POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU. VATS DUBROVNIK, 25. JULA 1926. CIJENA 30 DINARA ZA POLA GODINE. Pojedini broj: Din. 1.50, Oglasi po pogodbi, kaj T —=prpe Izlazi Nedjeljom, ea isao goa (Milan G&szl) — Pobrovniki * Izdavači i urednici: Stijepo 1. Bjelovučić i i Kisić — - Dubrovnik, | GODIKA it. BRO! 30. IJ e me dopisi šalju se upravi i uredništvu X »HRVATSKA RIJEč« u DUBROVNIKU, Slom jednog pokreta zodina 1918. zatekla je hrvatski narod u sta- novitoj neizvjesnosti i dezorijentaciji. Događaji su JA DRR TI (imba 69 ' M se redali kinematografskom brzinom, pak su se i | | : a X. dubrovačke birače da glasuju za listitu Nezavis- ega : a & pite X; onih Hrvata, a u drugome sam između ostaloga ka- noj situaciji. Mnogi su od njih apatički motrili sve | Dra Š RN g : | zao da onaj koji glasuje za treću listinu — biva li- upućeniji političari teško snalazili u novostvore- što se zbiva; narod se je osjećao sretnim i zado- voljnijim da je krvarenje prestalo, ratnici su hrlili k svojim egnjištima u uvjerenju da je nastalo no- vo doba, bratske ljubavi i blagostanja; političko- stranačke organizacije i skupine; u debroj vjeri, ili su prestale da djeluju ili su svoj program u svim. | pravcima primijenili novim prilikama, kojima na žalost većina njih nije bila dorasla. Mnogi istaknu- tiji hrvatski političari bili su još ii u emigraciji ili: na narodnom poslu u raznim komisijama u. ino- stranstvu, te bez ikakve prikladne veze sa domeo-: vinom, nijesu-bili ni približno informirani o doga- đajima kod nas, pa prema tome bili su u nemo-. gućnosti da daju direktivu za rad. To su dobro uočili protivnici hrvatstva, 'za- počeli su svoju razornu rabotu, dodvoriši se srp-- skoj vojsci i vlastima i odlučili su sudbinom hr- vatskoća naroda bez njegovog: pristanka i oda- brenja! ina Jedini čovjek koji je palio svu težinu i sedi: bao položaja, u koji je narod dospio, bio je Stje- pan Radić. Hrvatski Seljački Pokret bio je za on- | da jedina mjera da se osujete namjere domaćih | izroda, koji su — podpomagani srpskim vlastodrš- ojma — htjeli i nastojali da što lakše i brže ostva- re svoje velikosroske ciljeve 1 da zatru svaki po- kušaj, koji bi im se u toj nakani: suprostavio. I taj pokret zahvaća s dana u dan sve više ko- rilens među srčikom naroda, seljaštvom. dok kod srađanskih. slojeva i ihteligencije: nailazi na' sve veće razumijevanje. U izborima gođ. 1920. go. spodar izberima:1923, i 1925 obuhvaća sve hrvatske kra- ieve: politika Stjepana Radića postaje. izražaj vo- Hje-svih Hrvata, a sam Radić vođa 1 personifikaci- ja svih pravednih čežnja i želja narodnih. | : T dok je taj pokret kulminirao, dok je i vanj- ski svijet svraćao svoju pozornost na događaje u ovoj državi, te sa stanovitom simpatijom pozdrav- ljao taj pokret, nastaje preokret, iznenadno i ne- očekivato, zbunjuje zapanjene mase, koje su bile u stanju da izdrže »Obznanu« još dugo i dugo. U | uvjerenju da preokret ipak vodi konačnom na- rodnom dobru, prilagodivši se novoj politici, oče- kivahu od $. Radića da će | u novostvorenoj situ- aciji dostojno znati zastupati nacijonalne, nomske i kulturne interese hrvatskog naroda: Međutim mjesto svega toga dolazi kapitulacija, poniženje; odricanje, popuštanje. Svaki je danom narod z4 jedno razočaranje bogatiji. Iz šenie agrarnog pitanja, sniženje 1 izjednačenje po- reza | nameta, materijalno“ poboljšanje u svim granama, potpuna ravnopravnost, zavađanje re- da'u državnom životu. gonjenje i tamanjenje ko-| ruočije pljačke i protekcije i stotine drugih obe- šania. U tom je vodstvo H. S. S, uspijevalo, jer je vokretu i vođi odan narod još i dalje vjerovao da ie sve to samo taktika i da će se Beograd ipak je- dnomi prisiliti da ta obećanja oživotvori. I sada, kad je nared prozreo da je sve to bila ijedna obična protačunana obmama, koja tim da se samo osiguraju interesi g. Radića i nje- ćove najbliže okoline, u prvom ređu svojte, ma- hom ga osuđuje i napušta njegovu stranku, jer mu ona po svom današnjom djelovanju i radu ne pru- ža nikakove zaštite njegovih interesa, Naš narod, naivan — ali pošten i bistar, počinje da poklanja svoje povjerenje Hrvatskoj Federalističkoj Seljač- koj Stranci, koja je jedina u stanju da ga dostojno zastupa u današnjoj centralistički | uređenoj dr- žavi. Ston je prvi u južnoj Dalmatinskoj Hrvat- skoj u tom smjeru progovorio, što neka mu je na čast! Za njim se već javljaju i i ostali krajevi i mje- sta, koja jasno vide da se slom Radićevštine na- stavka brzim tempom. A to je znak đa je nezz | Sihb. krenuo putem ozdravljenja. je situacije u Banskoj Hrvatskoj, dočim u eko- vodstva | HSS. nastoji se sve to opravdati; obećaje se rije- ide _ za ozeti i više od 50% IZJAVA. U oči općinskih izbora u Dubrovni- ku iždao sam dva štampana spisa koji su jedan uz drugoga bili obljepljeni na svim javnim mjestima u Dubrovniku i okolici. U jednome sam pozivao stinu istaknutu od demokratske stranke — glasu- je za poznatu predratnu kliku, za one koji se od- riču hrvatskog imena, za podržavatelje korupci- dao pomenuti spis, znao sam da nikome od lica istaknutih na listini demeokr, stranke u Dubrovni- ku nemam. nikakova temelja da predbacim gori- . navedene uvrijede i objede, te žalim da sam se poslužio tim nedozvoljenim izbornim srestvom. Budući se je drugi letak ednosio također i na li- stinu Radikalne stranke, na kojoj je bio kandidat & Dr. Frano Bizzaro Ohmučević, to žalim da sam jonaša, pljačkaša i dnaje; U času. kad sam iz. | odnosnim citatima tangirao njegov dobar glas, suh povnikh 24. VH. 1926, Stijepo I, Bjelovušić, _ + Razmatranja o ) poplavi Cjel&kupnu državnu zajednicu snašla | je gole-| ma nesreća, jedna sinja nevolja, koja se — po te- žihi švojih: materijalnih poslijedica — može mje- riti sa najezdom dušmanske vojske. Dunav, Dra- va'i Sava, tri silne i goleme vode, sa još nekih de- | setak manjih rijeka, nabujaše i preliše se preko degrnse razbivši i raznijevši nasipe, brane i i zausta- 4 poplaviše najplodnije predjele: ove države, bana: masa mutne vode prekrila je dio Bačke, Banata i Baranje. Grdne su pohare zađesile po- jedine predjele Srbije, Crnegore. i Makedonije, a što je od svega za nas najbolnije, postradaše i ra- zni krajevi Banske Hrvatske, a nije ostao pošte- đen ni naš bijeli Zagreb, Nastradalo: je dosele oko stotinjak ljudskih života: podavilo se bezbroj grla | stoke; stotine je kuća srušeno a hiljađe leže pod vođom: pokopan je u vođi znatan dio ljetine, OSO- ćo Božje a glad prijeti deset! ama tisuća porodi- bito Jedra pšenice: vođa nosi u nepovrat ogromne. > količine svakovrsnog, korisnog i skupog materija- ola; uništeni su plodovi velikog truda, toliko bla- ca, Svaki dan: donosi nam | glase“ ve o sve novim i novim poplavama, kišama i navalama krupe; bi- jesna eena ne smiruje se, već Še kime raznosi, davi, tamani.. nemoćni spram ovih i ovakovih razbješnjelih ele- menatal! A kako je istom nesposobna i jadna da- X našnja vlada spram svega ovoga što nas je snašlo! Šteta do sada iznosi na miljarde dinara, a beo- grads ska je vlada prošlih dana zaključila nesretno: me narodu »priteći u pomoć«..... sa pet milijuna . dinaral!! Pa nije. samo to, nego — da komedija bude potpuna — stvorilo se. je i donijelo i drugih odluka, ne manje smiješnih i uvrijedljivih od ove prye., Da bi se »namakli potrebni krediti«, vlada. je — kako se čuje — naumila da se lati jedne mje- re Ke čudovišne Ž nezapamćene, da su prama njoj neznatna sva ona ina čudesa, kojih se za ovih osam »nesretnih« sodina do sita naužismo. Vlada je, naime, odlučila smanjiti dodatke činovnicima. Minist rima da će se oduzeti 50%, pa tako redom niza skalu, sve do najdonjeg. stepena, gdje će se sniziti za 5%. Na taj će se način, kažu stvoriti ne- koliko desetina milijuna za uboge poplavljenike. Za ministre lako, Njima se mirne duše može odu- , jer gospoda primaju i previše, kao štoji njih Ma. ima preveć. Mješte 18, dovolj- no bi.ih bilo i devet, i sve bi se uredno i tačno po- svršavalo. Redukcijom polovine ministarstava za- štedilo bi se na stotine milijuna, a drugi bi se de- beli milijuni. zaštedili redukcijom ogromnog broja aktivnih gjenerala, ambasadora, konsula i onih nekakvih »reparacijonih komisija« koje uzdržava- mo po tuđini. Trebalo bi dobar dio dispozicijonih fondova upotrebiti za poplavljenike,. .a znamo. da . ovi fondovi kod nekih ministarstava. glase na bas- noslovae svote, Naši ministri, sve su to ljudi zlat- nog poštenja i nježne savjesti, koji ne bi -— saču- vaj Rože! — nanijeli državi štete ni za 1 dinar, pa tako i svoje dispozicijone fondove troše najsavje.. datoj mogli bi pričekati, a poplavljenici nemogu... bijeda zjapi a glad zijeva, pa treba hitna pomoći, Što se pak tiče činovničke sirotinje, - . ona vje. odavna poplavljena i i potopljena, pak j joj treba isto: tako brza pomoć, kao i ovim najnovijim našim po- > ++ 4. plavljenicima. acnegmo li da joj se-još: oduzima. f Pet po stol To bar nije mnogo! E, kako kome. Naša riječ »Izguli komarcu nogu, pa mu se vide crijeva« može se u ovom slučaju najlakše primi- ojeniti. Ideja da se nižem činovnišvu oduzima i sa- mo jedra para, tako je zapanjujuća, strana i ne- čuvena — da čovjeku pamet stane, Ima još i ljepših stvari. —- Gospoda ministri obilaze poplavljene krajeve, vozeć se u motornim lađama iznad uništenih usijeva, između krovova potonulih kuća i gledaju gdje vodom plove na-| sa kraljevskih lovišta, Ako itko, a ono će naši ministri naći ovom brekle lješine podavljenih jelena zlu lijeka; kuražni su to i praktični ljudi — naši današnji ministri, kakovih odavno ne viđe ova blažena zemlja, U poplavljene krajeve ne odoše st .. Še. i namedležni pjoša je. n. pr. e $. pk Bu | celj, ministar poljoprivrede i voda, Ali nabujalom | i Dunavu ministri mnogo ne imponiraju, a pc | koju »gospod minister« nosi nastradalima,. više na- oliči »na dva brava — oko dva mrava«, da : poe. Si Ministar saobraćaja motri poplavljene. goleme | Kako smo sitni svi mi »gordi« kugli i kako smo . komplekse žitnih polja i bavi se mišlju kako bi | preko ovih uveo saobraćaj s velikim trgovačkim i. putničkim lađama. Vojska se utaman rve sa Du-- . navom, jer nema čime da se bori, praznoruka je i malobrojna, a voda je jača od svih đenerala i te-- ško je s njom na kraj. Da je bilo poslati i đenera- | le Živka Pavlovića i Tucakovića (koji su preko noći penzijonirani a da do danas neznaju zašto), pa čak i slavnoga vojvodu Stepu, teško bi se če- mu dovinuli, pa neće ni đeneral Trifunović. Mo- 6lo bi se onamo uputiti đenerala Pešića, ali je bo- ? | jazan da niz: Dunav ne doplovi Petar Plamenac, jer da se njih dvoje na Dunavu sastanu, dvoboj bi barem ovog puta bio neizbježiv . . Još jedna krupna sila, od svih ponajveća, dašta se je pri ru- ci slalalničita a to je proslavljeni Boža Maksi. mović, ministar: nutarnjih djela, najveći savremeni čovjek na Ba] itko, a ono va i Sava, čim ga spaze. Bilo bi možda dobro da se i na aobiešada vodu protegne »Obznana« te da se voda čestito iskundači, pa nikada više po- plave. Ili bi se u naigorem slučaju sa poplavom mogao sklopiti »sporazum«, da se tako proširi vladina koalicija; Dražesna bi bila formula RPR! Ja sam lično za pryu kombinaciju, naime za »Ob- znanu«, jer tko jamči da ova poplava nije djelo domaćih »antidržavnih. separatista i defetista«! | Pošto se je prelio ne samo Dunav, nego istodobno i Drim, Bistrica, Vardar, Sava i Tisa, očito je da se ovdje radi o jednoj vrlo razgranjenoj uroti beč- kih monarhista, >Probuđenih Mađara«, Makedon- - stvujućih« i hrvatskih separatista, a možda su po > srijedi i prsti... Vatikana. Trebalo bi o tome od- “| premiti po koju protestnu notu u Sofiju, Beč, Peš- . Snije iu ono za što su određeni; ali pojedini. iZ:: ad pva akni tu £ Vlašku ulicu u Zagreb. Ili su možda ovakove, note već odpremljene u svijet po, srpskome kon- sulu u Trstu Stepanoviću, dici i uzdanici srpske č / diplomacije, koji je tu skoro opljačkao kasu kon- sulata pa strugnuo u svijet?! On uostalom nije pr- me. clužimo: niesarskim izrazom, u koji se g. ministar | Pucelj mnogo bolje razumije, nego u poljoprivre- dui vode. Tu su još ministri saobraćaja i vojni. kanu, budući srpski Mussolini, Ako e g. Boža stjerati poplavu u dno koz- jeg roga; ustuknuti će i presahnuti i Dunav i Dra- _ vi ovakov đentelman, koji se je s sao srpe or skom diplomacijom , . e“ a f