarca, Sve to može bi- ti 1 mi smo daleko da ikomu kvarimo zadovolj- stvo, Ali žalimo jednu stvar: Dr. Korošec nije u svom govoru ni pokušao obrazložiti svojim sluša- ocima kojim će putevima 1 kojim mogućnostima pravac kojeg je preuzeo on 1 federalistički savez, omogućiti siguran uspjeh ovoj novoj narodnoj po- htici 1 kako će ona u svojoj konačnoj formi zado- voli'ti sve političke i ekonomske težnje našeg na- roda, Jer jedno je stalno: federalistički savez nai- prije mora okupiti sve narodne snage pa tek tad započeti borbom u parlamentu za reviziju ustava. U parlamentu će dakako morati tražiti saveznika u kojoj srpskoj stranci, bez toga je nemogućno po- voljno a parlamentarno riješenje tog pitanja, Pa 1 to čudo da se dogodi, ostaje otvoreno pitanje bili se ta volja sankcionirala! Zašto? Zato jer se na srpskoj strani — iskreno ili neiskreno — to sma- sE Kv% KOVIĆ« I njezine u Nunom. dvoranom društva | zumom, htjela je prije svega. tra rasturanjem države. Nada:je kad bi se i to do- godilo, naime da volja jedne 'ederalističke većine dobije sankciju, pitamo mi g. Korošca kakova bi bila ta federacija i koje bi polrajine pripale Hrva- tima a koje Srbima. To je za nas Hrvate presudno pitanje. Jedna Srbija sa Vojvodinom, dijelom Sri- jema, s Banatom, Bačkom, Posnom i Hercegovi- nom, Crnom Gorom i Južnon, Srbijom, nebi nam nikako bila poželjna iz mnoge razloga. Za Sloven- ce, dakako, pitanje federacije l izgleda sasvim drugčije. Ali i to na oko i oni bi se samo za vrije- me veselili. Ovo je samo letinično nabačeno a s razloga da naglasimo dvije vrlo važne stvari: tjeranjem federalističkog pravca u politici mi se ža sve vrijeme dok on ne dobije potrebnu većinu u parlamentu i sankciju izvan parlamenta, izolira- mo od kakva takva sudjelovenja na vlasti. Da je 6. Dr, Korošec iole dotaknuo pitanje o mogućno- stima koje daju izgled pobjedi federalističke teze u našoj unutarnjoj politici i de je jednako tako iz- nio konture kako će izgledati ta federacija, mi bi mogli možda kombinirati vrijeme kroz koje će do te federacije doći. Međutim cdreći se jedne pozi- tivne politike za jednu dalek: skroz na skroz vr- lo trnovitu političku kombinaciju — nije politički, Pa g Dr. Korošec ima dosta političkog iskustva da i sam to uvidi. S toga gover 6. Dr. Korošca ne bi bio nikako govor jednog 'azboritog političara kad on ne dotičući se tih škol «ljivih pitanja ne bi bio sigurno imao u vidu isklj:čivo kortešaciju za | Hrv. Pučku Stranku. 4 s Hrv. Seljačka Stranka sz“ sklopljenim spora- Srba 1 Mevata-. Hijela iz ug siaas N:omeđusabno povjerenje. I u tom je ona usitjela, to svak zdrave pameti mora priznati. U drugom redu, Hrv, Selja-. čka Stranka hoće da sudjelovanjem na vlasti ko- liko toliko spriječi daljnje zleporabe, Hoće da se prijekim narodnim potrebama udovolji ustavom koji postoji 1 to tako da s> sve njegove dobre strane uvedu u život onako kako su u životu one strane tog ustava koje teško osjećamo uprav zbog pomanjkanja onih. Ove posljednje ublažiti će one prve, Hrv, Seljačka Stranka hoće da stupi i u uži doticaj sa srpskim strankan:a i narodom u svim “pitanjima koja su dosad bila “asprava našeg spora a to u stalnom uvjerenju da će jedino u saradnji sa srpskim strankama i narodom sve što naše zbliženje sprječava biti dobrovoljno odstranjeno, T kako je u deklaraciji vlade RR. izričito naglaše- no, likvidirati će se sporazurano i kroz najkraće vrijeme sve ono što se pokaže da je u ustavu ne- rekinuti rat izmed u. pravedno i nesavremeno. Ovdje su dakle pretpo- stavke i put za jednu iskrenu i zdravu narodnu politiku koja istovremeno ispaćeni narod _ ne će više molestirati, ne će ga izvrgavati progonima ne- ćo ga stalno upućuje akciji na svim poljima naci- onalnog rada, koju jamči složna većina HSS.i NRS. u parlamentu a pospješuje je lasanjem toliko potrebnih zakona, Govoriti đa je to obeći- vanje, da je varavo, nemoguće i neispunivo, suvi- šno je jer je vrijeme tu koje će najbolje posvjedo- čiti ispravnost pozitivne, iskrene, narodne i selja- čke politike Hrv. Seljačke Stranke. Zaustavljati se na sitnicama, nije politički. Ne valja zaboraviti da je Hrv, Seljačka Stranka došav na vlast našla jedan tako napastan patrimonij.da ga nije mogu- ćno za dvadeset 1 četiri sata likvidirati. Prvi re- zultati svake nove politike prosuđuju se po psiho- lošškom učinku u narodu i na strani a taj je dobar. Suviše ispoređivati danas kako je Pribičević te- lefonski vršio promjene u činovničkom aparatu vrlo je labavo jer je to baš dokaz da je Pribičevi- ćev položaj bio nestalan, neprirodan i da mu se ie žurilo, danas je naprotiv položaj RR. koalicije pri- | rodan, stalan, nije potrebito da se nasilno uzdrži, ni s činovničkim aparatom, Drugi razlog zašto smo protivni federalističkoj tezi federalističkog saveza jest onaj što naša Hrv, Seljačka Stranka ima osim hrvatskog i svoj se- ljački poziv i čuvajući brižno velike hrvatske tra- dicije, ona neće i nemože da se ogradi kineskim zidom tim prije što osjeća u sebi jednu nesavladi- vu svijest da je nitko nemože pojesti ni pregaziti ouz to osjeća iskreno, bratski potoku: da u dodi. ruiu jekrenoj saradnji. sa srpskim KE ćom izgra- | di temelje onoj južnoslovenskoj zajednici koju su sanjali naši pređi i koju svi hoćemo ali koja se da- nas nemože izgrađivati u ratu sa Srbima. Ako su preduvjeti za federativno uređenje naše države ispravni i u korjenu zdravi, to pitanje neće zamri- jeti, ono će se pojaviti i triumfovati kad dođe nje- govo vrijeme, Sad je vrijeme zajazivanja opasnih jazova između nas Hrvata i Srba, jazova koji su proždrli mnogu našu energiju i spriječili miran i redovit tok mnogim državnim i redomice prijekim Pitanjima, Sad je vrijeme brzog ekonomskog ob- navljanja i sporazum je došao u pravi čas, on je prethodio mnogim važnim događajima u Evropi koji su analognim tokom i analognim riješenjem, omogućili kud i kamo veći razmah općeg ekonom- skeg i političkog odbit: u svem svijetu. p Tirade g. Dr. Korošca na račun ličnosti pred- Don NIKO ŠTUK: Pomorsko - Geografska koniraversija iz Djela Apostolskih“ o Malti i Mljetu. Nazad desetak godina, nakon poznatog knji- ževnog dvoboja Palunko-Vimer, činilo se da je kontraversija u ovoj stvari jednom dokončana, Ona je međutim opet oživjela, a pobudu za to dao je ovaj put moj velepoštovani kolega Don Niko Štuk svojim člancima objelodanjenim onomadne u zagrebačkom »Jugoslavenskom Pomorcu« pod gornjim naslovom, | Na upit jednoga odličnog crkvenog dostojan- stvenika, kojega je ovo pitanje na osobiti zanimalo, ja sam već nazad dvije godine ima pri- like da ovu stvar proučim, i uvjerenje što sam ga onda stekao, nemegu da promijenim ni danas, na- kon što sam i dva puta pročitao ono _ što rečeni moj poštovani kolega piše. Moje je mišljenje, da brodolom o kome se radi, nije se mogao dogoditi na našem Mljetu, nego na Malti. Upuštati se u dugo raspravljanje o predmetu, nije mi namjera, a niti mi ostaje dovoljno vreme- na za to, Ograničit ću se samo na glavno, Učeni g. pisac, zagovarajući tezu u prilog Mlje- tu, uzimlje najprije kao »utvrđeno« da vjetar koji je otrgnuo Pavlov brod od otoka Krete (Kandije), bio je sjevero-istočnjak — protiv Gjorgjića i Palun- način ka, koji su htjeli da dokažu, da je vjetar bio južnjak (šilok), | Da nije bio južnjak nego sjevero-istočnjak, to je očito, 1 o tome nema zbora; i zahvalit je Pad da su se jednom i branitelji Mljeta o tome uvjerlji, Nego g. pisac ide dalje, te smatra kao jednako »utvrđeno«, da je onaj burni sjevero-istočnjak mogao potrajati, »kako obično biva«, najviše 4-5 dana, s jačom ili manjom snaćom, i da je iza toga »promijenio pravac«, i to »najvjerojatnije« okre- nuo na Istok-Jugo-Istok (talijanski: Scirocco-Le- vante), : Treba primijetiti, međutim, da u izvještaju sv. Luke, koji je pratio sv. Pavla na onom putovanju, ote potanko opisao dogođaj, #ema nikakva spome- na o kakvoj promjeni u pravcu vjetra. Izvjestilac piše ovako: | »A_ kad zapuha jug (austrun) mišljahu (kormi- lar i gospodar od lađe) da su postigli što su željeli (to jest da dođu do Fenice i ondje s brodom pre- zime), 1 dignuvši jedra iz Asa stadoše ploviti duž Krete. »Ali ne za dugo udari na nju buran vjetar, koji se zove eurakilon (sjevero-istočnjak), A kad uhva- ti lađu, koja se ne mogaše protiviti vjetru, preda- dosmo je.vjetru i stade nas nositi. »A prolazeći brzo mimo neki otok, koji se zo-. ve Kauda, jedva mogosmo uhvatiti čamac, koji fz- vukavši upotrebiše pomoćna sredstva i podveza- še ladu: a bole u se Pa ne bi udarili na Syrtu, sie štiše dem i tako bijahu nošeni, »A_ buduć da nas oluja silno bijaše, sairadak stadoše ok teret. I u treći dan svojim ruka- ma izbaciše oruđe brodarsko. A kad se ni sunce ni zvijezde za više dana ne pokazaše i oluja ne mala navalila, već bijaše propala sva nada, da će- mo se izbaviti. »A_ kad bi četrnaesta noć i mi bijasmo : preba- cani tamo amo po Adriji, oko: ponoći učini se bro- darima da vide zemlju«. Kako se vidi, u svemu ovome pripovjedanju ne samo što nema nikakva spomena o kakvoj pro- mjeni u pravcu oluje, nego dapače cijela sveza go- vora očito pokazuje, da se radi uvijek o jednoj te istoj oluji, prouzrokovanoj od sai vjetra, koji se na početku spominje, : Kad se pak uvaži od kolike je važnosti pro- mjena vjetra za putnike na moru, osobito za one koji se nađu u velikoj nevolji (kao što je ovdje bio slučaj), izgleda. sasvim nevjerovatno, da izvje- stilac, u svome inače potankom izvještaju, ne bi taj obrat bio spomenuo, kad bi se isti u istinu bio dogodio. S druge strane ja mislim, da ono jedino, što je u putnicima moglo pobuditi nadu u spas, to je baš mogla biti promjena vjetra, Ako ipak izvjestilac kaže, da je brodarima bila propala sva nada da će se izbaviti, to je znak! da promjena u vjetru / kiki